Reisu-l-ulema u Madridu

Sarajevo, 1. oktobar 2010. (MINA) - Na poziv bivšeg državnog sekretara USA Madlin Olbrajt (Madeleine Albright) danas je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić govorio na otvaranju Aspenskog ministarskog foruma u Madridu, posvećenom traženju mostova za islamsko-zapadni angažman i suradnju u rješavanju globalnih pitanja današnjice.

Reisu-l-ulema  govori na forumu u Madridu

Aspen ministarski forum, kojim predsjedava Madam Olbrajt, je inicijativa bivših ministara vanjskih poslova iz cijeloga svijeta sa ciljem da se pravi godišnja analiza pojava i događaja u svijetu radi usaglašavanja stavova za zajedničku akciju u korist mira i stabilnosti u svijetu. Članovi ministarskog foruma su ugledni bivši ministri vanjskih poslova svojih zemalja, poput egipatskog Amr Muse, italijanskog Lamberta Dinija, ruskog Igora Ivanova, jordanskog Mervana Muašera, španskog Ane Palacio, britanskog Malkoma Rifkinda, EU Havijera Solane, poljskog Adama Rotfelda, australijskog Aleksandra Dovnera (Alexander Downer), kanadskog Lojda Aksvorsija (Lloyd Axworthy), izraelskog Šlomo Ben Amija (Shlomo Ben Ami),  francuskog Ibera Vedrina (Hubert Védrine) i drugih. Nažalost niko od bivših ministara vanjskih poslova države Bosne i Hercegovine nije prisutan na ovom važnom forumu u Madridu.

Reisu-l-ulema u društvu sa Amr Musom generalnim sekretarom Arapske lige

Konferencija ministarskog foruma u Madridu podijeljena je po temama na pet glavnih sesija: (1) Razvijanje odnosa: historijaska baština između Zapada i muslimanskog svijeta; (2) Imigracija, integracija i asimililacija: američko i europsko iskustvo; (3) Pomirenje razlika: izgradnja međusobnog povjerenja;  (4) Proširivanje mogućnosti: europska susjednička politika; i (5) Uloga medija.

Reisu-l-ulema u društvu sa profesorom Johnom Espositom i Imamom Fejsalom iz Nju Jorka

Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je govorio na radnom ručku o bosanskom iskustvu u kontekstu europske civilizacije potkraj 20. stoljeća, te o historijskim primjerima te sadašnjim i budućim razlozima za zapadno-muslimanski zajednički poduhvat za mir i sigurnost u svijetu, te između ostalog rekao:

Reisu-l-ulema  govori na forumu u Madridu

Dame i sestre,

Dame i gospodo,

Dragi prijatelji,

Počašćen sam pozivom gospođe Olbrajt da prisustvujem ovom važnom forumu koji okuplja značajne ličnosti od iskustva i političke mudrosti koju današnji svijet jako potrebuje. Ovo je prilika da se zahvalim gospođi Olbrajt za njezin osobni angažman u administraciji predsjednika Bila Clintona (Bill Clinton) da se zaustavi srpsko-crnogorska agresija na moju zemlju i sprijeći totalni genocid protiv moga naroda potkraj 20. stoljeća u Europi.

Nažalost, krik „never again" ni nakon holokausta nije spasio hiljade mojih sunarodnjaka od genocida, ostavivši tako  duboke traume na cijelu jednu generaciju mog naroda. Pa ipak, žrtva Bošnjaka je pomogla da se to isto ne dogodi Albancim na Kosovu.

Uvjeren sam da će Kosovo opravdati povjerenje koje mu je ukazanu u razvijanju demokracije i poštivanju ljudskih prava. Nadam se da Srbija neće ponoviti kosovske greške nad Bošnjacima u Sandžaku, koji ovih dana prolaze kroz tešku borbu za vjerska i nacionalna prava.

Dame i gospodo, ja ne vidim ni jedan razlog za konflikt između islama i Zapada. Naprotiv, ja vidim hiljade razloga za muslimansko-zapadnu suradnju, koja ima svoje uporušte u povijesnom iskustvu, civilizacijskom trenutku i sigurnosnom interesu. Nije li islam u osmom stoljeću spasio korijene zpadne kulture u Bagdadu kroz institucije „Bejtu-l-hikmeta"; nisu li muslimanski umovi već u dvanaestom stoljeću u Andalusu (Španiji) zapalili baklju humanizma i renesanse koja je prosvijetlila Europu.

Na drugoj strani, nisu li zapadni učenjaci - orijentalisti, nakon pada islamske civilizacije, proučavali arapsko-islamsku civilizaciju sa velikim poštovanjem o čemu svjedoče brojna referentna djela koja nisu samo korisna informacija za Zapadnjake, već su upotrebljiva i za muslimane.

Historija može biti učitelj, ali i ne mora. Ono što danas imamo u odnosima između islama i Zapada nema mnogo veze sa navedenim primjerima iz historije. Zapad i muslimanski svijet su danas na najnižem stupnju povjerenja. Treba biti otvoren i reći da je na djelu javni i tajni sukob između muslimana. Muslimanima je teško gledati kako im se razara državna infrastruktura u Iraku, Afganistanu, Somaliji, Jemenu, Sudnu, Pakistanu te država Palestina. Na drugoj strani Zapad živi u strahu od terorističkih napada za koje se optužuju određeni muslimani.

U takvoj situaciji svi se pitaju šta je rješenje za mostove koji će povezati muslimanski svijet sa Zapadom kroz zajednički angažman u suradnji na putu zajeničkog dobra za cijeli svijet. Naravno, za svaki problem postoji rješenje ako se ima dobra volja i ako se ima iskrena namjera.

Ovaj Forum bivših ministara vanjskih poslova čini mi se pokazuje dobru volju. No, uz to treba artikulirati i iskrenu namjeru koja može pokrenuti pozitivnu energiju kod svih ljudi dobre volje. Nažalost, politička moć ne ide uvijek pod ruku sa mudrošću, a mudrost opet obično nema političku moć da mijenja stvari u pravom smjeru.

Ovaj Forum doživljavam kao oazu mudrosti ljudi nakon višegodišnjeg iskustva političke moći i utjecaja. Eh, kad bi ovi sada što imaju političku moć imali i vašu životnu mudrost, svijet bi definitivno bio manje zagađen, manje u strahu od nuklearne sile i manje u strahu od gladi i bijede.

Reisu-l-ulema sa Medlin Olbrajt u Madridu

Pošto sam i sam u vašoj oazi mudrosti bez moći, dozvolite mi da vam predoćim moje viđenje sadašnjosti i budućnosti između Zapada i muslimanskog svijeta. Nema drugog puta već da Muslimanski svijet i Zapad svjesno i odgovorno prave novi početak, kao što je to najavio američki predsjednik Barak Obama ne u praznim dijaloškim nadmudrivanjima i političkim iscrpljivanjima, već u konkretnom političko-vojnom savezu poput saveza NATO-a.

Svjestan sam rizika kojem se izlažem, ali ja nemam izbora nakon genocida u mojoj zemlji protiv mog naroda samo zato što su bili muslimani, odnosno što ih je Ratko Mladić vidio kao Turke kojima se osvetio genocidom u Srebrenici, već da zagovaram stvarno partnerstvo između muslimana i zapada u očuvanju mira i sigurnosti u svijetu.

Muslimani se osjećaju poniženim što ih se stalno tretira kao opasnost za mir i sigurnost u svijetu iako se zna da su od ukupnog broja prognanih i izbjeglih u svijetu 70% muslimani, te da se svi ratovi danas vode na muslimanskim teritorijama. Muslimani ne vode organizirani rat ni protiv jedne zemlje na svijetu.

Zbog svega toga a u interesu općeg mira i sigurnosti u svijetu, jedini način je da se umjesto Organizacije sjeverno-atlanskog saveza (The North Atlantic Treaty Organization - NATO) napravi Organizacija zapadno-islamskog saveza (The West-Islamic Treaty Organization - WITO) za dvadeset prvo stoljeće.

Sličnosti su tako očite da je dovoljno reći da Zapad ne može održavati globalni mir i sigurnost u svijetu, posebno na Bliskom istoku, bez aktivnog muslimanskog sudjelovanja u tom procesu na isti način kao što mir i sigurnost Europe u postratnom periodu nije bio moguć bez transatlanske suradnje, kako politički tako i vojno.

Prilika je ovo da kažem, isto tako, da je moja zemlja Bosna i Hercegovina, koja je ključ za mir i stabilnost na zapadnom Balkanu, minijatura europske multikulturne, multireligijske i multiligvijalne stvarnosti, koja zahtjeva mudrost i nadljudsko srpljenje u organiziranju i održavanju suživota i tolerancije u multikulturnom društvu.

Stoga, na isti način kao što Europa treba Ameriku za svjedoka za svoju Uniju tako isto i Bosna i Hercegovine treba istinskog svjedoka za svoju Uniju naroda u suverenoj državi za njezin uspješn postratni razvoj u namjeri da uspije u izgradnji multikulturnog društva i multinacionalne države.

Stoga, Madam Olbrajt, dopustite da vam se obratim u ime mudrosti ovoga Foruma da ovaj Forum pomogne mojoj zemlji da dođe do demokratskog ustava, da se, uz pomoć Amerike i europskih zemalja koje su istinski dosljednje u promociji demokracije, ljudskih prava i jednakoprvnost bez diskriminacije na temelju vjere i nacije, posebno muslimana, osigura mojoj zemlji da se oslobodi podjela na osnovu etničke, vjerske i plemenske pripadnosti.

Nakon genocida, građani moje zemlje Bosne i Hercegovine zaslužuju da imaju modernu europsku i demokratsku zemlju sa viskim stupnjem poštivanja ljudskih prava u multikulturnom društvu i multinacionalnoj državi koja garantuje da se više nikad i nikome neće ponoviti genocid.

Mi uvažavamo činjenicu da smo Europljani i na to smo ponosni, ali istovremeno znademo da bez američkih ideala slobode i američke spremnsoti da nam pomogne teško da bi Europa bila ono što jeste danas.

Bosna i Hercegovina je europska zemlja i zato ima pravo da bude ravnopravni član u porodici europskih naroda i nacija.