Promo banner

A+ A A-

REISU-L-ULEMA U LJUBLJANI NA SASTANKU DUŽNOSNIKA EU O INKLUZIVNOM DRŽAVLJANSTVU

     Ljubljana 22. februar 2008. (MINA) -  Danas je na dvoru Jable u Ljubljani održan neformalni sastanak na visokom nivou dužnosnika Europske unije radi razmatranja mogućnosti novih pravaca za inkluzivno državljanstvo u Europi. Namjera je da se manjinama, posebno muslimanima, osigura prilika da sudjeluju kao jednakopravni građani Unije i njezinih država članica. Inicijativu za ovaj sastanak pokrenuli su ministar vanjskih poslova Slovenije dr. Dimitrije Rupel, Slovenski centar za europsku perspektivu (CEP), Centar za dijalog Njujorškog univerziteta (Islamski svijet - US - Zapad), Salzburški globalni seminar iz Austrije i Weidenfeld institut za strateški dijalog iz Londona.

Reis Cerc u Ljubljani

     Sastanak na visokom nivou na Jablu razmatrao je trenutno stanje i status muslimanskih zajednica u zapadnoj Europi te napravio uvid u trenutne pokušaje europskih vlada da napravi reviziju tradicionalnih koncepata i praksi u pogledu europskog državljanstva, kao i reviziju odnosa između europskih država i organiziranih vjerskih zajednica. Također, razmatrani su i odgovarajući odgovori na pojave sukoba između porodičnih i individualnih prava, slobode izražavanja i poštivanja grupnih identiteta i uvjerenja, te sigurnosti i politike društvene integracije.   

Europski muslimanski društveni dogovor i oživljavanje prosvjetiteljstva

     Reisu-l-ulema dr. Mustafe Cerića je održao govor na početku popodnevne sesije o temi: Europski muslimanski društveni dogovor i oživljavanje prosvjetiteljstva, u kojem je rekao:

     „Evropa je dom dogovora, jer je u njoj moguće živjeti u skladu sa islamom u kontekstu društvenog dogovora (The Social Contract) „kao principa koje bi slobodne i racionalne osobe zainteresirane za unapređenje svojih interesa, u polaznoj poziciji jednakosti, prihvatile kao definirajuće za temeljne uvjete svoga udruživanja" (John Rawls).

     Nije teško dokazati da je ideja o ‘dogovoru' legitimna. Postoje mnogi doktrinarni i povijesni dokumenti koji upućuju na koncept sulha (mir, pomirenje, dogovor) kao suprotnost konceptu harba (rat, borba, sukob). Osnovna misao islama je mir sa Bogom, sa Njegovim Vjerovjesnikom i sa vladavinom prava. Bog poziva u Dom mira... (Kur'an, 10: 25).

     U duhu tih kur'anskih iskaza Vjerovjesnik Muhammed, a.s., je pravio dogovore (sulh ili ‘ahd) sa idolopoklonicima na Hudejbijji, sa Jevrejima i kršćanima u Medini, te sa susjednim kraljevima Abesinije, Perzije i Bizantije. Četvorica prvih halifa su vjerno slijedili primjer Vjerovjesnika, kao i svi drugi pravedni vladari u muslimanskoj povijesti. Tu povijesnu činjenicu o društvenom ugovoru, kojeg je inicirala dobra volja muslimana prema drugim narodima i vjerama, na vrlo dobar način je dokumentirao dr. Muhamed Hamidullah.

     Dakle, nije teško dokazati valjanost teorije ‘dogovora', jer slobodno se može reći da je to bitan dio opće islamske doktrine i povijesti. No, poteškoća se javlja u nedostatku pravog koncepta Društvenog ugovora koji bi se mogao primijeniti u kontekstu evropskog okruženja i koji bi osigurao dostojan status islama kao načina života i muslimana kao građanina u Evropi.

     Prvo, Evropu treba da shvatimo kao dom mira ili dogovora, a ne kao dom rata ili sukoba.

     Drugo, treba da znamo koja su to pitanja koja se mogu uključiti u okvir ugovora sa Evropom.

     I, treće, treba da napravimo koncept organizacije ili institucije koja može predstavljati islam kao globalnu religiju i muslimane kao građane Evrope.

Sastanak u Ljubljani

Razlika između dogovora i zavjeta

     Treba razlikovati pojam dogovora od pojma zavjet. Naime, dogovor ljudi nije zakon prirode, već diktat razuma, dok je zavjet volja srca/vjere.

     Prema tome, mi definiramo muslimana kao čovjeka koji je vjeran Bogu kao čin volje njegove vjere/srca, tj., musliman je čovjek zavjeta Bogu (mithaq); a građanin je čovjek koji ima dogovor o dužnosti državi kao čin diktata njegovog razuma, što je njegov sulh (pristanak na mirovnu suradnju). Zavjetom čovjek daje svoje srce Bogu i dobiva unutarnji mir; dogovorom čovjek daje svoj razum državi i dobiva društveni mir kao stanovnik mjesta ili grada. Građanin ima prava i privilegije slobodnog čovjeka; on je član države, rođena ili naturalizirana osoba koja duguje lojalnost državi, a od nje ima pravo na zaštitu svog života, svoje vjere i slobode, te svog imetka i svoje časti.

     Nadalje, „prosvjećenost i sekularni život" nisu dva lica jedne kovanice. Niti je moderna prosvjećenost došla kao posljedica „sekularnog života", niti je moderni sekularni život nastao iz „prosvjećenosti". Naprotiv, ova dva moderna fenomena nastala su iz duboke vjere i istinske potrage za ljudskim moralom. Jer, ni prosvjećenost ni sekularni život ne isključuju iskustvo vjere i vjerskog života.

     U stvari, zbog pogrešne tvrdnje da onaj koji hoće da bude „prosvjećen" treba da se oslobodi vjere dovela nas je ne samo do manjkavosti u međuvjerskom razumijevanju, već i do krize u međukulturnoj komunikaciji. Također, pogrešna interpretacija sekularnog kao bezbožnog života napravila je zategnut odnos između države i vjere.

Sastanak-Ljubljana,    

Mi nemao izbora već da dijelimo prostor pluralizma

     Mi se danas nalazimo na najznimljivijoj prekretnici u razmjeni vjerskog i sekularnog, racionalnog i duhovnog života zato što smo svjesni da religija bez razuma ne može ispuniti svoju misiju, ali isto tako mi znamo da razum bez vjere ne može preživjeti. Na isti nčin kao što su umovi sekularizma bili uznemireni nespobnošću za racionalizam teologa, tako su danas umovi religije iritirani zbog morlne zapuštenosti sekularista.

     Povijesno, umovi racionalizma su uspjeli preoblikovati vjerski život tokom zadnjih nekoliko stoljeća. Ostaje da se vidi da li će umovi religije biti u stanju da u sekularni život unesu izgubljenu duhovnost.

     Nama je potrebna nova prosvjećenost - uistinu, treba prosvjetliti prosvjećenost unošenjem duha moralnosti i poštenja. Nama je potreba nova Westphalia gdje razum i vjera treba da se sretnu na način međusobnog povjerenja i skrušenosti. Vjera treba da osigura razumu pouzdanje u traganju za značenjem ljudskog života, dok razum treba da osigura vjeri ravnotežu u nastojnju da nađe vezu između duhovnog i fizičkog svijeta.

     Naše vrijeme nije vrijeme razdvajanja bitnih elemenata društvenog života. Naše vrijeme je vrijeme jedinstva u različitosti. Stoga, vjera je isuviše važna da bi bila ostavljen samo teolozima, ali i politika je isuviše ozbiljna stvar da bi bila ostavljena smo političarima. Ne postoji samo jedno rješenje razuma, niti postoji dominacija samo jedne vjere. Mi nemao izbora već da dijelimo prostor pluralizma.    

Rat protiv BiH bio je protiv svih religija i svih moralnih vrijednosti

     Ja dolazim iz zemlje koja ima dugu povijest međuvjerskog suživota. Ali, također, ja dolazim iz Sarajeva koje je poznato po ratu na početku i na kraju 20. stoljeća. Želim vam kazati da je 21. stoljeće počelo bez rata u Sarajevu. To je dobar razlog da se nadamo da će 21. stoljeće biti bez ratova na Balkanu i Europi. Nakon svega Sarajevo zaslužuje da bude simbol mira, grad tolerancije i mjesto inspiracije za pomirenje medju narodima i vjerama.

     Činjenica da se u post-ratnom ili post-mirovnom periodu u mojoj zemlji nije dogodio ni jedan čin nasilja, niti je zabilježen ijedan čin osvete zbog genocida pokazuje da agresija protiv moje zemlje i mog naroda nije bila vjerska - to nije bio vjerski niti građanski rat. Naprotiv, rat protiv Bosne i Hercegovine bio je protiv svih religija i svih moralnih vrijednosti"- zaključio je reisu-l-ulema Cerić.

Reis Ceric-Ljubljana