PETODNEVNA RADNA POSJETA REISU-L -ULEME MUFTIJSTVU BIHAĆKOM

     U sjedištu Ureda bihaćkog muftije, reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je primio predsjednike i glavne imame medžlisa Velika Kladuša, Cazin, Bužim, Bosanska Krupa, Bosanska Kostajnica, Bosanski Novi i Prijedor. U srijedu navečer (27.12.2007), reisu-l-ulema je boravio u džematu Gnjilavac, Medžlis IZ-e Cazin, i u novosagrađenoj džamiji nakon jacije-namaza održao vaz pred velikim brojem džematlija, te posjetio medresu Džemaludin Čaušević u Cazinu. 

     Na preporuku bihaćkog muftije Hasana ef. Makića, reisu-l-ulema je održao poseban sastanak sa imamima Medžlisa IZ-e Velika Kladuša, koji su pokazali visoki stupanj savjesti i odgovornosti u imamskom radu, posebno u vraćanju međubratskog povjerenja i pomirenja. Imami Medžlisa IZ Velika Kladuša su se zahvalili na moralnoj podršci, ali to nije dovoljno za njihov djelotvorniji rad. Naime, neki imami još uvijek nemaju regulisan imamski status, pa stoga žive u neizvjesnoti što umanjuje njihovu radnu sposobnost. Reisu-l-ulema je uvažio prigovore imama Velike Kladuše i obavezao Ured bihaćkog muftije da se u suradnji sa višim organima IZ-e i nadležnim državnim ustanovama pobrine da se status imama Velike Kladuše riješi na najbolji mogući način.     

     Također, na preporuku bihaćkog muftije reisu-l-ulema se odvojeno sastao sa imamima Medžlisa IZ-e Bihać, koji su iskazali nezadovoljstvo radom Medžlisa IZ-e Bihać i zahtjevali da Izvršni odbor Medžlisa IZ-e poštuje Ustav IZ-e BiH, prema kojem je IZ-a samostalna i jedinstvena zajednica muslimana, pa je stoga nedopustivo da Medžlis IZ-e u Bihaću bude pod utjecajem bilo koje političke stranke. „IZ-a mora biti dostupna svim muslimanima, koji se osjećaju kao njezini članovi, koji poštuju njezina moralna načela i prihvataju njezina pravila sadržana u Ustavu IZ-e BiH,  bez obzira na njihovu stranačku pripadnost" - rečeno je na sastanku imama Medžlisa IZ-e Bihać.

     Reisu-l-ulema Cerić je pažljivo saslušao sve primjedbe imama na rad Medžlisa IZ-e Bihać, kao i predsjednika IO Medžlisa Bihać Asmira Fatkića, te podržao zahtjev imama da se Medžlis IZ-e oslobodi bilo kakve uzurpacije i manipulacije koja šteti ugledu IZ-e, koja ima obavezu da čuva čast islama i ugled muslimana na svakom mjestu i u svim prilikama. Nakon toga, predsjednik IO Medžlisa Bihać Asmir Fatkić je ponudio neopozivu ostavku i obavezao se da u petak 28. 12. 2007. god. sazove sjednicu Medžlisa IZ-e Bihać na kojoj će se izabrati novi predsjednik Medžlisa. Vidno zadovoljni, svi imami su podržali promjene u Medžlisu IZ-e Bihać, vjerujući da će se time osigurati uvjeti za djelotvorniji rad IZ-e, ukljućujući i izgradnju Centralne džamije u Bihaću.

Reisu-l-ulema nakon sastanka sa predsjednicima i glavnim imamima medžlisa Bosanski Novi, Bosanska Kostajnica i Prijedor

     Reisu-l-ulema Cerić je imao i odvojene susrete sa premijerom Unskosanskog kantona Šemsudinom Dedićem i načelnikom Bihaća Hamdijom Lipovačom i tom prilikom im se zahvalio na dobroj suradnji sa IZ-om. Posebno se govorilo o potrebi zajedničke akcije države i IZ-e u primjeni zakona o obaveznom osnovnom školovanju djece. Naime, u općinama Velika Kladuša i Bužim ima mjesnih zajednica gdje djeca nisu obuhvaćena osnovnim obrazovanjem, pa ostaju nepismena. Reisu-l-ulema Cerić je naložio svim imamima Bihaćkog muftistva da obrate pažnju na ovaj problem, jer „naučiti pisanje i čitanje je farz (stroga islamska obaveza) svakog muslimana i muslimanke" - naglasio je reisu-l-ulema, te pozvao premijera USK da se uradi zajednički program u borbi protiv nepismenosti na području USK.

     Inače, u svim susretima u Bihaću reisu-l-ulema Cerić je ukazivao na potrebu snaženja povjerenja među Krajišnicima: „Samo snaga vaše unutarnje sloge i jedinstva nužno obavezuje da se cijene i poštuju vaši opravdani zahtjevi za jednakopravni položaj u bosanskohercegovačkoj državi i društvu" - rekao je reisu-l-ulema Cerić prilikom susreta sa predstavnicima različitih udruženja i političkih stranaka na području USK. 

Hutba reisu-l-uleme

     Petodnevna radna posjeta reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića Muftijstvu bihaćkom završena je danas, u petak 28. decembar 2007., džumanskom hutbom u Sanskom Mostu, koju MINA u cijelosti prenosi:           

     -Hvala Allahu hvalom koja se nikom ne upućuje osim Njemu, jer se uistinu Njemu sve vraća, hvalom koja prilići NjegovMh blagodatima, koja On stalno uvećava i s kojom se postiže Njegovo zadovoljstvo.

     Molimo Allaha Uzvišenog da blagoslovi onoga s kojim je zapečačeno poslanstvo, Muhammeda Alejhisselama, kao i njegovu braću Allahove poslanike Adema, Nuha, Ibrahima, Musaa, Isaa, alejhim salavat i selam, i sve druge koje je Allah nadahnjivao znanjem i mudrošću kako bi donosili radosnu vijest svjetovima. I Neka je blagoslov na sve njihove sljedbenike.

     Učimo dovu Allahu Uzvišenom da nas sačuva od posrtaja. Žurimo prema Allahu kako bi naša riječ i djelo bili radost i sreća ljudima. 

Draga braćo i sestre,

     U poznatom hadisu Alejhisselam je rekao: Vjera ima od šezdeset do sedamdeset slojeva, najviši je u osjećaju srca i izgovoru jezika da nema boga osim Allaha (La ilahe illellah), a najniži je u otklanjanju prepreke na putu.

     Dakle, u tom širokom rasponu īmāna-vjere, kao unutarnje podloge Božjeg dara, moguće je da čovjek prepozna slojevitost morala u smislu njegove snažne volje, jasne namjere i čvrstog uvjerenja da je farz dužnost, da je halal dozvola, da je ibadet ugodna pokornost  Bogu, da je haram zabrana, da je mekruh ružno djelo, te da je hadd granica u pravu i moralu koju se ne smije prelaziti. Isto tako, islām, kao vanjski odraz vjere ima svoj široki raspon od čistoće (tahareta), namaza, posta, zekata do hadždža u kojem se čovjek može ostvariti na najbolji način.  Sve to, dakako, upučuje na čovjekov odnos prema Bogu, što je, svakako, prvi znak njegovog odnosa prema svijetu.

     Zapravo, u mjeri u kojoj je čovjek spreman da definira svoj odnos prema Bogu ovisi koliko će on sam imati sigurnosti, povjerenja, pouzdanja i smirenosti u samome sebi (īmān), a onda i koliko će sve to ljudi prepoznati u njemu i on u ljudima (islām), jer jedan od najbitnijih slojeva vjere, tj., islama, sadržan je u pravilu kojeg je Muhammed, a.s., ustanovio u odgovoru na pitanje: Šta je islam?, ovim riječima:  - Islam je da svoje srce povjeriš Bogu i da ljudi budu sigurni od tvog jezika i tvoje ruke.

Naravno, nije moguće izvana izmjeriti tačnu vrijednost vjere - islama na principu prvog djela rečenog pravila, jer to je unutarnja vrijednost koju se može mjeriti samo osobnim osjećanjem srca, ali jeste moguće izmjeriti vrijednost vjere - islama na principu drugog dijela pravila, jer je ta vrijednost - sigurnost čovjeka - prenosiva i vidljiva u stvarnom životu zajednice. Osobna vrijednost vjere može postati kolektivna pod uvjetom da je osoba spremna da je podijeli sa drugima, u protivnom ona će ostati u domenu osobne koristi. Dakako, nas ovdje više zanima zajednička nego osobna vrijednost vjere i to oni slojevi vjere koji upučuju na sigurnost, povjerenje, pouzdanje i smirenost u vjeri kao kolektivnoj vrijednosti. Uistinu, to je danas najvažnije pitanje muslimana u svijetu, pa tako i nas ovdje: kako postići samopouzdanje, jer Alejhisselam nije bez razloga rekao: - Ništa me ne plaši kod mog ummeta osim manjak samopouzdanja.

     Nažalost, Alejhisselamovo upozorenje muslimani nisu na vrijeme shvatili, pa su danas u stanju narušenog samopouzdanja i nisu u stanju sami sebe zaštititi od nepravde i tiranije, izgubili su pouzdanje u sebe i zato su uznemireni. To navodim da bih podcrtao važnost zahtjeva koji se tiče nas ovdje i sada, a to je da u vjeri i moralu tražimo osobno samopouzdanje, kolektivnu sigurnost, društvenu djelotvornost i međubratsko povjerenje, kao najvišu moralnu vrlinu. Za nas nema drugog puta, već da vrijednosti osobne vjere pretvorimo u vrijednosti kolektivnog povjerenja utemeljenog u duhu otvorenosti i iskrenosti u međusobnom ophođenju, u kulturi osobne i kolektivne odgovornosti, te u duhu poštene poslovnosti za dobro svakog pojedinca i cijele zajednice.              

     To je u duhu rečenog hadisa po kojem je istinska vjera - islam snažan u duši pojedinca onoliko koliko povjeri svoje srce Bogu, dž.š., a istinski musliman je koristan u zajednici onoliko koliko svome bratu povjeri svoju riječ i svoju ruku i, dakako, onoliko koliko zna primiti i čuvati povjerenu mu bratsku riječ i bratsku ruku.

Nemojmo zaboraviti da je nestanak muslimana Maura iz Španije uzrokovan više nedostatkom povjerenja u bratsku riječ i ruku, nego dostatnošću neprijateljske sile. Na isti način, današnje teško stanje muslimana u svijetu uzrokovano je više unutarnjim nepovjerenjem zbog nacionalnih i ideoloških podjela, nego svjetska sila koja ih tjera na bezuvjetnu pokornost. To, dakako, važi i za nas ovdje i sada, jer ako svoje srce povjerimo Allahu i svoju riječ i ruku povjerimo svome bratu i, obratno, ako povjerenu nam riječ i ruku budemo znali cijeniti, bit ćemo snažniji, sigurniji i otporniji na izazove onih koji nas ovdje i sada ne žele vidjeti samo zato što smo muslimani.  

Allahu Svemoćni, osnaži nas u vjeri i moralu tako da znamo razlikovati dobro od zla i korisno od štenog!

     Allahu Sveznajući, nauči nas da volimo svom bratu ono što volimo samima sebi!