AKTIVNOSTI REISU-L-ULEME U AMERICI

  U džematu Gazi-Husrev-beg i džematu Bosansko-američki islamski centar sa imamima Fejlem ef. Salkićem i Dženanom ef. Kaljancem

U svom izlaganju o temi „Stanje zapadno-islamskog dijaloga“, reisu-l-ulema Cerić je, između ostalog rekao:   

-U zapadno-islamskom dijalogu najteže je odrediti ko govori u ime zapada a ko u ime islama? Ja pripadam i jednom i drugom svijetu. U stvari, ja sam u dilemi kad je riječ o zapadno-islamskom dijalogu: Kome treba prvo govoriti - zapadu o islamu ili muslimanima o zapadu? Nažalost, ne postoji snažna volja ni kod jednog da strpljivo sluša drugog. Muslimani imaju svoju percepciju o tome da zapad hoće da okupira njihovu zemlju i da ih učini svojim podanicima, dok zapad ima svoj stereotip o tome da islam nije prilagodljiv zapadnim vrijednostima. Dakle, zapadno-islamski dijalog je u stanju muslimanskog straha od zapada da ih potčini i zapadnog straha od islama da će ugroziti njihov način života.

U stvari, zapadno-islamski dijalog ima povijesno, teološko, kulturno, političko i, u zadnje vrijeme, vojno značenje. U povijesnom smislu muslimani imaju prednost zato što su u  8. stoljeću u Bagdadu spasili korijene europske misli, dok je u 12. stoljeću muslimanski filozof Ibn Rušd udario temelje za europski humanizam i renesansu.

Teološki dijalog je u stalnom procesu s tim što treba reći da je u srednjem stoljeću bio intenzivniji nego u moderno doba kad se teologija, posebno na zapadu, povukla u korist nauke, koja ipak ne može bez teologije, pa je danas i teološki dijalog u islamu i na zapadu dobio snažan poticaj.

Što se tiče kulturnog dijaloga, zapad ima prednost zato što je u nekoliko zadnjih stoljeća temeljito proučio mnoge aspekte islamske kulture što je za islamsku kulturu ravno bagdadsko-kordobskom pothvatu u spašavanju korijena zapadne nauke i kulture. Danas se na svim glavnim univerzitetima na zapadu islam proučava kao sastavni dio opće kulture za što postoji validna i obimna literatura, koja se umnogome može mjeriti sa literaturom na islamskim univerzitetima.

Najintenzivniji zapadno-islamski dijalog je politički dijalog koji u središtu  ima palestinsko-izraelski sukob, koji traje veće nekoliko decenija. Svi razgovori u zapadno-islamskom dijalogu počinju i završavaju se sa palestinskim pitanjem, koje, nažalost, izaziva „vojni dijalog“ sa neslavnim posljedicama  za globalni mir i sigurnost u svijetu. U tome je zapravo bît zapadno-islamskih odnosa – „vojni dijalog“ u kojem očito nema pobjednika: zapad ratom ne može ostvariti mir i sigurnost, a muslimani samoubilačkim napadima ne mogu ostvariti istinu i pravdu. Zato je vrijeme da zapadno-isalmski dijalog dobije novi sadržaj komunikacije u kojoj neće biti ni pobjednika ni gubitnika i novi oblik organizacije u kojoj će svi ravnopravno sudjelovati u očuvanju globalnog mira i sigurnosti. Mi danas živimo u vremenu u kojem nema vojnog rješenja ni za jedan problem u svijetu. Za sve naše probleme postoji samo jedno rješenje, a to je dijalog u kojem ćemo svi biti junaci mira, a ne gubitnici rata – zaključio je reisu-l-ulema.   

Reisu-l-ulema na Džordžtaun Univerzitetu i nastup na „Pot -Tech“

U okviru boravka u Vašingtonu, reisu-l-ulema Cerić je imao privatnu večeru sa kongresmenom Kristoferom Smitom (Cristopher Smith) i Džefom Fortenberijem (Jeff Fortenberry) zajedno sa predstavnicima tri najveće muslimanske organizacije u Americi i utjecajnih američkih evangelista. Govorilo se u mogućnostima kršćansko-muslimanskog dijaloga u Americi i potrebom za stvarnim međuvjerskim razumijevanjem u svijetu.

Značajan je bio i susret reisu-l-uleme dr. Cerića sa bivšim državnim sekretarom  Madelin Albrajt (Madeline Albright), koja pažljivo prati zbivanja u BiH.

Reisu-l-ulema sa Medlin Olbrajt

Detroit: reisu-l-ulema sa folklornom grupom „Behar“