Balkanski simpozij u Istanbulu

Istanbul, nedjelja 19.10.2008 (MINA). Danas je u Istanbulu završen međunarodni Balkanski simpozij u organizaciji turske organizacije IHH (Fondacija za humanitarnu pomoć). Fondacija je osnovana povodom agresije na Bosnu i Hercegovinu, ali se njen rad zatim proširio na cijeli Balkan radi zbrinjavanja ugroženih lica. IHH-a je zbrinula hiljade siročadi i učestvovala u obnovi stotine kuća, škola i bolnica u BiH. Balkanski simpozij u Istanbulu okupio je muftije i ugledne pojedince sa Balkana i iz Turske. U prisustvu više turskih poslanika, predsjednik IHH gosp. Bulent Yildirim je naglasio da su "srpska agresija na Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bošnjacima otvorili oči Turskoj. Cijeli svijet je shvatio da su prava muslimana na Balkanu ugrožena. Svi koji se pozivaju na ljudska prava dužni su da obrate pažnju šta se događa na Balkanu. Posebno mi u Turskoj dužni smo da učinimo sve da se više nikada ne ponovi progon i genocid na Balkanu. IHH-a će nastaviti svoj humanitarni rad na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini" - kazao je Yildirim.

U svom uvodnom govoru reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je govorio o temi "Iskustvo islama na Balkanu - prošlost, sadašnjost i budućnost" te između ostalog rekao:
- Nije moguće shvatiti našu sadašnjost niti je moguće zamisliti našu budućnost bez razumijevanja naše prošlosti. Naravno, ne možemo promijeniti prošlost, ali možemo razumjeti pozitivne vrijednosti iz nje kako bi nam bile putokaz za sadašnjost i budućnost; i možemo se upoznati sa negativnim pojavama u prošlosti kako ih ne bismo ponavljali.

Jedna od najpozitivnijih vrijednosti Balkana, na koju nam prošlost ukazuje, jeste vrijednost višekulturnog i viševjerskog ozračja, koje je Osmanska carevina njegovala kroz stoljeća. To je činjenice koja se ne može osporiti i koja nas obavezuje na poštivanje. Na drugoj strani, jedna od najnegativnijh pojava na Balkanu je pokušaj da se nametne volja ili politika jednog naroda kroz nasilje, koje je rezultiralo genocidom. Takvo ponašanje bilo koga na Balkan ne može proći, jer sadašnjost i budućnost Balkana je, kao i njegova prošlost, u susretima sa drugim i drugačijim a ne u međusobnim sukobima. Balkan je područje sa najgušćim vjerskim, kulturnim, nacionalnim i lingvističkim različitostima, koje ga čine jedinstvenim u Europi, pa i u svijetu. To bogatstvu različitosti treba pretvoriti u jedinstvo smisla za suživot i toleranciju.

Dakako, Istanbul je pravo mjesto gdje treba da govorimo o Balkanu, posebno o položaju muslimana, koji već decenijama čekaju da im se pokaže dužna pažnja i da se razumiju njihovi problemi. Naravno, nakon genocida nad Bošnjaacima i nakon kosovske drame na Blakanu ništa nije kao što je bilo prije. To treba da bude spoznaja i za Tursku u smislu da se više i snažnije uključi u sva pitanja na Balkanu, ne samo zbog duga iz prošlosti, već i zbog obaveze za našu nam zajedničku budućnost. Muslimani na Balkanu zaslužuju ljubav i poštovanje, a ne progon i ubijanje. Mi u Bosni i Hercegovini osjećamo materinsku ljubav Turske, ali očekujemo i očinsku brigu tako da možemo bez straha živjeti bosansku sadašnjost i smjelo sanjati o bosanskoj budućnosti - zaključio je reisu-l-ulema Cerić svoje izlaganje u Istanbulu.

Na sipozijumu su izlagali i predsjednik Islamske zajednice Albanije Selim ef. Muca, muftija kosovski Naim ef-Trnava, reis Islamske zajednice Makedonije Sulejman ef. Redžepi, glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer ef. Zukorlić, glavni muftija Bugarske Mustafa Alis, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftija Šefko ef. Omerbašić i dr.