Šerijatski islamski indeks uvršten na Istambulsku berzu
Istambulska berza (ISE) pokrenula je ranije ovog mjeseca participirajući indeks da bi istakla i pratila 30 kompanija koje posluju u skladu sa šerijatskim zakonima, u pokušaju da dodatno razvije islamski finansijski sektor. Islamski indeks dolazi u trenutku kada svet spoznaje rast globalne muslimanske populacije.
Od 2004. godine u Turskoj se odvija postojani rast islamskog bankarstva. U augustu prošle godine Kuvejt Turk Katilim Banka, sa sjedištem u Istambulu, prodala je svoje prve sukuke ili Islamske obveznice i prikupila 100 miliona dolara. Neki na islamski indeks gledaju sa zebnjom, a neki ga vide kao priliku.
„Globalna muslimanska populacija je vrlo mlada, u odnosu na globalnu populaciju, sa visokom stopom rasta", izjavio je Rafi-udin Šikoh, izvršni direktor poslovne strateške publikacije Dinar Standard. „To je ono što po Šerijatski islamski indeks uvršten na Istambulsku berzu podstiče ukupan rast, pored upornosti."
Vrijednost takozvanog „Međunarodnog muslimanskog tržišta" procijenjena je na 2 biliona dolara. Proizvode usmjerene na muslimane potražuje populacija koja će se povećavati jedan odsto svake decenije, pokazuje studija koju je u junu prošle godine objavio Međunarodni žurnal za ekološke nauke i razvoj.
Svrha novog participirajućeg indeksa je da se poveća trgovina sa regionima Zaljeva, Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Lanac trgovine na malo Birlešik Magazalar, trust za nekretnine Emlak Konut i telekomunikacioni gigant Turk Telekom neke su od kompanija navedenih u indeksu.
„Naš cilj je da budemo domaći participirajući indeks, ali istovremeno želimo da strani investitori imaju koristi od tog indeksa", kaže Avšar Sungurlu, zamenik direktora kompanije Bizim Sekjuritis, za Hurijet dejli njuz.
Šerijatski islamski indeks je prvi indeks te vrste koji se nudi u Turskoj, zemlji u kojoj je sekularizam jedan od osnovnih principa, iako 99 odsto stanovništva čine Muslimani.
Sekularni Turci smatraju da je indeks islamskog stila, zajedno sa nedavnim vladinim mjerama protiv alkohola, dokaz islamizacije Turske i brinu da bi zemlja mogla da postan sličnija Iranu nego svojim tradicionalnim zapadnim saveznicima.
Islamsko bankarstvo brani plaćanje rata ili prihvatanje kamata, te investiranje u poslove koji su haram (zabranjeni), u suprotnosti sa principima islama.
Šerijatski indeks neće uključivati kompanije koje proizvode alkohol, svinjsko meso ili proizvode od duhana, također zabranjene prema principima islama.
Indeksom se trguje na ISE, pod tikerom KATLM.
Povećana trgovina Turske sa Bliskim istokom djeluje slabo u poređenju sa njenom trgovinom sa EU, koja je i dalje primarni trgovinski partner zemlje, uprkos krizi u eurozoni. Turska postepeno povećava trgovinu sa drugim muslimanskim zemljama na Dalekom istoku, a posebno sa bliskoistočnim zemljama. Ekspanzija će se nastaviti polako, zbog duboko ukorijenjene birokratije i prekomjerne administracije u tim zemljama, kažu eksperti.
Prošlog novembra u Bejrutu, turski premijer Redžep Tajip Erdogan krenuo je sa planovima za uspostavljanje slobodne trgovinske zone između Turske i bliskoistočnih zemalja.
„Budite uvjereni da ćemo zajedno oblikovati budućnost. Članovi smo civilizacije koja daje veliki značaj susjedstvu", rekao je on u govoru posle primanja nagrade Lider godine od Unije arapskih banaka.
Turska trenutno ima četiri islamske banke i namjerava da privuče dodatno interesovanje za procvjetali islamski finansijski sektor. Pored Kuvejt Turk Katilim Bankaši, druge islamske banke su: Asja Katilim Bankaši AS, Turkije Finans Katilim Bankaši AS i Albaraka Turk.