edukativna platforma Islam.ba

A+ A A-

Reisu-l-ulema u Džeddi na Interaktivnom vijeću

Džedda, 11. maj 2009. (MINA) - U nedjelju, (10. 05. 2009) je u Ekonomskom gradu „Kralj Abdullah" u Džeddi, Saudijska Arabija, otvoren 27. godišnji plenarni susret Interaktivnog vijeća sa uvodnim izlaganjima prof. dr. Hansa Kunga (Küng), profesora emritusa na Tunbeškom univerzotetu u Švicarskoj i reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića o temi „Muslimansko-kršćanski dijalog: zajednički korijeni dviju velikih religija".

Kao međunarodni nezavisni forum, Interaktivno vijeće je utemeljeno 1983. godine na inicijativu bivšeg japanskog premijra Takeo Fukude sa ciljem da se bivši visoki državnici i akademici iz cijeloga svijeta godišnje okupljaju kako bi razmijenili iskustva te ukazali na moguća rješenja za probleme današnjeg svijeta. Kao pridruženi član, Saudijska Arabija je prvi puta domaćin godišnjeg sastanka Interaktivnog vijeća na kojem sudjeluju svjetski državnici poput Helmuta Šmita (Schmidt), bivšeg njemačkog kancelara, Rikarda von Vajceskera (Richard von Weizsäcker), bivšeg predsjednika Njemačke, Džina Kretiena (Jean Chrétien), bivšeg premijera Kanade, Romana Prodija, bivšeg premijera Italije, Franca Vranickog (Franz Vranitzky), bivšeg kancelara Austrije, Hosea Sarnija (José Sarney), bivšeg predsjednika Brazila, Bahruddina Habibija, bivšeg predsjednika Indonezije, Jasua Fukudija (Yasuo Fukuda), bivšeg japanskog premijera i mnogih drugih.

Reisu-l-ulema i dr. Abdurrahman al-Seid, savjetnik na kraljevskom dvoru

Na uvodnoj sesiji Interakcionog vijeća u Džeddi, kojom je moderirao dr. Abdurrahman al-Seid, savjetnik na kraljevskom dvoru, prof. Kung i reisu-l-ulema dr. Cerić vodili su dvosatni dijalog o mnogim pitanjima iz perspektive kršćanstva i islama. No, tri pitanja su bila dominantna: sukob ili dijalog civilizacija; reforma ili stagnacija religijske misli; te globalna etika ili globalni grijeh. Odgovore na pomenuta pitanja prof. Kung je dao kroz svoja tri poznata postulata: (1) nema mira među narodima bez mira među religijama; (2) nema mira među religijama bez dijaloga među religijama; (3) nema dijaloga među religijama bez proučavanja temeljnih načela religijoznosti.

Odgovarajući na spomenuta pitanja reisu-l-ulema Cerić između ostalog je rekao:
-Iako je ideja o sukobu civilizacija uglavnom odbačena u ozbiljnim naučnim i akademskim krugovima, muslimani moraju znati da je Samuel Huntington mislio na islamsku civilizaciju u sukobu sa zapadnom. Naime, Huntingtonova teza je da je neminovan sukob među postojećim civilizacijama (kojih teorijski ima osam) sve dok na kraju jedna ne pobijedi. Nakon što se eliminiraju najmanje važne od tih civilizacija, Huntington zaključuje da slijedi sukob između progresivne zapadne i retrogrdne islamske civilizacije. Ovu tezu muslimani moraju ozbiljno uzeti u obzir i svojim praktičnim djelovanjem pokazati da je Huntington bio u krivu. Nažalost, Huntington je uspio svojom tezom mnoge na Zapadu navesti na krivi put i kod njih izazvati strah koji se manifestuje kroz islamofobiju, posebno u medijima koji vole da šire strah od onih koji ne misle kao oni. Biviši predsjednik Irana Muhammed Hatemi je to uočio i zato je za svaku pohvalu njegova inicijativa u UN-u o dijalogu civilizacija. Vrijedna pažnje je i tursko-španska inicijativa o savezu civilizacija. Naravno, inicijativa saudijskog kralja Abdullaha o međukulturnom dijalogu, kojoj je nedavno posvećena posebna sjednica UN-a, najbolje govori koliko su muslimani predani dijalogu i savezu civilizacija, a ne sukobu, te koliko muslimani vjeruju u međukulturni dijalog kao put do mira i sigurnosti u svijetu. Zbog toga osjećam čast i ponos što mi je pružena prilika da sudjelujem na ovom Interaktivnom vijeću, kojem je domaćin grad kralja Abdullaha, simbola mira i sigurnosti u svijetu.

Dijalog reisu-l-uleme i prof. dr. Hansa Kunga (Küng)

Upućeni u povijest reforme religijske misli znaju da se pojavom islama dogodila najveća i najsnažnija reforma u poimanju religije i odnosa čovjeka prema Bogu i svijetu. Dovoljno je spomenuti da se sa islamom, već u 7. stoljeću, čovječanstvo oslobodilo kolektivnog grijeha, jer „niko nije kriv za tuđi grijeh, već svako je odgovoran samo za svoj grijeh." Dakle, svi ljudi se rađaju slobodni bez grijeha.

Drugo, spas je u čovjeku, u njegovoj vjeri i u njegovoj vlastitoj svijesti i savjesti.
Treće, islam je proklamovao jednakost među ljudima na način da nema prednosti bjelac nad crncem, niti crnac ima prednost nad bjelcem, osim po karakteru ličnosti. I, četvrto, islam je postavio univrzalno pravilo da „nema prisile u vjeri". Naravno, „nema prisile ni u nevjeri". „Sve vas je Allah stvorio, pa neki od vas nevjeruju, a neki vjeruju" - kaže se u Časnom Kur'anu.

Kao inicijator ideje o globalnoj etici, prof. Kung se posebno zanimao šta islam može ponuditi u tom pogledu. Na to pitanje reisu-l-ulma Cerić je skrenuo pažnju da današnji svijet pati od nekoliko akutnih bolesti, kao što su obrazovanje bez odgoja, poslovanje bez etike, društvo bez porodice, politika bez principa, bogatstvo bez rada itd. te dodao:

- Pravi dijalog između islama i kršćanstva i jeste u tome da se udruže u liječenju spomenutih bolesti tako da gradimo civilizaciju koja će biti prepoznatljiva po moralnim vrijednostima, kao što su obrazovanje sa odgojem, koji podrazumjeva poštenu i miroljubivu ličnost, poslovanje sa etikom, koja podrazumjeva međusobno povjerenje, društvo sa porodicom, kao temeljem svake kulture i civilizacije, te politike sa principima, koji afirmiraju ljudska prava i demokraciju. U tome ja vidim doprinos islama ideji globalne etike. To je posebno važno za mene i moj narod u Bosni i Hercegovini koji ima iskustvo genocida u Europi na kraju prošlog stoljeća. Dakle, ja imam osobni motiv za islamsko-kršćanski dijalog, te da u svijetu vlada mir i sigurnost, kako da se prihvate norme globalne etike, kao način međuljudskog poštivanja i suradnje. Ja učim dovu Allahu da se više nikada i nikome ne ponovi genocid kao što se dogodio nama bosanskim muslimanima - završio je svoje izlaganje u Džeddi reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić.

Reisu-l-ulema, dr. Hans Kung i Romano Prodi, bivši premijer Italije

Reisu-l-ulema, Rikard von Vajceker, bivši predsjednik Njemačke i Džin Kretien, bivši premijer Kanade