10. godišnjica rada Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka
Svečanom akademijom danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci obilježena 10. godina rada i djelovanja Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka. Na samom početku moderatorica dr. Zehra Alispahić podsjetila je prisutne na velike jubileje znanja i nauke koje je u protekloj i ovoj godini obilježila Islamska zajednica, kao što su 460 godina rada Gazi Husrev-begove medrese i biblioteke, zatim, 130 godina Visoke islamske šerijatske i sudačke škole, te 40 godina od pokretanja Fakulteta islamskih nauka i dr.
Čuvanje i valorizacija tradicije
Kratak pregled nastanka i rada u prvoj deceniji Instituta iznio je dr. Ferid Dautović, direktor Instituta koji se posebno zahvalio profesorima dr. Fikretu Karčiću, predsjedniku Naučnog odbora instituta i dr. Amiru Kariću, predsjedniku Upravnog odbora Instituta. "Narod koji nema tradiciju nije pravi narod," podsjetio je dr. Dautović na rijeći rahmetli hafiza Mahmuda Traljića, te ukazao kako tradiciju uz čuvanje i njegovanje stalno treba kritički valorizirati. On je podsjetio na sjednicu Sabora IZ od 26. juna, 2008. godine kada je razmatrana inicijativa za osnivanje Instituta, te kako je ideja da se on formira potvrđena zaključkom sa naučnog skupa "Islamska tradicija: izvori, razvoj i institucije, perspektive," održanog 14-16 novembra, 2007. godine. Odluka o osnivanju Instituta za proučavanje islamske tradicije Bošnjaka donesena je na šestoj redovnoj sjednici Sabora IZ 1. novembra, 2008. godine, a za prvog direktora Instituta imenovan je prof. Mehmedalija Hadžić. Dautović je podsjetio kako je od 2008. do 2013. godine Insitut organizirao dva naučna skupa, te da je dolaskom reisu-l-uleme Husein ef. Kavazovića napravljen značajan iskorak u organizacijskom radu i djelovanju istituta. Napomenuo je akko je od 2014. do danas realizirano 63 istraživačka projekta, te objavljeno preko 50 istraživanja i radova, izdato 14 knjiga, te da su uposlenici ovog instituta učestovali na brojnim domaćim i međunarodnim konfrenecijama. Institut je također organizirao brojne naučne skupove i izložbe, a posebnu zahvalnost dr. Dautović je iskazao prethodnoj direktorici instituta dr. Dževadi Šuško.
U ime Instituta dr. Amir Karić je uručio zahvalnice za saradnju Vakufskoj direkciji, El-Kalemu i Konrad Adenauer Stiftung, a potom je dr. Ibrahim Begović, u ime Uprave za obrazovanje i nauku uz čestitke Institutu i njegovim uposlenicima i saradnicima uručio zahvalnice za poseban doprinos prof. dr. Fikretu Karčiću, prof. dr. Amiru Kariću i dr. Dževadi Šuško.
Dekolonizacija svijesti
Na kraju svečane akademije obratio se reisu-l-ulema dr. Kavazović koji je istakao kako ovih prvih deset godina Instituta mogu biti samo godine utemeljenja, te da prave rezultate tek očekujemo.
"Dugo vremena naši naučnici i istraživači nisu mogli pisati, objavljivati ili učestvovati u kulturnom i naučnom životu, ukoliko se njihovi zaključci i stavovi nisu uklapali u dominantne nacionalne i ideološke obrasce onih koju su našu samosvijest i identitet potirali, zarad vlastitih hegemonističkih projekata prema našoj domovini i narodu. Znamo za desetine, možda i stotine, neobjavljenih publikacija, studija, doktorata, knjiga koje su objavljivane uz iznuđene intervencije, publikacija koje su autori štampali u skromnom tiražu o vlastitom trošku. Sve to treba ponovo približiti našoj javnosti.
Ali, bitnije od toga, treba da imamo mladu generaciju neopterećenih i istinski slobodnih istraživača, koji u nauci neće vidjeti instrument ideologizacije i vlasti, koji historiju neće prekrajati niti uljepšavati nego iz nje izvlačiti lekcije, kako ne bismo iste greške ponavljali. Našoj naučnoj i kulturnoj sceni je potrebna „dekolonijalizacija svijesti“. Danas, kada smo svoju slobodu platili skupom cijenom, ne možemo sebi priuštiti luksuz da o sebi, svojoj tradiciji, prošlosti i viziji budućnosti ne govorimo slobodno i iz vlastite samosvijesti.
Naši rukopisi su skriveno blago koje još nismo pokazali svijetu. Istina o nama, našoj državi i zajednici, još je zakopana u brojnim arhivama, od Beča do Istanbula i dalje.
Ne bismo trebali prilaziti našoj povijesti i našem nasljeđu kako bismo u njima ostali zarobljeni. Trebamo ih istraživati da bismo iz njih učili i imali jasnu sliku o sebi. To bi trebao biti čvrst temelj na kojem će naše dolazeće generacije graditi svoju budućnost, "poručio je reisu-l-ulema uz čestitke direktoru Dautoviću i uposlenicima Instituta.
Nakon obraćanja reisu-l-ulema Kavazović je uručio posebnu zahvalnicu za doprinos dr. Mustafi Ceriću, reisu-l-ulemi u periodu osnivanja Instituta, te posebnu plaketu prvom direktoru Instituta prof. Mehmedaliji Hadžiću.