Međunarodne aktivnosti reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića

Međunarodne aktivnosti reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića

London, Ženeva, Peking

Od 28. oktobra do 8. novembra, 2010. god. reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je aktivno sudjelovao na četiri važna međunarodna skupa u Londonu, Ženevi i Pekingu te održao hutbu i imamio džuma-namaz u londonskoj centralnoj džamiji u prisustvu nekoliko hiljada ljudi. Zbog važnosti ovih skupova u međunarodnim razmjerima za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, kao i za ispravljanje krive slike o islamu u svijetu, Preporod ekskluzivno objavljuje informaciju o međunarodnim aktivnostima reisu-l-uleme dr. Cerića.   

U Londonu od 29. do 30. oktobra reisu-l-ulema  dr. Cerić je prisustvovao četvrtom susretu Getenburškog procesa protiv trgovine oružjem. Riječ je o inicijativi Švedskog kršćanskog vijeća iz 2001. god. na čelu sa umirovljenim švedskim nadbiskupom Karl Gustav Hammarom. Pod geslom da je svaka napravljena puška, svaka ispaljena ratna municija, svaka ispaljena raketa u krajnjem slučaju ukradeno pravo onih koji nemaju šta jesti i onih kojima je hladno a nemaju se čime pokriti.

Na četvrtom sastanku Getenburškog procesa u Londonu vjerski autoriteti različitih religija iz Europe, Amerike, Indije, Azije i Afrike složili su se da je nužnu utjecati da se zaustavi proizvodnja, trgovina i upotreba oružja protiv civila i da se skrene pažnja političarima da je ljudski život dar Božiji, koji svakog obavezuje na poštovanje, o čemu je šire pisano u prošlom broju našega lista.

Reisu-l-ulema dr. Cerić u Londonu na Getenburškom procesu sa

birmigemskim pomoćnim biskupom Viljamom Kenijem (William Kenney),

 bivšim švedskim nadbiskupom K.G. Hamerom (Hammar) i predstavnikom

Pravoslavne crkve iz SAD Aleksandrom Paticom (Alexander Patico)

Nadalje, u svojstvu komoderatora, također u Londonu, reisu-l-ulema je 31. oktobra sudjelovao u radu izvršnog odbora Europskog vijeća vjerskih lidera - Religija za mir  (European Council of Religious Leaders, ECRL) pod predsjedavanjem moderatora umirovljenog norveškog biskupa Gunara Štalseta (Gunnar Ståsett), gdje je doneseno nekoliko važnih odluka za daljnji rad na međureligijskom dijalogu, posebno u Europi u kojoj se u zadnje vrijeme čuju neprihvatljive političke izjave od nekih europskih političara o multikulturnim i multireligijskim perspektivama.

Izvršni odbor ECRL-a je podržao inicijativu Oslo centra za mir i ljudska prava o kodifikaciji svetih mjesta u svijetu, kao i prijedlog da se pilot program Koda svetih mjesta primijeni u Bosni i Hercegovini u suradnji sa Međureligijskim vijećem Bosne i Hercegovine. 

Također,  Izvršni odbor Europskog vijeća vjerskih lidera usvojio je izjavu u kojoj se, pored ostalog, kaže: - Trka u naoružanju narušava vjeru, kulturu mira i milenijske ciljeve razvoja.  Oružje ne može dati konačno rješenje za bilo koji sukob. Niti je odvraćanje od sukoba naoružavanjem put za postizanje trajnoga mira. Kao vjerske vođe mi s uvažavanjem primjećujemo da zadnjih godina svjetske vođe sve češće odražavaju takvo uvjerenje. To je u skladu sa široko dijeljenim i iskreno štovanim vrijednostima naših vjerskih tradicija koje su izvedene iz našeg razumijevanja božanskog porijekla sveg života..... Stoga:

• Pozivamo vlade da se posvete procesu pokretanja UN-ovog Sporazuma o trgovini oružjem kao obavezujućim instrumentom,  a vjerske zajednice da u potpunosti stanu iza tog plemenitog cilja. Podržavamo načela i uvjete za koje velika većina država članica UN pristaje da budu uvršteni u taj sporazum. Među tim načelima i ciljevima su izbjegavanje transfera oružja koje bi bilo upotrijebljeno za ozbiljno kršenje ljudskih prava i humanitarnog prava, za vršenje djela genocida i zločina protiv čovječnosti ili koje bi moglo olakšati terorističke napade, nasilje na osnovu pola, nasilni kriminal ili organizirani kriminal, kršenje obaveza iz Povelje UN, poput UN embarga na oružje, preusmjeravanje oružja od navedenih primalaca, negativno utjecati na regionalnu sigurnost, ili ozbiljno ugroziti smanjenje siromaštva ili društveno-ekonomski razvoj.

• § Pozivamo svjetske vođe da nađu konkretne načine za smanjenje ukupne vojne potrošnje od najmanje 10 % tokom narednih deset godina i da osiguraju da se na taj način oslobođena sredstva upotrijebe u korist siromašnih svijeta, za razvitak i za okoliš, i time za postizanje Milenijskih razvojnih ciljeva. Pozivi za zaustavljanje širenja naoružanja, te smanjenje vojnih troškova jesu u središtu interesa kampanje Dolje s oružjem! Kampanju je pokrenula Svjetska omladinska mreža (Global Youth Network) organizacije Religije za mir, prikupivši širom svijeta 20 miliona potpisa koje je predala generalnom sekretaru UN u oktobru 2010. U potpunosti podržavamo kampanju, a u predanosti mladih ljudi vjere iz čitavog svijeta vidimo znakove nade za svijet sutrašnjice - kaže se u londonskoj izjavi Izvršnog odbora Europskog vijeća vjerskih lidera - Religije za mir.

Hutba u centralnoj londonskoj džamiji 

Boraveći u Londonu reisu-l-ulema Cerić je prihvatio ponudu džamijskog odbora i imama londonske centralne džamije da održi hutbu i imami džuma-namaz u petak, 29. oktobra, 2010. god.  

Reisu-l-ulema dr. Cerić drži hutbu u centralnoj džamiji u Regents Parku u Londonu 

Za ovu džamiju britanska vlada je 1940. god. odobrila lokaciju, a Čerčilov (Churchill) ratni kabinet je potpisao rješenje za poklon zemljišta. No, početak izgradnje džamije u Regents Parku u Londonu je označen tek 1974. god. zahvaljujući donaciji saudijskog kralja Fejsala bin Abdulaziza Al-Sauda. Postala je tradicija da glavnu džamiju u Londonu opslužuje imam (alim) sa Al-Azhara iz Egipta. Džamijski odbor, koji upravlja londonskom centralnom džamijom,  čine ambasadori islamskih zemalja akreditirani u Londonu. Džemat ove džamije čine muslimani iz cijeloga svijeta različitih nacionalnosti, gdje petkom na džuma-namazu prisustvuje više hiljada klanjača. Zbog važnosti džumanske poruke, hutbu može držati ovlašteni hatib ili onaj kojeg imam džamije predloži uz odobrenje džamijskog odbora. U ovoj džamiji hutbu su držali najveći hatibi današnjice poput mekkanskog hatiba el-Sudejsa.

U londonskoj hutbi reisu-l-ulema Cerić je govorio o potrebi duhovne obnove čovječanstva na principima istine i pravde. „Čovjekova potreba za hranom je istodobno njegovo fizičko ili tjelesno zadovoljstvo; čovjekova potreba za znanjem je istodobno njegovo intelektualno ili racionalno zadovoljstvo; čovjekova potreba za istinom i pravdom  je istodobno njegovo duhovno ili moralno zadovoljstvo. U poređenju tih triju potreba, lahko je ustanoviti da dok jedni imaju viška hrane, drugi umiru od gladi. Isto tako, jednima je dostupan višak znanja ili informacija, dok drugi pate od nepismenosti i neinformiranosti. Svima je, međutim, potrebno više duhovnosti i moralnosti, posebno onima koji su siti, ali nemaju suosjećanja  prema gladnim, kao i onima koji su obrazovani, ali nemaju razumijevanja prema onima koji nemaju mogućnost da se obrazuju.  Zato je nužna obnova duhovne i moralne svijesti čovječanstva na principima istine i pravde.

Očito je da danas muslimani prolaze kroz teška iskušenja zbog vlastitih grešaka, ali i zbog predrasuda koje se o njima širi svijetom. Za one između nas koji su svjesni kur'anske poruke i Muhammedove, a.s., životne prakse, vrijeme velikih iskušenja treba da bude poticaj za širenje dobra. Kao muslimani, mi ne smijemo padati u očaj, niti smijemo dopustiti da nas provokacije udalje od načela suživota i tolerancije" - naglasio je reisu-l-ulema Cerić u svojoj londonskoj hutbi 

Reisu-l-ulema dr. Cerić nakon džuma-namaza sa imam centralne džamije u Londonu i članovima džamijskog odbora

„Međunarodna kršćansko-muslimanska konsultacija"

Nakon Londona, reisu-l-ulema dr. Cerić je od 01. do 04. novembra, 2010. god.  prisustvovao konferenciji: „Međunarodna kršćansko-muslimanska konsultacija" (International Christian-Muslim consultation) u sjedištu Ekumenskog centra u Ženevi u organizaciji pokreta „Zajednička riječ" sa sjedištem u Ammanu, Jordan, „Udruženja svjetske islamske misije" sa sjedištem u Tripoliju, Libija i „Svjetskog vijeća crkava", sa sjedištem u Ženevi, Švicarska. Pod naslovom „Transformiranje zajednica: kršćani i muslimani grade zajedničku budućnost" (Transforming Communities: Christians and Muslims Building a Common Future), konferenciju u Ženevi otvorili su dr. Olav Fikse Tveit, generalni sekretar Svjetskog vijeća crkava, dr. Muhammad Ahmed Šarif, generalni sekretar Udrženja svjetske islamske  misije iz Libije (čiju je poruku pročitao Ibrahim Rabbu), dr. Tomas Vipf (Thomas Wipf), predsjednik Federacije švicarskih protestantskih crkava i Švicarskog vijeća religija i Šejh Jusuf Ibram, imam džamije u Ženevi.   

Dokaz da je kršćansko-muslimanski susret u Ženevi od povijesnog značaja govori osobno prisustvo jordanskog princa Ghazi bin Muhammada bin Talala i upsalskog nadbiskupa iz Švedske  dr. Andersa Vejrida  (Anders Wejryd), koji su u svojim uvodnim govorima naglasili važnost kršćansko-muslimanskih dijaloga u kontekstu globalnih zbivanja na relaciji muslimanskog svijeta i zapada. „Naše teologije nisu iste, ali smo svi u jednom brodu" - kazao je princ Ghazi i dodao: „Vjernici svih vjera se suočavaju sa istim problemima i mogućnostima u savremenom svijetu. Biti zajedno na putu ljubavi prema Bogu i komšiji je dobra stvar" - naglasio je princ Ghazi, koji je osobni izaslanik  jordanskog kralja Abdullaha II i predsjednik je Kraljevske akademije „Aal al-Bayt" za islamsku misao.

NJ.K.V. jordanski princ Ghazi bin Muhammada bin Talala

i upsalski nadbiskup iz Švedske  dr. Anders Vejrid  (Anders Wejryd) u Ženevi

na otvaranju konferencije „Međunarodna kršćansko-muslimanska konsultacija"  

Upsalski nadbiskup dr. Vejrida je ukazao na važnost dvaju Božijih zapovijedi „Ljubav prema Bogu i ljubav prema komšiji" te naglasio da „naše religije nemaju važnosti bez identiteta, ali, na drugoj strani, nema ni identiteta bez važnosti".

Učesnici konferencije Međunarodna kršćansko-muslimanska konsultacija u Ženevi

Nakon otvaranja i uvodnih referata 64 ugledna učesnika muslimansko-kršćanske ženevske konferencije nastavili su rad u dvije grupe, gdje su, s jedne strane, podneseni referati o stanju islama i muslimana u većinskim kršćanskim zajednicama ili državama i, sa druge strane, govorilo se o stanju kršćanstva i kršćana u većinskim muslimanskim zajednicama ili državama. Ova metoda dijaloga između muslimana i kršćana otvorila je velike mogućnosti da se svako suoči sa vlastitim odnosom prema drugom i drugačijem i da čuje šta drugi misli o njegovom praktičnom suživotu i toleranciji. U referatima koje  su podnijeli imami koji žive i rade u Europi ili na Zapadu mogle su se čuti kritike i pritužbe na odnos prema islamu i muslimanima, posebno u zadnje vrijeme oko prava žena da nose ili ne nose hidžab, odnosno nikab te oko dozvole za izgradnju munara u Švicarskoj. Na drugoj strani, kršćanski svećenici su se žalili na neravnopravan položaj u sredinama sa muslimanskom većinom, odbacujući ideju zimmije (štičenika), koju su feqīhi, muslimanski pravnici ustanovili kao princip islamskog prava (Šerijata) u odnosu na nemuslimane u muslimanskim većinskim zajednicama ili državama.

Šerijatski princip zimmije, jedan od najčasnijih pravnih principa u muslimanskoj povijesti

Koristeći pravo moderatora radne grupe, reisu-l-ulema dr. Cerić je podsjetio kršćanske kolege da je: šerijatski princip zimmije, jedan od najčasnijih pravnih principa u muslimanskoj povijesti, jer podrazumijeva obavezu svakog muslimana i muslimanke da štiti pet temeljnih prava nemuslimana, posebno ehl-i kitabija, kao što su pravo na život (el-nefs), pravo na vjeru (el-dīn), pravo na slobodu (el-'aql), pravo na imetak (el-māl) i pravo na čast (el-'ird). Ovaj pravni princip muslimanski pravnici su ustanovili u vrijeme kad su društvo i država sa većinskim muslimanskim življem bili moćni i samostalni. Tada nisu važile nikakve međunarodne konvencije o ljudskim pravima koje su obavezivale bilo koju većinsku zajednicu ili državu na poštivanje osnovnih ljudskih prava, kao što to danas imamo u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima od 1948. god.

Reisu-l-ulema dr. Cerić predsjedava radnom grupom u Ženevi

o stanju islama i muslimana u sredinama sa kršćanskom većinom

Uostalom, pozivam Europu, za koju se zna da je većinski kršćanska, da primijeni princip zimmije u odnosu na muslimane u Europi u smislu zaštite njihovog prava na život, vjeru, slobodu, imetak i čast. Neka kršćani primijene princip zimmije u Bosni i Hercegovini tako što više nikad neće  dopustiti da se dogodi genocid nad mojim narodom, kao što su to dopustili da se dogodi potkraj prošlog stoljeća unatoč parole „nikad više" („never again").

Naravno, svima nam je potrebno više iskrenosti i principijelnosti u našim međusobnim odnosima i niko od nas ne može tvrditi da je njegov odnos prema drugome savršen i nepogrješiv, ali ne treba podcjenjivati ničiju dobru volju, koja ima za cilj zaštitu prava drugog i drugačijeg. Stoga, cijenim dobru volju Ekumenskog centra u Ženevi što nas je okupio ovdje da se kroz dijalog obavežemo jedni drugima na zimmet, tj., zaštitu osnovnih ljudskih prava na svakom mjestu i u svako vrijeme - zaključio je reisu-l-ulema dr. Cerić svoju diskusiju u Ženevi.

Rezultat četverodnevne muslimansko-kršćanske konsultacije u Ženevi je formiranje antikrizne grupe koja će se mobilizirati „gdje god kriza prijeti da se pojavi u kojoj su kršćani i muslimani u sukobu. Obično se religija proziva kao uzrok sukoba, iako se radi o drugim uzrocima poput neravnopravne raspodjele dobara, nasilja, okupacije i nepravde. Mi moramo naći način da se religiju 'izvuče' iz te uloge i 'okrene' u pravcu rješavanja sukoba i milosrdne pravde" - kaže se u završnom dokumentu ženevske kršćansko-muslimanske konsultacije.

Također, u zajedničkoj izjavi kršćansko-muslimanske konsultacije u Ženevi učesnici su osudili napad na Katoličku crkvu u Bagdadu. „Kršćani i muslimani osuđuju neljudski čin, koji je usmrtio 58 ljudskih života u crkvi „Nedžat" u Bagdadu za vrijeme nedjeljne mise" - kaže se u zajedničkoj izjavi nakon kršćansko-muslimanske konsultacije u Ženevi.

Ugledni gost Pekinškog foruma

Nakon Ženeve reisu-l-ulema dr. Cerić je sudjelovao u radu „Pekinškog foruma" kao „ugledni gost" zajedno sa Toni Blerom (Tony Blair), bivšim britanskim premijerom; Jurgenom Moltmanom (Jürgen Moltmann) profesorom emeritusom sa Tibingeškog univerziteta;  Ernestom Zedillom, bivšim predsjednikom Meksika i mnogim drugim.

Pod naslovom „Sklad civilizacija i napredak za sve" (The Harmony of Civilizations and Prosperity for All), Pekinški forum je osnovan 2004. god. sa ciljem da okupi svjetske prvake u nauci i mudrosti. U Pekinškoj deklaraciji koju su 2004. god. potpisali učenjaci humanističkih i društvenih nauka iz 30 zemalja sa pet kontinenata između ostalog se kaže: -  I dok ljudska civilizacija počinje svoj hod u dvadeset prvo stoljeće, zadatak svakog člana društva je potpuno jasan: riješi sukobe, savladaj poteškoće, koegzistiraj u harmoniji i napreduj u svakodnevnom životu. Međutim, kao intelektualci humanističkih i društvenih nauka mi moramo biti posebno osjetljivi i odgovorni za ovaj cilj mira i napretka...

Pekinški forum je uspio okupiti 2700 učesnika - naučnika, političara, ekonomista i umjetnika iz 70 zemalja sa pet kontinenata. Glavna tema ovogodišnjeg sedmog Pekinškog foruma bila je „Zavjeti i odgovornosti za bolji svijet" (Commitments and Responsibilities for a Better World).

Reisu-l-ulema dr. Cerić sa učesnicima i istaknutim gostima Pekinškog foruma 2010. god.

U okviru teme: „Vjera i odgovornosti - duhovne refleksije na globalna pitanja" (Faith and Responsibilities: Spiritual Reflections on Global Issues), reisu-l-ulema dr. Cerić je govorio 6. novembra, 2010. god. na sesiji pod naslovom: „Dijalog među civilizacijama u doba globalizacije" o temi: „Duhovna revolucija - izazov 21. stoljeća".

Napominjući  da je u islamu Bog svjetlost, reisu-l-ulema dr. Cerić je u Pekingu govorio o potrebi vraćanja prosvjetiteljskom duhu, koji je: - Poveo  čovječanstvo od ropstva do slobode, od sile do prava, od mitologije do znanosti, od mržnje do ljubavi, od terora do spokojstva, od straha do smiraja, od rata do mira, od korupcije do etike, od mita do poštenja, od siromaštva do blagostanja, od laži do istine, od sebičnosti do suosjećajnosti, od oholosti do skrušenosti, od krutosti do blagosti, od pohlepe do skromnosti, od diskriminacije do jednakopravnosti, od pornografije do čednosti, od pedofilije do moralnosti, od droge do samopoštovanja, od alkohola do savjesnog života, od bezbožništva do pobožnosti, od samoubojstva do smisla života, od džahilijjeta do duhovnog prosvjetiteljstva, a to je revolucija koja se događa onda kad ljudi shvate da postoji alternativa njihovom načinu života.

Riječ je o duhovnoj revoluciji koja može biti značajnija od revolucija koje su mijenjale svijet. Jer, iako je trebalo dosta vremena, ljudi su ipak shvatili da se rađaju slobodni te da je sloboda kao virus protiv kojeg ne postoji antivirus. Također, ljudi su vremenom naučili da je njihovo pravo na život, vjeru, slobodu i čast Božji dar i da im nikakva sila to pravo ne može oduzeti. 

Sve to danas imamo na papiru - i slobodu, i pravo i znanost, ali u duši osjećamo da te vrijednosti gubimo i da nas neki ljudi žele vratiti u mračno doba ropstva, sile i mitologije ili džahlijjeta. - Pa oni žele da se ljudi vrate mitološkom sudu iz džahilijjeta, zaboravljajući da je Allahov sud najbolji sud za ljude koji su uvjereni u ono što znaju (Kur'an, 5:50).

Dakako, znanost ne može zamijeniti potrebu duše da kroz prosvijetljeni um čuje više od uha i da vidi više od oka, ali isto tako ljudski razum koji proizvodi znanje ne može se odreći znanstvenih postignuća koja su čovjeku olakšala život na Zemlji.

Poziv za povratak vjeri ne smije značiti vraćanje u svijet mitologije u kojem se gubi svjetlost uma i moć razuma. Duhovna revolucija ne podrazumijeva potiranje ljudske umnosti i čovjekove razumnosti. Ona pretpostavlja upravo ono što je uradio Posljednji Allahov Poslanik Muhammed, a.s., kad je iz mračnog doba džahilijjeta pokazao put koji vodi čovjeka ka duhovnoj, moralnoj i znanstvenoj prosvjećenosti

- kazao je, pored ostalog, u svome izlaganju na Pekinškom forumu reisu-l-ulema  dr. Cerić.   

Posebna dijaloška sesija

U okviru Pekinškog foruma organizira se posebna dijaloška sesija sa kineskim humanistom Tu Weimingom, profesorom  na Harvardu i direktorom Instituta za napredne studije Pekinškog univerziteta u prisustvu kineskih studenata. Pod naslovom „Islamsko-konfučijanski dijalog sa profesorom Tu Weimingom", reisu-l-ulema dr. Cerić je u dvosatnom razgovoru sa uglednim profesorom razmijenio mišljenja i stavove o pitanjima koja mogu biti zajednička islamu i konfučijanizmu, kao filozofskom pogledu na život i svijet. Naime, vrijednosti  kao što su ljubav prema bližnjemu, pravednost, pristojnost, mudrost te poštivanje roditelja, koje je naučavao kineski filozof Konfučije (Kung-fu-ču) [551-479, p.n.e.], su kompatibilne sa islamskim učenjem. Također, islam i konfučijanizam su suglasni da je porodica temelj za zdravo društvo i uređenu državu. No, ključno pitanje u islamsko-konfučijanskom dijalogu u Pekingu između profesora Tu Weiminga i reisu-l-uleme dr. Cerića bilo je oko rata i mira, oko suživota i pomirenja nakon genocida u Bosni i Hercegovini. Profesor Tu Weiming se zanimao za postratni oporavak u Bosni i Hercegovini i mogućnostima suživota nakon genocida. Naglašavajući da je pogrešno misliti da postoji pravedan rat, reisu-l-ulerma dr. Cerić je ukazao na važnost pravednog mira, kao osnovne pretpostavke za mir i suživot bilo gdje pa tako i u Bosni i Hercegovini. - Moj narod je doživio genocid i treba mu vremena za istinski oporavak, koji podrazumijeva istinu i pravdu. Proces pomirenja je spor, ali je neminovan. Suživot i tolerancija su univerzalne vrijednosti, koje važe uvijek i na svakom mjestu. Mene islam uči da su svi ljudi Božja stvorenja i da ih zbog toga moram poštivati. U protivnom činim grijeh prema Bogu i prema čovjeku - naglasio je reisu-l-ulema dr. Cerić u dijalogu sa kineskim profesorom Tu Weimingom.       

Reisu-l-ulema dr. Cerić u dijalogu sa profesorom Tu Weimingom

Reisu-l-ulema sa generalnim sekretarom Pekinškog foruma Jan Đunom (Yan Jun),

profesorom Tu Weimingom i moderatorom islamsko-konfučijskog dijaloga

u Centru za međunarodne studije „Chen Shouren" Pekinškog univerziteta

Pismo predsjednika Pekinškog univerziteta

„Preporod" je u prošlom broju u prilogu „Bošnjački pogledi" objavio kineski dnevnik, kojeg je reisu-l-ulema dr. Cerić pisao prilikom prve posjete kineskim muslimanima jedne visoke muslimanske delegacije kao što je Rabita (Svjetska muslimanska liga) iz Mekke. Dakle, u roku od mjesec dana reisu-l-ulema dr. Cerić je dva puta posjetio Kinu, od 8. do 17. oktobra, 2010. god.  kao član delegacije u posjeti Islamskoj zajednici i od 4. do 8. novembra kao „ugledni gost" na Pekinškom forumu. Ne treba ni reći da je to, zaista, jedinstvena prilika da se upozna kineska stvarnost danas iz dva različita ugla - onog isključivo muslimanskog i šireg akademskog - te da se naša Islamska zajednica, ali i Bosna i Hercegovina predstavi  Kini na dva načina - muslimanski i akademski. O značaju reisu-l-ulemine posjete akademskim krugovima najbolje govori pismo predsjednika Pekinškog univerziteta Džu Čifenga (Zhou Qifeng) reisu-l-ulemi dr. Ceriću od 15. novembra, 2010. god. u kojem se kaže:  

Vaša ekselencijo dr. Mustafa Cerić,

U ime Pekinškog univerziteta i akademske zajednice Pekinškog foruma, želim iskazati svoju najiskreniju zahvalnost za vaše sudjelovanje na Pekinškom forumu 2010. god., za vašu misaono provokativnu prezentaciju na panel diskusiji o temi: „Vjera i odgovornosti: duhovni pogledi na globalna pitanja", te za izuzetni dijalog između vas i profesora Tu Weiminga. Vaša učenost, briljantnost, naučni šarm i naglašena mudrost sve nas je impresionirala i definitivno vas učinila prepoznatljivim na Forumu. Vaše jedinstvene misli o duhovnoj revoluciji su nas posebno inspirirale i prosvijetlile. Počast vaše posjete ostavio je kod nas jasniju sliku o Islamskoj zajednici i kulturi. Iskreno se nadam da je vaša posjeta Pekingu za vas imala produktivnu korist i drage uspomene.

Ja sam sretan što sam vidio da su 300 vodećih akademika i renomiranih mislilaca iz cijeloga svijeta sudjelovali u glavnom događaju Pekinškog foruma. Ova godina je sedma godišnjica Foruma, istinski kamen temeljac, koji nastavlja izuzetni uspjeh prethodnih foruma, ali i obećava veće uspjehe u budućnosti. Iskreno se nadamo da ćete vi nastaviti s nama ovo putovanje, da ćete pratiti i podržavati naš razvoj kroz ovu konferenciju svjetskog glasa.

Za daljnja unapređenja našeg rada, mi pozdravljamo svaki vaš komentar ili sugestiju u vezi sa Pekinškim forumom na temelju vašeg sudjelovanja ove godine kroz Online Evolution System, što će nam zasigurno služiti kao najbolje ohrabrenje.

Na kraju, hvala vam još jednom za vašu dobrodušnu podršku. Vi ste toplo dobrodošli da ponovo posjetite Pekinški univerzitet kad god možete u budućnosti. Ja jako pogledam taj dan!

Iskreno vaš, Zhou Qifeng, predsjednik Pekinškog univerziteta       

Ahmedija za Imaduddina i zahvalnost kineskim domaćinima

Za kraj ovog priloga o reisovim međunarodnim aktivnostima, upitali smo reisu-l-ulemu dr. Cerića da li je ispunio obećanje Imaduddinu, koji ga je, kao što je spomenuto u reisovom kineskom dnevniku, zamolio da mu pokloni bosansku ahmediju? - Da, po prvom povratku iz Kine naručio sam ahmediju za Imaduddina i poklonio mu je prilikom moje druge posjete. Inače, druga posjeta Kini i sudjelovanje na Pekinškom forumu pokazala mi je da je Kina danas središte svijeta i da se u toj zemlji odvijaju takvi civilizacijski procesi koji će imati jake utjecaje na globalna zbivanja. Želim naglasiti da su mi kineski domaćinu na Pekinškom forumu pokazali visoko gostoprimstvo i izuzetno poštovanje kako prema mojoj domovini tako i prema mojoj vjeri. Na ovaj način iskazujem svoju zahvalnost Džu Čifengu (Zhou Qifeng), predsjedniku Pekinškog univerziteta na pismu i toplim riječima uz obećanje da može računati na moju podršku u nastajanju da se kroz Pekinški forum ostvari ideja o „skladu civilizacija i napretku za sve" ljude dobre volje i za sve narode, vjere i kulture, koje naučavaju mir i suživot - kazao je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić komentirajući svoju drugu posjetu Kini.