Biškek: Održana međunarodna konferencija o različitim religijama

Na inicijativu Europskog vijeća vjerskih lidera (ECRL), a pod pokroviteljstvom privremenog predsjednika Kirgistana Rose Otunbajeve, u Biškeku, glavnom gradu Kirgistana 12.01.2011. godine, održana je međunarodna konferencija pod nazivom  "Različite vjere - zajedničke vrijednosti i udružene aktivnosti". 

U organizaciji konferencije su učestvovali vjerski i politički lideri Kirgistana. Tako je samoj konferenciji bio prisutan veliki broj učesnika iz svih krajeva zemlje. Konferencija je organizirana uslijed vrlo teške situacije u zemlji kao posljedica prošlogodišnjih nemilih dešavanja, prvo u aprilu 2010. godine kada je došlo do državnog puča i poginulo 87 ljudi, pa onda krvavih okršaja na jugu zemlje, tačnije u provinciji Oš, gdje su izbili krvavi sukobi između kirgistanskog i uzbekistanskog stanovništva. U tim sukobima je poginulo oko 2000 ljudi, a preko 400 hiljada ljudi je izbjeglo iz svojih domova. Sreća u nesreći je da nesretna dešavanja na jugu zemlje nisu bila vjerskog karaktera. Međutim tenzije, nepovjerenje i nesigurnost još uvijek su prisutne među ljudima. Tome još treba dodati vrlo lošu političku i ekonomsku situaciju, pa su kod mnogih oči uperene prema vjerskim zajednicama i vjerskim liderima, koji, koristeći svoj autoritet, mogu dosta doprinijeti u pravcu vračanja povjerenja, zajedništva i sigurnosti u društvu. Istina postoje je određeni izazovi i pred vjerskim zajednicama. 

Zajednička fotografija učesnika konferencije

U Kirgistanu muslimani čine oko 85% stanovništva, dok pravoslavci čine nešto više od 10% i ostali. Kirgistan se osamostalio  prije 20-ak godina, pa se još uvijek može dobro primijetiti i osjetiti materijalna i duhovna opustošenost, koju je Sovjetski savez ostavio iza sebe u ovoj zemlji. Tako je veliko siromaštvo prisutno, kao i veliki problem krize vjerskog identiteta, uglavnom među muslimanima. Vrlo je popularno i uglavnom se čuje kako najviše ima takozvanih "kulturnih muslimana" (cultural muslims). Zbog ove sveukupne situacije kirgistansko društvo je na udaru kršćanskih misionarskih organizacija, pa neke od njih pod izgovorom pomažu narodu u nevolji, rade uveliko na pokrštavanju, što unosi dodatni nemir u narodu i vjerskim zajednicama. 

Imajući sve spomenuto na umu predsjednica Kirgistana, u kontaktu sa predsjedavajućim ECRL-a biskupom Gunnarom Stålsetom, zamolila je da Europsko vijeće vjerskih lidera pokuša okupiti vjerske zajednice Kirgistana u cilju da se ujedine i uključe u proces poboljšanja sveukupnog stanja u zemlji. Tako je postalo aktuelno i osnivanje međureligijskog vijeća u Kirgistanu, što je poslije bilo jedna od glavnih tema u razgovorima sa vjerskim zajednicama. 

Konferencija je održana uz učešće velikog broja vjerskih i političkih lidera, kao i predstavnika vladinih i nevladinih organizacija i asocijacija. Pod predsjedavanjem direktora Državne komisije za vjerska pitanja Bolotbeka Abdurahmanova tretirana su mnoga pitanja, posebno pitanje vjerskih sloboda i moguće osnivanje međureligijskog vijeća, koje bi bilo jedna od ujedinjavajućih snaga u kirgistanskom društvu. 

Europsko vijeće vjerskih lidera je bilo alfa i omega u organizaciji i realizaciji ove konferencije. Delegaciju Vijeća na ovoj konferenciji su činili predstavnici muslimana i kršćana, tj. šestočlana delegacija iz šest različitih država: BiH, Norveška, Velika Britanija, Španija, Francuska i Rusija. Tako je, pored predsjedavajućeg Vijeća biskupa Gunnara Stalseta iz Norveške, muftije Sadžida Abdu-l-dželila iz Velike Britanije, na konferenciju pozvan i prisutan bio Senaid ef. Kobilica, inače asistent reisu-l-ulemi u ECRL-u. Senaid ef. je govorio na temu: "Suživot i međureligijski dijalog u BiH". 

Iskustvo drugih zemalja, posebno Bosne i Hercegovine, o kojem je govorio Senaid-ef. je pomoglo da jedan od glavnih zaključaka bude opredjeljenje vjerskih zajednica za osnivanje Međureligijskog vijeća u Kirgistanu, što svakako neće biti lahak posao, jer će biti potrebno vremena da se usaglase stavovi, posebno kada se dođe do velikog broja novih kršćanskih vjerskih zajednica, s kojima se teško mire i muslimani i pravoslavci podjednako. Međutim korak naprijed je ipak napravljen samim opredjeljenjem za ovu platformu.          

 Priredio: Senaid ef. Kobilica