Obraćanje reisu-l-uleme Kavazovića na obilježavanju 40. godišnjice rada Fakulteta islamskih nauka

Sarajevo, 29. septembar 2017. (MINA) – Danas je svečanim programom obilježena 40. godišnjica rada Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Brojnim zvanicama iz javnog i kulturnog života obratio se reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović čije obraćanje ovom prilikom prenosimo u cijelosti:

- Poštovani rektore Sarajevskog univerziteta, uvaženi dekane Fakulteta islamskih nauka, cijenjeni studenti i profesori, dragi gosti i prijatelji, es-selamu alejkum.

U ovoj godini obilježavamo još važnih datuma i godišnjica. Između ostalih, prisjetit ćemo se velikog Gazi Husrev-bega i 480 godina postojanja i rada njegove medrese i biblioteke, kao najstarijih obrazovnih ustanova, koje u kontinuitetu djeluju na tlu Bosne i Hercegovine. To su veliki datumi u našem kolektivnom sjećanju, zasadi našeg duhovnog i kulturnog života koji nas održavaju na ovom rovitom prostoru i u vazda turbulentnim vremenima.

Za Fakultet islamskih nauka možemo s pravom reći da je nastao kao rezultat ukupnih napora našeg naroda da nakon Drugog svjetskog rata učvrsti svoj duhovni i potvrdi svoj nacionalni identitet. No, ne radi se ovdje samo o potvrđivanju vlastitog identiteta već i o narastanju svijesti o potrebi izgradnje institucija koje će moći uspješno voditi brigu o narodu i njegovim korijenima. S obzirom na to da je svaki govor o institucijama i ustanovama ujedno i govor o ljudima u kojima se zametnula ideja njihova nastanka, valja nam tim ljudima odati puno poštovanje.

Ponekad nam se čini da su politički, intelektualni i vjerski predstavnici našeg naroda djelovali odvojeno u nekim strateškim pitanjima. No, bez političkih odluka ništa se u društvenoj zbilji jednog vremena ne može zametnuti, a bez duhovnih i intelektualnih napora to se ne može materijalizirati i održati da traje. Bez političke borbe Husage Čišića, Pašage Mandžića, Džemala Bijedića i drugih, te nastojanja reisu-l-uleme Sulejmana-ef. Kemure i Naim-ef. Hadžiabdića; intelektualaca poput Nerkeza Smailagića, akademika Hamdije Čemerlića, Husein-ef. Đoze i drugih, ovog postignuća vjerovatno ne bi ni bilo. Naš narod je kroz instituciju Islamske zajednice uspio materijalizirati ovu ideju i dovesti je do ovoga što ona danas jeste.

A danas je to dom iz kojeg dolazi svjetlost čistog monoteizma, nauke o životu i bivstvovanju. Danas se ovdje raspravlja o Bogu, o religiji i religijama, o prošlosti i sadašnjosti, o modalitetima budućnosti, o pojedinačnom i kolektivnom. Danas se ovdje govori o našem duhovnom habitusu, o našem ovdje i sada, kako na ovim prostorima tako i u širem evropskom i svjetskom kontekstu.

Stoga, ovo nije samo godišnjica Fakulteta islamskih nauka. Ovo je i svjedočantvo da smo čvrsto opredijeljeni da ostanemo i brižno čuvamo našu baštinu i duhovnost, da zgradu našeg zajedništva koju su gradili naši preci čuvamo i očuvamo čitavom i čvrstom za one koji dolaze poslije nas i  koji će je u miru nastaviti čuvati.

Danas svršenici ovog fakulteta predstavljaju stub Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Imamsko-hatibska i mualimska služba ne bi se uopće mogla zamisliti bez svršenika Fakulteta Islamskih nauka u Sarajevu. Decenije rada i intelektualnog ulaganja naših priznatih alima ostavilo je neizbrisiv trag u našem vjerskom, kulturnom i društvenom životu. Rad rahmetli Ahmeda Smajlovića, Nijaza Šukrića, dvojice Ibrahima (Džananovića i Trebinjca), te Omera Nakičevića, Jusufa Ramića, Hilme Neimarlije, Fikreta Karčića, Enesa Karića, Ismeta Bušatlića, Rešida Hafizovića, Adnana Silajdžića, Džemaludina Latića i mnogih drugih otvorila je jednu novu perspektivu u izučavanju islamskih nauka i disciplina na evropskom tlu. Preuzimanjem znanja iz naše muslimanske tradicije i njihovo utakanje u moderno dizajnirano platno naše duhovne i intelektualne zbilje, omogućilo je nama bosanskohercegovačkim muslimanima da razvijamo vlastito poimanje naše duhovnosti i zbilje.

Danas s ponosom možemo konstatirati da je Fakultet islamskih nauka u Sarajevu ustanova koja ima respekt i na istoku i na zapadu. Saradnja sa fakultetima u Evropi, pa i pomoć da se razviju studiji o islamu u nekoliko evropskih zemalja, govori nam o misiji ove ustanove.

I danas Fakultet islamskih nauka i cijeli obrazovni sistem Islamske zajednice stoji pred izazovima koje je donijelo novo vrijeme. Glavni izazov jeste površno razumijevanje i zahvatanje složene islamske tradicije od strane grupa i pojedinaca, željnih slave i popularnosti, koji nude instant rješenja, bez naučne osnove, za sve i svašta. Ovakav pristup ostaje konstantna prijetnja temeljnim vrijednostima naše islamske tradicije na ovim prostorima. Bosanskohercegovačke medrese i mektebi, kao najšira osnova našeg odgojno-obrazovnog sistema, hvala Bogu, slijede osnovni interpretativni pravac što ga trasira Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Dokle god to bude tako, nadati se je da će naša duhovna tradicija odolijevati nasrtajima kako onih rigidnih interpretacija sa Istoka tako i onih orijentalističkih, zlonamjernih stavova o islamu sa Zapada.

Raduju me ozbiljne pripreme našeg Fakulteta da razvije program izučavanja islamskih disciplina i na drugim evropskim jezicima. To je zahtjev vremena i potreba našeg naroda na Zapadu. To će sa sobom donijeti i poteškoće i otpore, kako to uvijek biva, ali valja nam razumjeti da drugog puta nema, osim onog na koji smo krenuli, uslovljenog promjenama koje su se desile u našoj historiji. Danas skoro isti broj bosanskih muslimana živi u Evropi i Sjevernoj Americi kao i u Bosni i Hercegovini. Ovu činjenicu ne možemo promijeniti. Islamska zajednica mora ići sa svojim narodom kud god on išao, a Fakultet islamskih nauka je dio nje.

Nadam se da novi mladi ljudi na Fakultetu islamskih nauka uočavaju ovaj zahtjev vremena i da su dovoljno hrabri, da pod budnim okom starijih kolega, započeti ovu duhovnu i intelektualnu borbu koju će, uz Božiju pomoć, dobiti.

Postoje razmišljanja, pa i iz evropskih centara, da se Fakultet islamskih nauka razvija kao integrirani islamski univerzitet za evropske muslimane. Osobno smatram da evropski muslimani u Sarajevu mogu imati jaku podršku koja će im pomoći da otkriju Evropu u sebi, a da u isto vrijeme sačuvaju svu slojevitost svog muslimanskog identiteta. Mi smo do sada, hvala Bogu, uspješno prošli dio tog puta.

Na kraju, u ime muslimana u Bosni i Hercegovini i u svoje ime, želim čestitati dekanu, profesorima i svim svršenicima i studentima ovu 40. godišnjicu rada Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. Molim Uzvišenog Allaha da trud njegovih pregalaca bude primljen i da bude sigurna staza novim generacijama.

Nemojmo se bojati izazova, ono što nam je obećano je veće i trajnije. Ako savladamo neznanje i strah uspjet ćemo, riječi su kojima je reisu-l-ulema Kavazović završio svoje obraćanje.