REISU-L-ULEMA U OSLU
- Published in
- Kategorija: (Arhiva) MINA vijesti
- Štampa
Inače, Henrik Wergeland je bio teolog i iskreni borac za slobodu vjere. Zagovarao je međuvjerski dijalog tako što se snano borio za prijem Jevreja u Norvešku i tako što je bio dobar poznavalac i poštovatelj islama. Pored domaćih pjesnika, knjievnika, teologa i intelektualaca, na konferenciju su pozvani da govore Tarik Ramadan i reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić. U prijepodnevnoj sesiji o religiji reisu-l-ulema Cerić je govorio o potrebi da Europa preispita svoj odnos prema religiji i moralu u smislu moralne obnove u kojoj svaki stanovnik Europe moe razumjeti poruku norveškog pjesnika Henrika Wergelanda, koji je rekao: "Svaka religija ima srce koje voli".
U popodnevnoj seseji reisu-l-ulema Cerić je odrao govor o pitanju idenditeta Europskih muslimana te između ostalog rekao:
- Za muslimane u Europi je danas najizazovnije pitanje: Kako mogu aktivno i istinski participirati u demokratskom društvu? U stvari, to pitanje zahtjeva mnogo vanije pitanje koje predstavlja bit ljudskog postojanja, a to je pitanje odnosa između Boga i čovjeka i odnosa između čovjeka i čovjeka? Zapravo, onoliko koliko govori o Bogu, boanska objava isto toliko govori o odnosu između Boga i čovjeka. Kao što Fazlur Rahman kae: "Kur'an je dokumenat koji je izravno namjenjen čovjeku; uistinu, Kur'an je uputa za čovjeka ( huden li'l-nasi). To je uputa koju danas trebamo da bismo odgovorila na stara pitanja s kojima se čovjek suočava kroz povijest: Ko smo? Gdje smo? Odakle smo? Gdje idemo? To su, dakle, pitanja na koja danas muslimani u Europi treba da nađu prave odgovore. Stoga, oni koji imaju znanje i volju da pokau muslimanima kako da razviju koncept muslimanskog društvenog dogovora u Europi na principu moralnih ideala islama i građanskog ivota Europe koji se temelji na multikulturalizmu, mogu reći razumiju problem identiteta muslimana u Europi. Zato za ovu priliku a u duhu velikog pjesnika Henrika Wergelenda vano je da kaem da svi ljudi imaju neotuđiva prava na ivot, vjeru, slobodu, imetak i čast. Ako je to svima jasno, onda je jasno da svi ljudi imaju prava i dunosti:
1) da rade i ivi u miru sa drugima;
2) da štite slobodu vjerovanja i slobodu govora;
3) da promoviraju toleranciju i suivot;
4) da prihvate da su svi ljudi slobodni i jednaki pred zakonom;
5) da poštuju ljudska prava uvijek i na svakom mjestu;
6) da se ne svete zbog zla prošlosti, već da svi gledamo u bolju budućnost;
7) da ne šire mrnju;
8) da vjeruju da je Europa kuća mira, unija društvenog dogovora, dom svih ljudi i naroda koji Europu dre svojom domovinom - zaključio je reisu-l-ulema Cerić.
Inače, reisu-l-ulema Cerć tokom vikenda posjetiti će bošnjačku dijasporu u Norveškoj i Danskoj, gdje će se u nedjelju (08. 06. 2008) odrati skup solidarnosti sa Srebrenicom.