Logo

Hutba reisu-l-uleme u Kuala Lumpuru

Kuala Lumpur, 8. maj 2009. (MINA) - U okviru posjete Maleziji povodom održavanja Svjtskog halal Foruma, reisu-l-ulma dr. Mustafa Cerić je, pored brojnih susreta sa uglednim ličnostima malezijskog vjerskog, kulturnog i političkog života,  danas (petak, 08.05. 2009) u prisustvo velikog broja profesora i studenata održao hutbu i imamio džumu-namaz na prestžnom Međunarodnom  islamskom univerzitetu u Kuala Lumpuru.

MINA u cijelosti prenosi reisovu malezijsku hutbu : 

 

-Draga braćo i sestre,

Hvala Uzvišenom Allahu koji nas je sjedino u znanju, vjeri i moralu tako da znademo da je Bog jedan, koji nije rodio, koji nije rođen i kojemu nije ništa i niko ravan, i tako da vjerujemo da je ovaj svijet prolazan, iza kojeg slijedi neprolazni-vječni svijet, gdje se polaže račun za ovaj svijet - dunjaluk, i tako da težimo živjeti prema moralnom načelu promicanja dobra i suzbijanja zla. To je dakle bīt vjere islama - znanje i moral. Sa znanjem se snaži volja za moralnim životom; sa moralom se određuje smisao ljudskom znanju. Zato je prva zapovijest u islamu: - Čitaj i uči za ime tvoga Gospodara, koji sve stvara, koji stvara čovjeka od ugruška! Čitaj i uči, jer tvoj gospodar je Plemenit! On je čovjeka naučio da perom piše! On je čovjeka naučio ono što nije znao. Zato nam je jasna i misija posljednjeg Allahovog Poslanika, a to je da usavrši moral kod ljudi. Ništa više i ništa važnije od ove dvije vrijednosti koje čine vjeru (īmān) kod svakog razumnog čovjeka. Očito, nema ništa važnije za spas današnjeg čovječanstva od ove dvije vrijednosti - znanje koje snaži ljudsku vjeru i moral koji određuje ljudsku mjeru.

Dakle, univerzitet je mjesto gdje se stiće univerzalno znanje, koje u svom središtu ima moral kao putokaz za razumijevanje razlike između dobra i zla. Jedno od imena za Allahovu knjigu je ime Furqān, što znači jasno razlikovanje dobra od zla. Dakako, nema razumnog čovjeka koji ne bi podržao princip dobra na kojem počiva ovaj svijet. Konsekventno tome nema razumnog čovjeka koji ne odbacuje zlo kao takvo. No, problem nije u prihvatanju dobra ili odbacivanju zla, već je problem u zamjeni ovih dvjehu suprotnosti tako što se zlo promovira kao dobro i, obratno, dobro se predstavlja kao zlo. - Kada im se kaže nemojte promovirati zlo, oni odgovaraju da žele samo dobro. Ne, oni šire zlo samo što to ne osjećaju (Kur'an, 11-12).

To je najveći izazov svakog vremena - jasno raspoznavanje dobra naspram zla, odnosno jasno uviđanje razlike između dobra kroz dvije fundamentalne vrijednosti - znanje ('ilum) i moral (akhlāq). To su zapravo dva neodvojiva stuba na kojima počiva islam kao vjera, kao kultura, kao civilizacija. Kad god su ih držali uspravno i snažno, muslimani su bili prvi u povijesti, odnosno kad god su popustili i odustali od znanja i morala, muslimani su ostali zadnji. Zar još uvijek treba objašnjavati da su muslimani bili prethodnici svjetskog prosvjetiteljstva?! Zar i prosjećno obrazovanom čovjeku nije jasno da su muslimani spasili korijene svjetske kulture i civilizacije!? Da, oni su to mogli zato što su tada bili svjesni jednake važnosti znanja i morala. Znali su da bez znanja i morala nema vjere, nema kulture, nema civilizacije.

Nažalost, današnji muslimani nisu svjesni jednake važnosti znanja i morala za njihov opći kulturni i opći civilizacijski napredak. Danas postoji  oštra podjela među muslimanima, na one koji vjeruju samo u znanje bez osjećaja za moral i one koji vjeruju samo u moral bez potrebe za znanjem.

U tome leži odgovor na pitanje zašto su muslimani danas „bezutjecajni" - zato što su izgubili sposobnost da proizvode znanje. U cijelom muslimanskom svijetu od 57 zemalja postoji samo 500 univerziteta. Uporedite to sa Amerikom koja ima 5.758 i  Indijom koja ima 8.407 univerziteta. Nadalje, ni jedan univerzitet u muslimanskom svijetu nije na toplisti 500 najboljih univerziteta u svijetu. Pismenost u kršćanskom svijetu je 90%, dok je u muslimanskom svijetu pismenost 40%; u petnaest glavnih zemalja sa kršćanskom većinom pismenost je 100%. Nažalost, ni u jednoj glavnoj muslimanskoj zemlji pismenost nije 100%; u kršćanskom svijetu 98% djece dobiju osnovno obrazovanje, dok u muslimanskom svijetu tek 50% djece završi osnovnu školu; u muslimanskom svjetu 12% je univerzitetski obrazovanih, dok je u kršćanskom svjetu 40%;  glavne muslimanske zemlje imaju tek 230 znanstvenika na milijun stanovnika, dok samo Amerika ima 5000 znanstvenika na milijun stanovnika; za naučna istraživanaj i opći razvoj musliamnske zemlje odvajaju tek 0,2% od nacionalnog dohotka, dok kršćanski svijet za to odvaja 5% od svog nacionalnog dohotka. Zaključak je jednostavan: muslimanski svijet nema kapaciteta za proizvodnju znanja; muslimanski svijet nema sredstva za širenje znanja, npr., Pakistan ima 23 dnevne novine na 1000 stanovnika, dok Singapur ima 360 dnevnih novina na hiljadu svojih građana; u Engleskoj se objavi 2000 naslova na milijun ljudi, dok se u Egiptu objavi 20 naslova na milijun stanovnika. Ovi podaci ne treba da nas obeshrabre, već treba da nas opomenu da se vratimo izvorima naše vjere koja nas uči da je znanje jednako vjera ('ilum = imān), dok je neznanje jednako nevjera (džehl = kufr). Posebno, muslimani moraju svoje fundamentalno znanje primjenjivati u praktičnom životu.

Vaš univerzitet u Maleziji je upravo to - uspješna primjena fundamentalne nauke islama, kroz stalnu provjeru znanja i stalno usavršavanje morala. Na taj način vi razvijate istinsko bratstvo među ljudima, kao uvijet humane afirmacije u povijesti i muslimanskog doprinusa miru i sigurnosti u svijetu. Nadalje, znanje i moral, kojeg vi ovde usvajate, promoviraju dijalog, koji nema alternativu za sreću i spas čovječanstva. Dakle, za muslimane multikulturalizam nije politička retorika, već vjerska doktrina koja ima uporište u temeljnim izvorima islama - Kur'anu i Sunnetu.

Vi u Maleziji kao i mi u Bosni i Hercegovin, imamo povijesnu priliku da pokažemo cijelome svijetu da je moguće biti ponosan musliman i miroljubiv građanin svoje zemlje.  Mi smo stoga veoma zahvalni ovome univerzitetu što je kroz fundamentalno znanje o islamu i primjenjenu praksu u moralu odgojio veliki broj Bosanaca, koji su dobri ljudi i korisni građani Bosne i Hercegovine.

 Zato molim uzvišenog Allaha da vas osnaži na putu obnove časti i ponosa vaše nacije i da vas blagoslovi za hizmet kojeg pružate muslimanskom ummetu te da vam omili znanje i moral, kao dva krila vjere svakog muslimana. Amin!

 

Susreti Reisu-l-uleme s uglednim ličnostima Malezije

Za vrieme petodnevne posjete Maleziji reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić se susreo sa uglednim ličnostima iz vjerskog, kulturnog i političkog života Malezije:Nedžibom Tun Rezakom, aktualnim premijerom Malezije, Mahatirom Muhammedom, bivšim premijerom Malezije, Abdullahom Badavijem, bivšim premijerom Malezije, Anvaram Ibrahimom, bivšim zamjenikom premijera Malezije, Džemilom Kir Baharomom, ministrom za vjerska pitanja, Abi Musa Asari, predsjednik Tabunghadži i Ismi Ismajilom, generalnim direktorom Tabunghadža.

Reisu-l-ulema u posjeti Mahatiru

Reisu-l-ulema u posjeti Tabunghadži

Reis s rektorom Islamskog univerziteta i ambasadorom BiH u Maleziji

Reis s malezijskim premijerom Nedzibom Tun Rezakom

Reis u posjeti ministru za islamska pitanja Malezije

Predavanje reisu-l-ulemena Svjetskom Halal Forumu Maleziji

Reisu-l-ulema s Anvarom Ibrahimom

Bosanska delegacija s Mahatirom

Bosanska delegacija s Bedavijem bivšim premijerom Malezije

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.