Reisu-l-ulema u Džedi na Konferenciji ministara vakufa

Džeda, 24. maj 2009. (MINA) - Na poziv ministra vakufa Kraljevine Saudijske Arabije Šejha Saliha Abdulaziza Al-Šejha reisu-l-ulma dr. Mustafa Cerić u pratnji muftija mostarskog Seida Smajkića i bihačkog Hasana Makića prisustvuje Osmoj redovnoj konferenciji ministara vakufa islamskih zemalja, koja se održava u Džeddi.

Riječ je o najvišem zvaničnom tijelu koje okuplja više od 50 zemalja svijata sa većinskim muslimanskim stanovništvom, gdje je islam oficijelna religija. Pozivom bosanskohercgovačkom reisu-l-ulemi Kanferencija ministara vakufa je pokazala da uvažava Islamsku zajednicu u Bosni i Hrcegovini kao ravnopravnu članicu Konferencije a reisu-l-ulemu kao ravnopravnog sudionika sa ministrima i muftijama zemalja sa većinskim muslimanskim stanovništvom. Konferenciju je otvorio Šejh Salih Abdulaziz Al-Šejh, ministar vakufa Saudijsk Arabije,  jučer navečer (subota 23.05.2009), a prvu današnju sesiju vodio je ministar vakufa Egipta, Mahmud Zakzuk o temi: „Pouzdana misao i uloga ministarstava vakufa u njezinoj realizaciji".

Na drugoj sesiji, kojom je predsjdavao dr. Ahmed Tevfik, ministar vakufa Maroka o temi: „Međuvjerski i međucivilizacijski dijalog", govorio je reisu-l-ulma dr. Cerić i u svom govori između ostalog rekao:

-Na pitanje zašto nam treba dijalog sa drugim i drugačijim lahko je odgovoriti, jer je islam  u biti vjera dijaloga o čemu svjedoči slovo i duh Kur'ana, kao i nepogrešiva praksa Allahovog Poslanika Muhammeda, a.s.

Kur'an je jasan: - Svi ljudi su stvoreni od jednog muškarca i jedne žene, zatim su se ustrojili po narodima i plemenima (ne zato da bi se međusobno sukobljavali), već zato da bi se međusobno upoznavali, zato je najbolji onaj među njima koji je najmoralniji... Također, Alejhisselam je u Medini praktično pokazao da drugi i drugačiji mogu i treba da žive zajedno sa muslimanima te da muslimani svoju vjeru treba da dokažu kroz ljubav prema komšiji na način da musliman ne smije zaspati ako zna da mu je komšija gladan, bez obzira koje vjere bio.

Dakle, lahko je kako na kur'ansko-teorijskoj tako i na sunnitsko-praktičnoj razini pokazati da je islam vjera dijaloga i suživota. Međutim, na razini današnjeg povijesnog konteksta muslimani teško dolaze do pravog odgovora na pitanje kako voditi međuvjerski i međucivilizacijski dijalog. Među nama postoje dva isključiva pristupa dijalogu - jedan koji je na granici asimilacije i drugi koji je na granici izolacije. Hoću da razumijem da je namjera ove konferencije da se izbjegnu ove dvije zamke te da se umjesto toga ponudi integracija utemeljna na čvrstoj osobnoj vjeri, na snažnom kolektivnom znanju i na zdravoj povijesnoj odgovornosti.

Dakako, ne smije se nasjesti ni na ideju o sukobu civilizacija, koja ima za cilj da potiče i održava tenzije između islama i Zapada, pod isprikom da su to dva nekompatibilna svijeta. Da bismo to izbjegli, potrebno je da mi ulema podržimo inicijative, koje su u ime muslimana pokrenuli kralj Saudijsk Arabije Abdullah bin Abdulaziz Al-Saudu o Dijalogu među sljedbnicima religija na konfrenciji u Mekki, zatim u Madridu te u Nju Jorku na Genralnoj skupštini UN-a, zatim inicijativu bivšeg iranskog predsjdnika Muhammeda Khatmija o Dijalogu civilizacija u Gnralnoj skupštinu UN-a, zatim tursko-špansku inicijativu o Savezu civilizacija  (a ne  sukoba), te da pratimo i podržimo inicjativu za međukršćanski dijalog koja je artikulirana u vidu otvorenog pisma Papi Bnediktu XVI, kojeg su potpisali 138 alima i intelektualca.

Sve to i drugo što rade muslimani pojedinci i muslimanske organizacije na putu dijaloga govori da su muslimani živo zaintresirani za međuvjerski i međucivilizacijski dijalog, ali da ih svijet još nije dovoljno razumio zato što, moramo to priznati, ima među nama i onih koji još uvijek svojom pričom i praksom otežavaju da prava istina o našoj vjeri i kulturi dopre i do onih koji o nama imaju naslijeđene predrasude i stereotipe.