Reis na Evropskom vijeću vjerskih lidera u Liliju

Sarajevo, 26. maj 2009. (MINA) - Drugog dana Europskog vijeća vjerskih poglavara u Lillu - Francuskoj, kojem kao osnivač i komodijator prisustvuje reisu-l-ulma dr. Mustafa Crić, obilježen je ključnim obraćanjem bivšeg genralnog skretara UNESCO-a Fedrika Majora (Federic Mayor) o temi „Uloga religija u kulturi mira u Europi". Gosp. Major je predstavio UNESCO-vu Deklaraciju o ulozi religije u promociji kulture mira, koja je usvojena za vrijeme njegovog mandata 1994. godine. Uviđajući da „živimo u svijetu u kojem izolacija nije moguća", u spomenutoj UNSCO-voj deklaraciji kaže se da su religijske zajednice pozvane da promiću mir, ljubav i solidarnost među ljudima i narodima te da  ih hrabre na putu slobode i odgovornosti. „Religije moraju biti izvor korisne energije za dobrobit čovječanstva." Također, u Deklaraciji se pozivaju religijske zajednic da „grade kulturu mira zasnovanog na nenasilju, toleranciji, dijalogu, međuljudskom razumijevanju i pravdi". Nadalje, pozivaju se „institucije civilnog društva, sistem UN-a, vlade, vladine i nevladine organizacije, korporacije i masmediji da  svoj rad posvete miru i suosjećanju prema žrtvama i ugrožnim ljudima. Razlićite religije i kulturne tradicije treba da se udruže u naporu da svi zajedno širimo mir u svijetu" - zaključio j svoje obračanje Frederik Major.

Na govor Frederika Majora odgovorilu su, prema programuVijeća, reisu-l-ulma dr. Mustafa Cerić i pravoslavni svećenik iz Rusije Georgij Rjabjk (Georgiy Ryabykh)

 MINA prenosi dio odgovora reisu-l-ulme Crića:

-Činjenica da je Dekleracija UNSCO-a usvojena 1994. god. podsjeća me na vrijeme kada je moja zemlja, posebno grad Sarajevo, bila pod teškim granatiranjem, koje spomenuta Dekleracija nije mogla zaustaviti, niti je spriječila genocid nad mojim narodom. No, ideja o kulturi mira je važna kako onda tako i sada, jer bez toga nije moguće zamisliti bolju budućnost našeg svijeta, posebno u Europi. Naravno, ne možemo promijeniti prošlost, ali možemo utjecati da nam bude bolja budućnost. Osobno vjerujem u ideju kulture mira iako za mene i za moj bosanski narod ima mnogo razloga za razočaranost odnosom Europe prema našoj zemlji i našem narodu. Nasreću, naša razočaranost ublažena je u vlikoj mjeri činjenicom da je Europski parlamnt velikom vćinom (565) različitih političkih stranaka usvojio rezoluciju 15. januara, 2009. god., kojom se 11. juli proglašava europskim danom sjećanja na srebrenički genocid. Koristim se ovom prilikom da obavjestim uvažene članove ovoga Vijeća da je usvajanjem rezolucije da 11. juli bude dan sjećanja na genocid u Europi veliki korak prema istini, pravdi i pomirenju u mojoj zemlji. Nadam s da će 11. juli biti prilika za naše čvrsto obećanje da ćemo sve učiniti  da se više nigdje i nikom ne ponovi holokaust i gnocid. Ovim činom Europski parlament je pokazao visok stupanj moralne osjetljivosti i političke odgovornosti što nas hrabri da vjrujmo da se u Europi, dosita, više nikad neće ponoviti ni Aušvic ni Srebrenica. Stoga predlažem da ovo Vijeće prihvati ovu rezoluciju kao svoju na način da u svojim zajednicama - džamijama, crkvama i sinagogama - upoznamo vjrnike šta se dogodilo bosanskim muslimanima na kraju 20. stoljća i da ih se pozov na suživot i toleranciju kao zajedničke vrijednosti svih nas koji vjerujemo u kulturu mira, kao što smo danas čuli od NJ.E. Frederika Majora, dopredsjednika Saveza civilizacija, tursko-španskog projekta, koji je nastao kao odgovor na projekat o Sukobu civilizacija - zaključio le reisu-l-ulma Crić svoj odgovor u Lillu.