Vodimo računa o našem jedinstvu, ne dozvolimo nikakve podjele
Džemati trebaju da budu jake karike u našem bošnjačkom korpusu, poruka je rukovodioca Ureda za Bošnjačku dijasporu mr. Kalajdžića
Razgovor sa rukovodiocem Ureda za Bošnjačku dijasporu pri Rijasetu Islamske zajednice mr. Mirsadom Kalajdžićem u BiH vodio je Esad Krcić, urednik web-portala Bosnjaci.net.
Bošnjaci.Net: Uvaženi mr. Kalajdžiću, prije nešto više od godinu dana imenovani ste za rukovodioca Ureda za bošnjačku dijasporu pri Rijasetu IZ u BiH. Možete li nam reći kako Ured na čijem ste čelu definira pojam dijaspore i kako vidite ulogu Ureda na čijem ste čelu?
Mr. KALAJDŽIĆ: Samo ime dijaspora dolazi od grčke riječi diaspeire, što u prijevodu na našem jeziku znači: "rasijanost", "rasutost". Seobe ljudi su izazvane ličnim, društvenim, vjerskim, socijalnim, političkim, ratovima kao i drugim razlozima. Ta rasutost ljudi iz jednog naroda diljem čitavog svijeta utiče na njegovu snagu. U početnom organiziranju naših ljudi na jednom prostoru dijaspore, veliku ulogu i pomoć bi trebala pružiti matica tog naroda. Organizacija naše dijaspore treba počivati na čvrstim i trajnim temeljima s matičnom zemljom i narodom. Bošnjaci u dijaspori trebaju trajno čuvati svijest o svom porijeklu, jeziku, vjeri, kulturi, civilizacijskom krugu iz kojeg potječu, te stalno održavati veze sa svojom rodbinom, rodnim krajem i zemljom iz koje potječu. U tom kontestu je Rijaset IZ-e BiH napravio iskorak, otvaranjem posebne službe Ureda za bošnjačku dijasporu, čija je obaveza permanentan rad sa našim ljudima u dijaspori. Ured se prvenstveno bavi vjerskim organiziranjem naših ljudi kroz džemate i krovne organizacije naših džemata. Džemati trebaju da budu jake karike u našem bošnjačkom korpusu, te je obaveza naših imama i predstavnika džematskih odbora da u njima rade na izgradnji takve atmosfere. Dakle Ured je servis naših ljudi iz dijaspore i od njih ovisi koliko će ga koristiti.
Bošnjaci.Net: Do agresije na BiH radili ste kao imam u džematu Kula Grad kod Zvornika, zatim Glavni imam za Istočnu Trakiju, koordinator Ureda Rijaseta IZ-e BiH za Tursku... Da li je lakše biti imam ili rukovodilac Ureda za dijasporu?
Mr. KALAJDŽIĆ: Tačno je da sam dugo godina radio kao imam u džematu Kula Grad kod Zvornika i na tome sam ponosan. Tu sam sticao prva iskustva, koja su mi dobro došla u daljnjem radu. Sjećam se i riječi jednog r. vrijednog džematlije koji mi je rekao: "Vi bi efendije nakon školovanja trebali najmanje jednu godinu raditi u javnom prijevozu putnika, kako bi stekli realnu sliku o stanju i nivou ljudi, svojih budućih džematlija sa kojima trebate raditi".
Shvatio sam da je ovaj džematlija bio u pravu, jer mi imami često puta ne znamo svoje džematlije, te se u svojim vazovima ne fokusiramo na njihove probleme i izlaze iz njih. Moj dugogodišnji rad u Turskoj me je dodatno ojačao, iskustva kroz koja sam prošao su ostavili neizbrisiv trag i zasigurno su za mene od neprocjenjive vrijednosti. Bio sam u prilici da pratim ponašanje ljudi koji u zaštiti imaju jaku državu, političarima koji kreiraju takvo stanje u zemlji, predstavnicima Zajednica i raznih udruženja, koji svojim radom takođe doprinose ukupnom napretku svoje zemlje i sl. Učestvovao na raznim simpozijima, okruglim stolovima, kongresima kako u Turskoj, tako i u drugim zemljama. Nakon ovih iskustava sam se odvažio i prihvatio posao rukovodioca Ureda za bošnjačku dijasporu, ubijeđen da mogu dati svoj doprinos u jačanju institucionalnog organiziranja naše dijaspore. Svakako da ovaj posao zahtijeva veći angažman na koji se ne može dati odgovor samo u random vremenu, radnim danima u sedmici, nego je to jednostavno misija koja traje, poput odlučijućih utakmica u kojima imaju i produžetci, pa i penali ako zatreba.
Ured će preko svojih džemata i Zajednica pomoći i rad drugih bošnjačkih i pro-bosanskih udruženja
Bošnjaci.Net: Dok državni organi BiH kasne sa za formiranjem ministarstva za dijasporu, Rijaset je još prije petnaestak godina formirao Ured za bošnjačku dijasporu. Zašto?
Mr. KALAJDŽIĆ: Rijaset IZ-e predvođen reisu-l-ulemom dr. Mustafom Cerićem, koji je dugo godina radio u dijaspori, koji se u svom radu susretao sa brojnim izazovima je još 1996. godine formirao ovaj Ured sa jasnim ciljem kako bi se dijaspori pristupilo na organiziran-institucionalan način. Pokazalo se svakako opravdanim i mi danas imamo veliki broj naših bošnjačkih džemata u Zapadnoj Evropi, Sjevernoj Americi i Australiji.
Bošnjaci.Net: S obzirom da je Ured za bošnjačku dijasporu pri Rijasetu IZ u BiH, da li to znači da će Ured samo nadgledati osnivanje i rad džemata, islamskih zajednica odnosno onog dijela bošnjačkog korpusa, nazovimo islamske komponente?
Mr. KALAJDŽIĆ: Naravno da su permanentne obaveze Ureda džemati, Islamske zajednice, rad imama, predstavnika džemata i Zajednica, organizacija i praćenje raznih seminara, ali isto tako i pomoć u radu sa našom omladinom koju moramo poučiti našoj vjeri, jeziku, kulturi, tradiciji, običajima itd. Pored svojih projekata Ured će preko svojih džemata i Zajednica pomoći i rad drugih bošnjačkih i pro-bosanskih udruženja.
Bošnjaci.Net: Šta je sa drugim organizacijama koje nastaju u dijaspori, nisu islamske ali jesu bošnjačke, kakva će u takvom pogledu biti uloga Ureda?
Mr. KALAJDŽIĆ: Svi oni koji budu radili u interesu Bošnjaka i naše domovine Bosne i Hercegovine će u nama imati iskrene partnere. Sve dok budu radili na tom fonu, u interesu našeg jedinstva biti će i podržani sa naše strane.
Svojim poštenim radom odnosom prema ljudima i sredini koja ih okružuje, na najbolji način će se odužiti domaćinima
Bošnjaci.Net: Srpsko-crnogorska i hrvatska agresija na domovinu Bošnjaka Bosnu i Hercegovinu je glavni uzročnik progona, pogroma i genocida nad našim narodom. Spašavajući živu glavu skoro da nema države gdje se Bošnjaci nisu naselili, tako su u Australiji, u više država Europe i Sjevernoj Americi. Da li ste upoznati kako su Bošnjaci prihvaćeni od strane građana i vlada država u kojima danas žive?
Mr. KALAJDŽIĆ: Generalno smo zadovoljni sa prijemom naših ljudi u većini zemalja Zapadne Evrope, Sjeverne Amerike i Australije. U početku je to bila socijalna pomoć, učenje jezika u pojedinim zemljama, da bi im kasnije bila pružena prilika za zapošljavanje. Put kroz koji su prošli naši ljudi u tim teškim trenucima za njih, njihove porodice, rodbinu i zemlju Bosnu i Hercegovinu, bio je prepun teškoća i neizvjesnosti, kojih se većina Bošnjaka ne želi prisjećati. Pored svega što su doživjeli, naši ljudi nebi trebali zaboraviti na gostoprimstvo koje im je pruženo prilikom dolaska. Svojim poštenim radom odnosom prema ljudima i sredini koja ih okružuje, na najbolji način će se odužiti domaćinima.
Bošnjaci.Net: Nedavno ste obišli Italiju, koja je možda jedina europska zemlja bez bošnjačkog džemata. Kada će se u toj državi formirati Islamska zajednica?
Mr. KALAJDŽIĆ: Prije nepuna dva mjeseca smo obišli Bošnjake koji žive i rade u Italiji, a čija je najveća koncentracija u tri grada Piaćenca, Breša i Bijela. U Piaćenci i Bijeloj imamo registrirana naša udruženja oko kojih se okupljaju naši ljudi, i koji su zainteresirani i za otvaranje prvog BH - džemata na ovim prostorima.Trenutno traju pripreme u tom pravcu, tako da se nadamo da ćemo do kraja ove godine imati i prvi naš džemat na prostoru Italije.
Širom dijaspore imamo registriranih 268 naših džemata
Bosnjaci.net: Bošnjaci su poznati kao vakifi, time izuzetno cijene vakuf. Možete li za naše čitatelje ukratko predstaviti bošnjačku dijasporu gdje danas bistvuju Bošnjaci, njihove zajednice, koliko ima džemata i sa koliko uvakufljenih objekata se raspolažu, koje su adaptirali u moderne Centre, mesdžide, džamije?
Mr. KALAJDŽIĆ: Danas širom dijaspore imamo registriranih 268 naših džemata, počev od Austrije, Njemačke, Švicarske, Belgije, Holandije, Luksemburga, Francuske, Velike Britanije, Irske, Danske, Švedske, Norveške, Finske, Sjeverne Amerike te Australije. Veliki broj naših džemata i Zajednica imaju vlastite prostore čija se vrijednost procjenjuje desetinama miliona eura.
Naše vrijedne džematlije su dio svoje imovine uložilie u ove objekte koji su vakuf - vlasništvo naših džemata i Islamske zajednice. Obaveza nas, naših krovnih organizacija, naših imama i predstavnika džematskih odbora jeste da i pravno - zakonski zaštitimo ovu imovinu od eventualnih nesavjesnih upravitelja koji bi mogli, kroz poziciju na kojoj se nalaze, zloupotrijebiti ove objekte koristeći ih u namjene za koje nisu predviđeni. Posebno nam je drago da među tim objektima ima i velikih modernih islamskih centara u kojima se svakodnevno odvijaju brojne aktivnosti, koji su do sada već opravdali svoje postojanje, i u kojima profesionalno radi veliki broj ljudi. Sve naše Zajednice bi trebale težiti da na svom području imaju makar jedan ovakav centar.
Najčešći problemi su na personalnoj razini
Bošnjaci.Net: Kakve poruke najčeće dobijate iz dijaspore sa kavim problemima se najčešće susreću zajednice, džemati, članovi zajednice...?
Mr. KALAJDŽIĆ: Nažalost najčešći problemi su na personalnoj razini, nesuglasice među članovima džematskih odbora, imam - džematski odbor i sl. Često puta na ovim relacijama trošimo svoju energiju, te se nebavimo poslovima koji su prioritetni za rad u našim džematima. Svakako se ovo ne odnosi na sve naše Zajednice. Imamo svijetlih primjera gdje se naše džematlije okupljaju oko brojnih projekata, realiziraju ih, odajući i priznanja najzaslužnijima za njihovu realizaciju.
Bošnjaci.Net: U dijaspori ima jako dobrih i uspješnih džemata, zajednica, ali isto tako često se dešava da zbog nekorektnog odnosa imam - džemat ili pak nekog džematlije - imam, dolazi do pucanja postojećeg džemata, formiraju se novi, nastaju podjele koje se reflektiraju na cjelokupnu zajednicu. Kako ćete ubuduće rješavati takve slučajeve, probleme...?
Mr. KALAJDŽIĆ: Te probleme na terenu možemo samo zajednički rješavati. Nije problem u broju džemata ako za njih ima potreba i ako smo ih planski otvorili. Problem je kao što ste i naveli, ako se neko naljuti pa iz ljutnje i bijesa otvara novi džemat. Znamo da je Poslanik Muhammed s.a.v.s., naredio rušenje jedne džamije, jer je iz inata napravljena i koja je bila sebeb podjele među Muslimanima. Ništa na ovom svijetu, pa ni džamija nije vrijedna da se dva brata muslimana posvađaju. Zbog toga moramo biti veoma oprezni, džamije nisu ničije privatno vlasništvo i niko se u njima, bez obzira o kome se radilo, nesmije ponašati kao na svom privatnom posjedu.
Mi smo jedinstvena Zajednica kako u matici, tako i dijaspori
Bošnjaci.Net: S obzirom da Rijaset dodjeljuje dekrete za rad imama, u ovom slučaju za dijasporu, među džematlijama se nameće mišljenje da su pojedinci bez obzira na svoj (ne)ispravan rad dobro zaštićeni od strane Rijaseta time i Ureda za dijasporu, da li je baš tako?
Mr. KALAJDŽIĆ: Mislim da se ovdje kroz dekrete ne radi o zaštiti nečijeg nerada. Naprotiv dekret imama dodatno obavezuje da mora odgovorno, savjesno izvršavati svoje obaveze, kako mu je naloženo i da će pored odgovornosti na ovom svijetu ukoliko se ogluši o svoje obaveze i na Sudnjem danu će dekret svjedočiti i biti uperen protiv njega. Mi smo jedinstvena Zajednica kako u matici, tako i dijaspori, i ako želimo ostati jedinstveni, onda moramo imati i jedinstvene dekrete. U postavljanju imama u dijaspori pored nas učestvuje krovna organizacija i svakako džematski odbor. Ukoliko se odabir imama vrši na ovaj način, manja je vjerovatnoća da će doći do problema koji su gore u nekoliko navrata pominjani.
Bošnjaci.Net: Interesira nas konkretno, ako neki imam radi ispavno i predano za džemat i Islamsku zajednicu, pospješuje međuljudske odnose... kako ćete ga nagraditi. Isto tako ako neki imam radi neispravno, narušava međuljudske odnose u džematu, služi se fitnelukom, potvaranjem, podvaljivanjem džematlijama i svojim kolegama, spreman je štošta uraditi da bi očuvao svoju poziciju, dok džematski odbor, koji čine volonteri iz zajednice, najčešće ili ne znaju ili nisu spermni riješiti takav problem. Bez obzira na autonomno djelovanje džemata u dijaspori, na koji način će takav imam biti nagrađen/sankcioniran od strane Ureda i Rijaseta od kojeg posjeduje dekret, odnosno dozvolu za rad?
Mr. KALAJDŽIĆ: Mislim da većina imama predano i odgovorno obavljaju svoje poslove. Među njima ima onih koji su uspješni i manje uspješni kao i u drugim profesijama. Ima i onih koji ponekada zapadnu u određene krize, koje prouzrokoju postupke, koji su nedolični njihovom pozivu. U takvim momentima im treba pomoći i to blagovremeno na primjeren način. Recept dugoročnog uspjeha imama i džemata ogleda se u međusobnom uvažavanju, jer obično je imam kakav mu je i džemat, i obratno.
Ohrabren sam sa onim što sam vidio u naša dva džemata u New Yorku
Bošnjaci.Net: U decembru 2010. godine zijaret Americi započeli ste od New Yorka. Djelimično ste upoznati o aktivnostima ali i potencijalima zajednice... Islamska zajednica Plav-Gusinje već je u svoj vakuf uknjižila tri velika objekta, dok Bosansko-hercegovački islamski centar je u fazi kupovine objekta. Vaše mišljenje o onome što ste vidjeli?
Mr. KALAJDŽIĆ: Ohrabren sam sa onim što sam vidio u naša dva džemata u New Yorku. Želim i ovim putem čestitati našim vrijednim džematlijama na svemu onom što su učinuli za svoje džemate, moleći Uzvišenog Allaha dž.š da ih nagradi i da im upiše u njihova dobra djela.
Obišao sam novo-kupljeni objekat džemata Plav-Gusinje, kao i objekat koji Bosansko-hercegovački džemat planira kupiti. Ubijeđen sam da će naše vrijedne džematlije kao što su to do sada više puta i dokazali, privesti kraju započetu kupovinu i restauraciju kupljenih objekata. U tome svakako imaju i našu punu podršku.
Bošnjaci.Net: Prvi susret je upriličen u Bosansko-hercegovačkom islamskom centru. Vaša posjeta se i danas spominje, posebno izlaganje koje je izuzetno fino prihvaćeno. Kako ste vi doživjeli ovu prvu posjetu i susret sa Bošnjacima?
Mr. KALAJDŽIĆ: Iako umoran od puta bio sam impresioniran toplim dočekom i korisnim druženjem sa braćom Bošnjacima koji žive i djeluju na ovom dijelu svijeta. Zajednička večera u mesdžidu koju su priredile vrijedne džematlijke, redovna druženja i ostale aktivnosti su dokaz da Bošnjaci u ovoj dalekoj zemlji njeguju svoju vjeru, tradiciju, običaje i da ih neće zapostaviti. Pored uobičajenih pitanja ganut sam i brigom Bošnjaka za našom domovinom i najnovijim dešavanjima u njoj.
Mnoge informacije koje sam dobio će mi svakako dobro doći
Bošnjaci.Net: Da li ste bili iznenađeni prijedlozima ali i pitanjima sa kojima su članovi njujorške komune ukazivali na određene probleme i tražili izlaz?
Mr. KALAJDŽIĆ: Drago mi je da su ljudi otvoreno govorili pa i o problemima sa kojima se susreću. Mišljenja sam da samo dobronamjernim razgovorima možemo prevazići određene nesuglasice, a ne bojkotima istih. Vidjelo se da nam nedostaje ovakvih druženja, tako da se jednostavno željelo što više kazati. Mnoge informacije koje sam dobio će mi svakako dobro doći, te sam zahvalan svima koji su aktivno učestvovali na ovom druženju.
Bošnjaci.Net: Dijelim mišljenje sa mnogim članovima zajednice koji kažu da je fokus vaše posjete ipak trebao biti Islamski centar Plav-Gusinje, gdje već duže vrijeme tinja problem, nerješava se, produbljuje se, čak što više stalo se na projektu Centra koji se smatra historijskim za našu zajednicu. Otvoreno, onaj koji izaziva i podstiče probleme radije vas je ugostio bh. zajednicu, a on se onako ‘domaćinski' potrudio za konak?
Mr. KALAJDŽIĆ: Kojim redoslijedom je trebalo ići sada nije ni važno. Ja sam svakako imao potrebu da obiđem naš džemat Plav-Gusinje i da se vidim sa predstavnicima ovoga džemata. To sam i uradio, te svakako obišao i najnoviji kupljeni objekat ovoga džemata, koji je istinski od velike važnosti, dijelim vaše mišljenje, da je historijski za našu Zajednicu, koji će nadam se približiti i okupiti sve Bošnjake koji žive na ovom prostoru.
Bošnjaci.Net: Zatim ste otišli u St. Louis gdje je održan Seminar - savjetovanje imama. Možete li nam reći neka vaša zapažanja?
Mr. KALAJDŽIĆ: Drago mi je da sam prilikom svoje prve posjete IZB Sjeverne Amerike imao priliku da se na jednom mjestu susretnem sa velikim brojem naših imama koji rade na ovom području. Razgovarali smo o trenutnom stanju naših džemata, o mogućnostima organizovanijeg bolje koordiniranog rada na nivou krovne organizacije IABNE i Islamske Zajednice BiH.
Nadam se da će članovi ovog džemata uz aktivno učešće, uspjeti prevazići određene nesuglasice na relaciji imam i džematski odbor
Bošnjaci.Net: Sa Chicagom vaša posjeta je zvršena. Ima li nešeto što bi ste posebno izdvojili iz te posjete?
Mr. KALAJDŽIĆ: U Čikagu sam posjetio oba naša džemata. ICC u kome sam klanjao Jaciju namaz, te se poslije uobičajenog programa u ovom džematu, obratio prisutnim džematlijama. Džumu namaz sam predvodio u drugom našem džematu BIKC-u, koji bi ovih dana trebao dobiti novog imama. Sva potrebna procedura je ispoštovana na relaciji džematski odbor, IABNA i Ured za bošnjačku dijasporu, tako da se nadam da će naš novi imam u ovom centru hfz. Muriz ef. Mešić nastaviti započeti rad vrijednog Kemal ef. Karića, te svojom mladošću, kreativnošću i osvježiti džemat.
Bošnjaci.Net: Upoznati ste da je mjesec dana nakon Vaše posjete Odbor ICC suspendovao svog imama. Ovih dana kako mediji tako i e-maili se pune pismima, porukama, peticijama, izlivima odobravanja i negodovanja... vjerovatno i Vi dobijate iste ili pak slične poruke. Da li je Odbor postupio ispravno ili je imam oštećen...Kakav je stav Ureda ali i Rijaseta?
Mr. KALAJDŽIĆ: Mislim da mediji nisu mjesta na kojima se trebaju rješavati pomenute nesuglasice. Od uspomena se neživi. Svako od nas svakodnevno treba biti odgovoran prema poslu kojeg obavlja. Nikome od nas nije zgarantovano da će živjeti koliko se nada, pa tako ni radno mjesto na kojem se nalazi. Dr. Senad ef. Agić je naš dugogodišnji imam koji je dao veliki doprinos za ovaj džemat, kao i za organizaciju naše Zajednice na području Sjeverne Amerike. Možda je ovdje po srijedi određena zasićenost, ali je onda treba tako tretirati. Nadam se da će članovi ovog džemata uz aktivno učešće, uspjeti prevazići određene nesuglasice na relaciji imam i džematski odbor.
Veliki broj Bošnjaka u Turskoj se asimilirao, ali je i znatan broj onih koji nisu zaboravili svoju kulturu, jezik
Bošnjaci.Net: Duži niz godina živjeli i radili u Turskoj, bili ste koordinator Ureda Rijaseta IZ-e BiH u Turskoj, ispičajte nam o našim Bošnjacima tamo, koliko ih ima, kako žive, da li su očuvali nešto bošnjačko u sebi, bosanski jezik, kulturu...?
Mr. KALAJDŽIĆ: Po nezvaničnim informacijama danas u Turskoj živi oko četiri miliona Bošnjaka. U ovu zemlju sa naših prostora su se počeli doseljavati odlaskom Osmanlija. Taj trend se nastavio do današnjih dana. Bošnjaci sa prostora današnje BiH su uglavnom odlazili u tom periodu, pa sve do kraja I svjetskog rata, a Bošnjaci sa prostora Sandžaka kako tada, tako i poslije II svjetskog rata, sve do današnjih dana. Nalaze se na 80% teritorije današnje Turske, a najveća koncentracija je u Istanbulu, Izmiru i Bursi. Veliki broj se asimilirao, ali je i znatan broj onih koji nisu zaboravili svoju kulturu, jezik i koji još uvijek prakticiraju naše brojne običaje.
Bošnjaci.Net: One koje ste susretali ima li Bosne i Hercegovine i Sandžaka u njima, odnosno kako vide Bosnu i Sandžak, koliko čeznu za rodnom grudom svojih predaka i posebno kakav položaj imaju u turskom društvu?
Mr. KALAJDŽIĆ: Zbog poznatih historijskih činjenica Bošnjaci u Turskoj imaju posebno mjesto. Poznati su kao odgovoran i radan narod, tako da danas među Bošnjacima u Turskoj imamo veliki broj poznatih privrednika, državnika, visoko-pozicioniranih oficira, političara i sl. Iako se radi o drugoj i trećoj generaciji, veliki broj njih je emotivno vezan za kraj svojih predaka. Svi žele da dođu i da imaju čvršću i trajniju vezu.
Naša najbrojnija, ali i najzapostavljenija dijaspora
Bošnjaci.Net: Šta po vašem mišljenju država Bosna i Hercegovina treba uraditi za Bošnjake u Turskoj a šta oni za svoju BiH?
Mr. KALAJDŽIĆ: To je naša najbrojnija, ali i najzapostavljenija dijaspora. Nijedan segment tih ljudi na pravi način nije do sada tertiran od strane matice BiH. Posebno je interesantan stari bosanski jezik kojeg su oni sačuvali i kojim bi se svakako naši lingvisti trebali pozabaviti. Zainteresirani su za ulaganja u BiH, dvojna državljanstva i sl.
Bošnjaci.Net: Konkretizirajmo, da li će Islamska zajednica u BiH, naravno uključujući i Ured na čijem ste čelu, preduzeti neke konkretne poteze kada su Bošnjaci Turske u pitanju?
Mr. KALAJDŽIĆ: Brojni su projekti koji su u koordinaciji Ureda Rijaseta IZ-e BiH za Tursku i naših Bosansko-Hercegovačko-Sandžačkih udruženja ugledali svjetlo dana.
Danas u Turskoj imamo registriranih preko petnaest ovakvih udruženja. Prije nekoliko godina su formirali zajednički komitet, kako bi na organizovaniji i neposredniji način imali komunikaciju kako sa domaćim vlastima, tako i onima u BiH. U prostorijama tih udruženja formirane su i biblioteke u kojima najznačajnije mjesto zauzima literature na bosanskom jeziku.
Neka od tih udruženja izdaju i biltene, časopise u kojima velik proctor zauzimaju informacije iz rodnog kraja. Ured na čijem sam čelu je u komunikaciji sa ovim Udruženjima, tako da u budućnosti planiramo intezivirati naš rad i u tom pravcu.
Bošnjaci u dijaspori su naši ambasadori
Bošnjaci.Net: Za kraj vaša poruka bošnjačkoj dijaspori ali i prijateljima Bošnjaka?
Mr. KALAJDŽIĆ: Bošnjaci u dijaspori trebaju biti svjesni prostora i vremena u kojem se nalaze. Oni su naši ambasadori, od njihovih odnosa u društvu, ovisi i odnos tih zemalja prema našoj domovini. Da bi se što lakše integrisali, potrebno je da su dobro upućeni u zakone zemlje u kojoj se nalaze, da uče jezik, da školuju djecu, te budu uzorni građani zemlje koja im je pružila gostoprimstvo. Bošnjaci se dakle trebaju integrisati u društva u kojima se nalaze, ali se nesmiju asimilirati. U tom pravcu obaveza Bošnjaka je da djecu pouče svojoj vjeri, jeziku, kulturi, tradiciji i običajima, i na tome permanentno raditi. Da bi smo sačuvali jezik od zaborava, u našim kućama, džamijama, raznim klubovima i udruženjima, komunikacija se treba odvijati uglavnom na bosanskom jeziku. Ako želimo da nam se historija ne ponavlja, onda našu djecu moramo podučiti ko su, šta su, odakle na ovim prostorima i sl.? Vodimo računa o našem jedinstvu, nedozvolimo ni kakve podjele, tražimo pomoć od Uzvišenog Allaha dž.š i na tome budimo ustrajni.