Mostar: Naučni skup „Život i djelo Hivzije Hasandedića"

U organizaciji Muftijstva mostarskog, Univerziteta ''Džemal Bijedić'', Arhiva Hercegovine, Narodne biblioteka Mostar, Karađozbegove medrese, Medžlisa Islamske zajednice Mostar, Islamskog kulturnog centar Mostar i BZK Preporod - Mostar sutra, 01.07.2010. godine, u prostorijama Muzeja Hercegovine održat će se naučni skup „Život i djelo Hivzije Hasandedića". Na skupu će biti prezentirano 18 naučnih radova eminentnih stručnjaka, historičara i kulturnih radnika. Na naučnom skupu govorit će:

• Prof.dr. Lamija Hadžiosmanović, o temi ''Turbeta u i oko Mostara u djelima Hivzije Hasanddića'',
• Mr.Šaban Zahirović i Mr. Edin Čelebić, ''Hivzija Hasandedić kao arhivist i historičar''
• Dr. Lejla Gazić, ''Hasandedićev rad na rukopisima''
• Dr. Ibrahim Kajan, ''Književni oblici i književne reference u Hasandedićevom historiografskom tekstu''
• Prof. dr. Mustafa Selimović, ''Profesor Hivzija Hasandedić počasni doktor nauka''
• Prof.dr.Enes Pelidija, ''Kratak osvrt na radove Hivzije Hasandedića o prošlosti Hercegovine Osmaskog perioda''
• Mr. Nusret Omerika, ''Doprinos Hivzije Hasandedića u sakupljanju i objavljivanju usmenih lirskih pjesama u Mostaru''
• Mr. Alen Kalajdžija, Filološka analiza pjesme „A ja pođoh i povedoh konja na vodu''
• Mr. Ramiza Smajić, "Neki kulturološki aspekti bošnjaškog identiteta u djelu Hivzije Hasandedića"
• Prof. dr. Elbisa Ustamujić, Projekat Hivzije Hasandedića - muslimanska baština Bošnjaka u Hercegovini
• Dr. Adnan Kadrić
• Prof. dr. Amir Ljubović
• Prof. dr. Ismet Bušatlić
• Mr. Faruk Taslidža, ''Osvrt na sidžil blagajskoga kadije 1728-1732.godine koji je obradio rahmetli Hivzija Hasandedić''
• Dr. Behija Zlatar, ''Vakufi u djelima rahmetli Hivzije Hasandedića na prostoru Hercegovine''
• Hafiz Haso Popara, Vakufnama Mehmedbega Odobaše, džamije na Žabljaku u Ljubuškom
• Prof. Osman Lavić, Hivzija Hasandedić kao saradnik Anala Gazi Husrevbegove biblioteke
• Prof. dr. Omer Nakičević, ''Faktori usmjerenja Hivzije Hasandedića u radu i djelovanju''
• Prof. dr. Ahmed s. Aličić, ''Hivzija Hasandedić- samosvojna pojava na polju prikupljanja, istraživanja i obrade djela iz kulturne baštine naše zemlje, posebno spomenika islamske kulture na području Hercegovine''

O Hivziji Hasanefendiću

Hivzija Hasandedić je bio samozatajan arhivista, istraživač, pregalac, naučni i javni radnik koji je svojim studioznim istraživanjima sačuvao sjećanja na cjelokupnu kulturu i baštinu muslimana u Hercegovini. Prema njegovim istraživanjima od prestanka agresije do danas vrše se obnove porušenih džamija u Hercegovini, stoga je organizacioni odbor u znak zahvalnosti i sjećanja na Hasandedićevo nenadmašno djelo i organizirao ovaj naučni skup kako bi se naučna riječ o svim njegovim istraživanjima ali i o njemu samom mogla zaokružiti riječju i mišlju Hivzijinih savremenika, saradnika i prijatelja.

Hivzija Hasandedić rođen je 1. jula 1915. godine u Jablanici. Četvero razrednu osnovnu školu završio je u Seonici 1927. a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1935. godine a potom i Višu islamsku šerijatsko-teološku akademiju u Sarajevu. Od 1940. do 1945. godine radio je u Mostaru kao vjeroučitelj Građanske škole, od 1945. do 1954. godine u statističkom uredu Oblasnog narodnog odbora, a od 1954. do odlaska u penziju 1976. godine u Arhivu Hercegovine. Objavio je više radova iz islamistike i historije. Na temelju turskih izvora i druge građe obrađivao je cjelokupnu baštinu u Hercegovini. Objavio je sljedeće knjige: Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Arhiva Hercegovine. Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Muslimanska baština u Istočnoj Hercegovini, Muslimanska baština Bošnjaka u Južnoj i srednjoj Hercegovini, Mostarski Vakifi i njihovi vakufi, koautor je knjiga Vodič kroz fondove Arhiva Hercegovine, Regesta franjevačkog samostana u Mostaru,. Hivzija Hasandedić umro je istog dana kada i prvi predsjednik samostalne Bosne i Hercegovine rahmetli Alija Izetbegović 2003. godine.

Nema sumnje Naučni skup o najvećem bosanskohercegovačkom istraživaču muslimanske baštine u prošlom stoljeću biće prilika da se bošnjačka naučna javnost zahvali i djelimično oduži Hivziji Hasandediću.

Hasan Eminović