Logo

Vidan je porast polaznosti na vjeronauku i u srednjim školama

Vidan je porast polaznosti na vjeronauku i u srednjim školama - kaže za Preporod Mina Pleh, stručna savjetnica za vjeronauku u Prosvjetno-pedagoškom zavodu Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo

mina-pleh-2

Predmet Vjeronauka je uveden u obrazovni sistem NPiP 1994/1995. godine u osnovne škole, kao fakultativni predmet, jedan sat sedmično. Prvih godina ocjena nije ulazila u prosjek. Od škol 2001/2002. godine kad vjeronauka dobiva izborno-obavezujući status, ocjena ulazi u prosjek općeg uspjeha. Od 2002. godine nastavnici vjeronauke stručni ispit polažu pri Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade. Školske 2007/2008 godine predmet Vjeronauka se uvodi i u srednje škole na Kantonu Sarajevo. Vjerski program se realizira u predškolskim ustanovama od 10. 6. 2008. U 28 vrtića u kojima se realizira vjerski program, uključeno je 907 djece. Nastavu vjeronauke izvodi 129 nastavnika (87 nastavnika u osnovnim školama, 37 u srednjim školama i 5 u predškolskim ustanovama), od toga 105 sa VSS ( mr. – 6 i dr. – 2), 20 sa VŠS i 4 sa SSS.

Preporod: Vjerujemo da su mnogi pomislili da će veliki broj učenika vjeronauku zamijeniti predmetom Kultura religija. Da li je to tako?

Prateći nastavu vjeronauke tokom proteklih sedamnaest godina mogu da kažem da je vidljiv stalan napredak. U odnosu na početno stanje definiran je status predmeta Vjeronauke i položaj nastavnika, permanentno se poboljšava organizacija i kvalitet izvođenja nastave, vidna su poboljšanja u zastupljenosti odgovarajućeg stručnog kadra, u izradi odgovarajućeg Plana i programa i udžbenika za vjeronauku, u povećanju procenta polaznosti učenika na vjeronauci. Nastavnici su pokazali savjesnost, ozbiljnost i želju za uspješno podučavanje. Sve ovo govore da je nastava vjeronauke u školi postala sastavni dio našeg odgojno-obrazovnog sistema i ima potpunu opravdanost postojanja. Njezina odgojna dimenzija u školi povezana je s odgojnom zadaćom škole – ostvarivanje cjelovitog odgoja djece i izgradnje njihovog vjerskog i kulturnog identiteta. Važno je istaći predanost vjeroučitelja procesima stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja. U cilju stručne edukacije nastavnika, profesionalnog razvoja, modernizacije njihovih znanja te ostvarivanja kvaliteta nastave na Kantonu Sarajevo, Prosvjetno-pedagoški zavod Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade je u proteklom periodu organizirao 25 seminara (4 vrlo značajna trodnevna seminara van Sarajeva), 14 aktiva. Realizirano je 15 radionica, prezentirano 12 multimedijalnih nastavnih sati. Bosna i Hercegovina u svjetlu načela o slobodi vjere, konvenciji o ljudskim pravima priznaje temeljno pravo roditelja na vjerski odgoj i obrazovanje djece u školama, ali isto tako roditelji čija djeca ne pohađaju vjeronauku imaju pravo i mogućnost izbora drugog predmeta. Od školske 2013/2014. godine roditelji/staratelji učenika od 1. do 4. razreda osnovne škole imaju mogućnost izbora jednog od dva izborno-obavezna nastavna predmeta Vjeronauka/Vjeronauk ili Društvo/Kultura/Religija, a od 5. do 9. razreda imaju mogućnost izbora jednog od sljedećih nastavnih predmeta Vjeronauka/Vjeronauk, Društvo/Kultura/Religija ili Zdravi životni stilovi. U srednjim školama imaju mogućnost izbora jednog od dva izborno-obavezna predmeta Vjeronauka/Vjeronauk ili Kultura religija. Moguće je da su neki pomislili da će velik broj učenika vjeronauku zamijeniti predmetom Društvo/Kultura/Religija ili Zdravi životni stilovi, ali izvještaji o broju učenika koji pohađaju nastavu ovog izborno-obaveznog predmeta to ne potvrđuju. Školske 2010/2011. godine kada su učenici mogli da odabiru samo vjeronauku u osnovnim školama od ukupnog broja učenika 37788, vjeronauku je pohađalo 33205 ili 89,75%. Treba napomenuti da broj učenika koji pohađaju nastavu vjeronauke se odnosi na islamsku vjeronauku, te da se u osnovnim i srednjim školama izučava i katolički vjeronauk i pravoslavna vjeronauka. Nastava vjeronauke u školi je jako djelotvorna i ima snažnu i značajnu ulogu u odgoju i obrazovanju. Vjeronauka doprinosi razvoju civilnog društva, podržava suživot i uzajamno razumijevanje. Našla je u školi svoje prirodno i nezaobilazno mjesto u cjelini odgojno-obrazovnog sistema. Svojim sadržajem daje značajan doprinos cjelovitom odgoju djece te promoviranju moralnih vrijednosti. Status vjeronauke u odgojno-obrazovnom sistemu u budućnosti se najbolje može čuvati predanim i kvalitetnim radom vjeroučitelja, vjeroučitelja koji će svoj angažman prije svega doživljavati kao časni poziv i emanet.

Tek 2008. godine izborni predmet u srednjim školama

Preporod: Vjeronauka kod muslimana u BiH predstavlja dio školovanja koji se podrazumijeva u osnovnim školama, međutim da li se taj stav zadržava i nakon upisa u srednje škole?

U Kantonu Sarajevo Vjeronauka se tek 2007/2008. godine, kao izborni predmet, uvodi i u srednje škole. Na osnovu analiza i izvještaja o broju učenika koji pohađaju nastavu vjeronauke u srednjim školama, vjeronauka još uvijek ne predstavlja dio školovanja koji se podrazumijeva u osnovnim školama. Nastava vjeronauke se izvodi u 38 srednjih škola. U škol. 2014/2015. godini od ukupnog broja učenika 17136, nastavu vjeronauke pohađa 12977, ili 75,72. Ako se uporedi sa prethodnim godinama vidan je porast polaznosti sa tendencijom daljeg rasta. Naše procjene temelje se na uvjerenju da vjeronauku u srednjim školama izvode kvalitetni nastavnici sa primjerenim sadržajem koji iz godine u godinu povećava zanimanje učenika i njihovih roditelja za ovaj predmet.

Preporod: Da li bi se nekada u budućnosti trebalo planirati praćenje učenika, koji su pohađali vjeronauku, s namjerom uvida da li će i u srednjoj školi prisustvovati časovima vjeronauke, te ujedno uvidjeti razloge njihovog eventualnog odustanka; da li je to spomenuto uvriježeno mišljenje slično i kao kod učenika na mektepskoj nastavi: nakon osnovne škole nema više mekteba, itd?

Kvalitetna nastava vjeronauke u srednjim školama primjerena uzrastu koji postaje sebe svjestan i koji traži odgovore na pitanja koja će odrediti njegov pogled na svijet, sa dobrim temeljem iz osnovne škole može biti i već jeste motivirajući faktor za opredjeljenje učenika da pohađaju ovu nastavu. Prednost ovog koncepta u odnosu na mektebsku nastavu vidljiva je u njenom lakšem provođenju u programu redovne nastave i uključivanju većeg broja učenika. Naravno, sve konstruktivne metode analize i praćenja učenika kroz njihov interes za vjeronauku bile bi korisne za istraživanja religijskih pedagoga i psihologa i mogle bi koristiti u izradi strategije vjerske nastave u srednjim školama, ali mislim da je od temeljne važnosti za njenu dalju afirmaciju stručni i pedagoški profil nastavnika vjeronauke i njihova motiviranost da strpljivo rade na ovom polju.

Preporod: Zanima nas Vaše mišljenje da li imamo veći broj školovanih vjeroučitelja od stvarnih potreba, naročito ako se uzme u obzir da svršenici različitih smjerova islamskih fakulteta konkurišu za posao vjeroučitelja?

Rijaset je sigurno imao jasne pokazatelje koji od odgovornih instanci IZ zahtijevaju ovakva razmatranja. Već duže vrijeme se unutar institucija IZ mogu čuti slična pitanja kao što je zagušenje na tržištu vjerske struke. Činjenica jeste da se na svakom konkursu za nastavnika vjeronauke javlja veliki broj kandidata i njihov broj se iz dana u dan povećava. Da li bi to trebao biti alarm za redukciju broja studenata na islamskim fakultetima ili možda nekoj preraspodjeli s obzirom da su na primjer, koliko čujem, naši džemati u dijaspori diljem svijeta kadrovski prilično skromno pokriveni. To odgovorni u IZ bolje znaju. Što se tiče oblasti vjeronauke u školi tu je potreban odgovarajući stručni profil koji može kvalitetno odgovoriti zahtjevima koji stoje pred njima.

Najčasniji poziv

Preporod: Šta možemo primijetiti kod novih generacija vjeroučitelja?

Odgoj i obrazovanje uopće, a pogotovo vjerski odgoj i obrazovanje delikatan je i suptilan proces koji pored stručne osposobljenosti traži odgovarajuće lične manire, pedagošku iskrenost, metodičku ispravnost, strpljivost i upornost. Nešto od ovoga dobije se kroz studij, nešto ponese iz kuće, a nešto strpljivo gradi radeći. Nastavnik vjeronauke bi trebao prednjačiti umijećem odnosa sa djecom, kolegama, roditeljima, plijeneći istinskom dobrotom, velikodušnošću i otvorenošću za probleme i potrebe svojih učenika. Svaka generacija vjeroučitelja, treba uvijek imati na umu da podučavati - biti vjeroučitelj, je najčasniji, ali jedan od najodgovornijih poziva. Dobar nastavnik je onaj koji se trudi da okupi djecu, pobudi interes i njihovu znatiželju, emocije i ljubav prema islamu, da ih animira, da sam bude dosljedan i da ne bude dosadan. Iako možemo biti zadovoljni sa strukturom i kvalitetom naših nastavnika vjeronauke posebno ako znamo kako je bilo i koliko se do sada napredovalo, ovo je živ proces, pedagoški zahtjevi i izazovi sve veći, koji traže od nas još kvalitetniji pedagoški odnos.

E. Subašić

Pregled broja polaznika nastave izbornog predmeta u osnovnim školama

Školska godina

Broj škola

Broj učenika

Broj učenika koji pohađaju nastavu izbornog predmeta

Procent

Vjeronauka

Društvo/Kultura/Religija

Zdravi životni stilovi

Vjeronauka

D/K/R

ZŽS

2012/2013.

68

34814

29377

4864

/

84,39

13,97

/

2014/2015

68

35648

29792

4425

877

83,57

12,41

2,46

Pregled broja polaznika nastave vjeronauke u srednjim školama

Školska godina

Broj škola

Broj učenika

Broj učenika koji pohađaju vjeronauku

Procent

2007/2008.

37

4876

1965

40,28

2009/2010.

37

12316

5616

45,59

2011/2012.

38

19957

10452

52,97

2014/2015.

38

17136

12977

75,72

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.