Promo banner

A+ A A-

Pasji život, drugi put, ili Sarajevo, behara ti tvoga

sarajevo-nocPiše: Aziz Kadribegović

Šta iz svega ovoga možemo izvesti kao zaključak: nisu problem horde pasa po sarajevskim ulicama, nije problem ni sa budžetom za kulturu i umjetnost, nisu problem kriminalne bande, problem je (bio) Arzija i vjerska pouka za najmlađe u obdaništima. 

Slika 1

Prije nekoliko dana, u samom srcu Baščaršije, odmah ispod Sebilja, brojni polaznici, zajedno sa grupama turista, svjedočili su prizoru nezaboravnom ne samo za historiju, već i za geografiju, a može i za druge oblasti i predmete kakav je, recimo, zoologija ili kinologija, odnosno nauka o psima. Helem, povorka od desetak dvanaest pasa imala je specijalni hepening, realiti šov iliti, narodski kazano, međusobni grupni "seks" (ne zna se tačno koliko je bilo kučki, niti je ovom autoru poznato kada je sezona parenja pasa, ili je to vansezonski uradak), bez osvrtanja na dobacivanja sa strane, zvižduke i smijeh publike, pa i sijevanje foto-aparata, kojoj ovakvi prizori usred bijelog dana na najprometnijem i najposjećenijem dijelu glavnog grada Bosne i Hercegovine postaju ne samo dio svakondnevnice (pa i svakonoćnice) već prerastaju u nešto po čemu će ovaj grad, a posebno njegova aktuelna vlast i turistički djelatnici, postati poznat(i) ne samo u Evropi već i u svijetu. Što će, sasvim je moguće, doprinijeti i našem bržem ulasku u Evropsku uniju, jer je poznato koliko Evropa (pored parada homoseksualaca) brine o ovakvim sadržajima i njihovoj implementaciji u humanizaciji države za čovjeka.

Neki od prisutnih su, znajući da su Baščaršijske noći davno prošle, valjda u šali, pitali nije li to, možda, neki od programa Sarajevske zime, ali kako u blizini nije bilo neizbježnog Ibre Spahića, odbacili su takvu mogućnost, jer Sarajevska zima uglavnom barata s konjima, što ne znači da im ovako neposredno "izrežirani" prizori neće dati neku ideju da i ove miljenike gradskih vlasti "uprizore" u neke nove, sasvim avangardne, sadržaje. Najgore su, čini se, prošle majke koje su uzalud pokušavale odvratiti djecu od ovog prizora; što su ih više vukle za ruke i okretale im glave, oni su tim više nastojali da svoje poglede zadrže na ovoj "igri" pasa, jer to, očito, do sada nisu imali prilike vidjeti. Barem ne u takvim količinama!

Nije pomogla ni intervencija "organa". Policajac koji je tuda slučajno prošao, samo se nakezio, nakon pokušaja zaplašivanja ove pasje čevrntije, i odmahnuo rukom; jasno je bilo da je milicija izgubila svaki autoritet, da je pored prosjaka ni cuke ne zarezuju ni za suhu šljivu.

Slika 2

Na prvoj sjednici nova Vlada Kantona Sarajevo učinila je, po svemu sudeći, epohalan korak, čiji se dometi i posljedice, još uvijek, ne mogu sagledati: smijenila je Arziju Mahmutović sa mjesta direktorice Javne ustanove "Djeca Sarajeva". To što je smjena urađena sasvim nelegalno (direktoricu može smijeniti samo Upravni odbor, kome je davno istekao mandat a novi nije formiran) to je najmanje važno, bitno je da je bar za dogledno vrijeme uklonjena sa položaja žena za vrijeme čijeg mandata su urađene najmanje dvije katastrofalne stvari, čime je ugrožen "javni interes": uvedena je vjeronauka u obdaništima i Djed Mraz proglašen "personom non grata", kao "osoba koja ne pripada bošnjačkoj tradiciji". Kako je za neke medije izjavio Emir Suljagić novi kantonalni ministar obrazovanja i nauke i "posttraumatski naučnik", kako su ga okarakterisali neki novinari, ovaj epohalni korak urađen je "kako bi se osigurala potpuna zakonitost u radu ustanova u oblasti predškolskog i ostalih nivoa odgoja i obrazovanja na području Kantona Sarajevo", iz čega proističe jasna namjera da se, nakon Arzije, ukine i njena odluka o vjeronauci, i slavodobitno počne "deislamizacija sekularne ustanove na čijem je čelu bila", što bi se reklo: da se ustanova temeljito očisti od vjeronaučne jeresi kojom se "prljaju" duše budućih građana Kantona Sarajevo. I ne samo predškolskog "već i ostalih nivoa odgoja i obrazovanja na području Kantona Sarajevo".

Slika 3

Povodom nacrta budžeta Kantona Sarajevo, prema kojem bi u 2011. godini za kulturu bilo izdvojeno milion i po maraka manje nego prošle godine, umjetnici i kulturni radnici reagirali su otvorenim pismom. Više od 70 uglednih sarajevskih umjetnika napisalo je i potpisalo, pored ostalog, i ovo:

- Ukoliko se ovakva odluka ne promijeni i ne povećaju sredstva za kulturu i umjetnost, to će značiti direktno ugrožavanje jednog od osnovnih prava čovjeka, prava na kulturu i slobodu izražavanja. To bi bio finalni čin razaranja osnovnih vrijednosti bh. zajednice, kaže se u otvorenom pismu najodgovornijim političkim subjektima, i nastavlja:

- Krajnje je neumjesno i neodrživo reducirati budžet programskih sadržaja kulturnim institucijama koje čine tradiciju i historiju grada, čije programe posjeti na desetine hiljada posjetilaca koji kreiraju pozitivnu atmosferu i daju našoj sredini makar nakratko "image" evropske metropole.

- Ne postoji ni jedna država u Evropi u kojoj je kulturna politika važnija nego u BiH. U razaranju ove zemlje, orgijanju rata najčešće su se koristili kulturni razlozi - argumenti da se podijelimo i da se okrenu različite etničke grupe jedna protiv drugih... Političari koji upravljaju našom zemljom, našim životima i našim novcem više i ne kriju svoje fundamentalno nerazumijevanje važnosti kulturne baštine i kulturnog stvaralaštva za identitet, opstanak države i naroda u savremenom svijetu...

Imamo razloga sumnjati da ovakva politika nije rezultat samo nesposobnosti pojedinaca zaposlenih u svakako prevelikoj i nefunkcionalnoj administraciji, to nije samo birokratska finesa već suštinsko nerazumijevanje i nepoznavanje vrijednosti modernog društva, kazali su Safet Zec, Affan Ramić, Mehmed Zaimović, Damir Nikšić, Gradimir Gojer, Danis Tanović, Dino Mustafić, Jasmila Žbanić, Aleš Kurt, Ibrahim Spahić, Jasna Diklić, Amira Medunjanin, Brano Jakubović i mnogi drugi.

Slika 4

Jedan od naših nedjeljnika donosi ovaj tekst:

Premijer Kantona Sarajevo Fikret Musić lucidno je primijetio da u pozadini učestalih pucnjava u Sarajevu stoji "borba kriminalnih struktura za teritoriju i poslove". Na sreću, primijetio je Musić, "u sukobu kriminalnih bandi nisu ugroženi život i imetak običnih građana".

Na zajedničkom sastanku čelnika Vlade Kantona Sarajevo, MUP-a i Gradske uprave, organiziranom zbog pogoršane sigurnosne situacije u Sarajevu, posebno je istaknut problem nedostatka mjesta u zatvorima.

Premijer Kantonalne vlade Fikret Musić ne zna kako riješiti problem s manjkom mjesta u zatvorima, no vjeruje da bi se taj problem mogao prevazići uz pomoć zainteresiranih strana - kriminalnih bandi.

"Ja bih više volio kada se popucaju da se barem poubijaju. Kad već jedni na druge potežu oružje, da ne pucaju u noge", domišljato je sugerirao premijer Musić.

Šta iz svega ovoga možemo izvesti kao zaključak: nisu problem horde pasa po sarajevskim ulicama, nije problem ni sa budžetom za kulturu i umjetnost, nisu problem kriminalne bande, problem je (bio) Arzija i vjerska pouka za najmlađe u obdaništima. Tako će nam "javni interes" biti da umjesto odgoja i obrazovanja imamo maloljetne kriminalce a umjesto kulturnih i umjetničkih sadržaja, imamo pseće hepeninge po Baščaršiji. Dobit ćemo grad (ugodan) za pse a državu (ako od nje išta preostane) za čovjeka.

P.S.

Kamo, srce, na cijelome svijetu grad ravan Sarajevu!

Kada dođe proljeće, procvate svukud cvijeće;

u rajski perivoj se pretvore ružičaste bašte sarajevske

Zar je čudo ako ga raju prispodobim?

...............

Ne daj, Bože, nikakve mahane Sarajevu.

Neka ga uzvišeni Bog čuva od svih nesreća:

nek bude uništen neprijatelj Sarajeva, ako ga bude bilo!

Mejlija Guranija, Pjesma Sarajevu

(www.preporod.com)