A+ A A-

Džemat kao duhovni zavičaj vjernika

Direktor Uprave za vjerske poslove mr. Nusret ef. Abdibegović danas je u Begovoj džamiji održao hutbu posvećenu džematu.

Današnju hutbu prenosimo u cijelosti:

dzemat

Hvala Allahu, dž.š., Gospodaru svih svjetova,

Salavat i selam na posljednjeg poslanika i miljenika Muhammeda, a.s.

Njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe i na naše Bosanske šehide,

Draga braćo!

Pažnju današnjeg čovjeka zaokupljaju pitanja ličnog i društvenog značaja. Lična pitanja su, uglavnom iz domena egzistencije, porodice, orjentacije i angažmana, a društvena pitanja se odnose na stanje i razvoj  društva, pitanje sigurnosti i mira,  društvenog uređenja, organizacije, odgovornosti, izazova i evidentne promjene društvenih vrijednosti.

Nema sumnje da svaka, uža i šira društvena zajednica, bez obzira na vrijeme i prostor teži napretku, progresu, skladnoj organizaciji, miru i harmoničnom odnosu svih njenih članova. Stoga, treba znati da pozitivnom težnjom, na zahtjeve i izazove vremena, za ostvarenjem ličnih potreba i odgovornosti naspram društvenog progresa, postiže se društveni prosperitet, razvoj i napredak.

U takvom odnosu i pristupu naspram života, učvršćuje se poštovanje prema živućim članovima zajednice i briga naspram budućih generacija. Pored Tevhida, vjere u jednog Boga, Allaha, dž.š., u epicentru muslimanske zajednice je njena organizacija. Organizacija zajednice muslimana primarno polazi od vjere, svijesti pojedinca,  te njegovog pristupa i brige za džemat.

Zajednica vjernika se ostvaruje i realizira kroz organizaciju džemata u džamiji, odnosno,  organiziranjem i izvršavanjem propisanih ibadeta u istoj. Zato možemo slobodno ustvrditi da danas nije primarno pitanje, pitanje istine u džematu, nego je pitanje organizacije i afirmacije istine kroz džematske aktivnosti.  

Poštovana braćo !

Nadam se da ćemo u toku današnjeg dana nebrojeno puta izgovoriti riječi: džamija, džuma, džemat,  i da su nam ove riječi, u svakodnevnoj upotrebi lahke za izgovor, te da nam nisu nepoznate u formalnom značenju.

Riječi: džemat, džuma i džamija imaju isti korijen i potječu iz arapskog jezika, a dolaze od glagola prve vrste: džeme-a, jedžme-u, džema-atu, što znači: skupiti, sakupiti, okupiti, skupina.

Mi, bosansko-hercegovački muslimani, pripadamo osnovnoj matici, (paradigmi), na kojoj se organizira Ummet Muhameda, a.s., a koji je definisan kao: Ehli sunnet wel-džemaat, odnosno: Pripadnici, sljedbenici Sunneta i  jedinstvene zajednice, Ummeta.

Pripadnici sunneta, su oni koji žive u duhu Kur'anskih načela i slijede put poslanika Muhameda, a.s., njegovih ashaba, u našem slučaju, primjenjuju pravna rješenja hanefijskog mezheba i naučavaju akaidsko učenje imama Maturidije. Tim pristupom, učenjem i organizacijom, mi smo sljedbenici sunneta poslanika Muhameda, a.s.

A pripadnici  jedinstvene zajednice su oni koji svoje vjerske potrebe i zahtjeve realiziraju kroz džemat, kao osnovnu i temeljnu organizacionu jedinicu vjernika. Prvi džemat u kontinuitetu datira od Poslanikova vremena. Kao institucija prvi je organizovan u prostoru Erkam ibn Erkama u Mekki i njegova nit nije prekidana do današnjih dana. Tom organizacionom  poveznicom i našom Islamskom zajednicom, mi smo baštinici jedinstvene zajednice, Ummeta. Spajanjem spomenutih dviju vrijednosti, „sljedbenici sunneta“ i „baštinici džemata“, mi u našoj domovini učvršćujemo stazu „Srednjeg puta.“ U Kur'anu se kaže:

وَاعْتَصِمُوا بِحَبْلِ اللَّهِ جَمِيعًا وَلَا تَفَرَّقُوا ۚ

„Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte! (Alu Imran; 103)

U Ehli sunnetskom učenju, džemat predstavlja osnovnu, temeljnu, organizacionu jedinicu vjernika muslimana.

Cilj formiranja džemata je organiziranje vjernika radi zajedničkog izvršavanja ibadeta, poučavanja vjerskim propisima, osiguranju i zaštiti prava vjernika i djelovanja na principu univerzalnih vrijednosti. Organiziranje i uspostava džemata je prvostepena (farz) dužnost, ili  nužno obavezujuća, a njegovo zanemarivanje, podjela i razdvajanje je  strogo zabranjeno, haram.

U jednom hadisi šerifu kojeg bilježi Nesai, Muhammed, a. s. veli:

فإن يد الله على الجماعة «  «

„Zaista je Allahova ruka nad džematom.“

A u drugom hadisu, kojeg prenosi Buharija i Muslim, Muhamed, a.s., upozorava na štetnost napuštanja džemata pa kaže:

 « « من خرج من الطاعة وفارق الجماعة فمات فميتته جاهلية

„Ko napusti, ili, ko se izdvoji iz Zajednice vjernika pa umre, umro je raskolničkom smrću.“ 

Složenost džemata, njegove aktivnosti, uloga i značaj, upućuju na zaključak da džemat nije samo vanjska forma, organiziranje namaza u džematu, izbor skupštine džemata, džamijskog odbor, nego suštinski predstavlja  organizovanu zajednicu vjernika na lokalnom nivou kroz sve segmente zajednice i to:

a) Vjersku - duhovnu dimenziju džemata predstavlja jezgra u kojoj se uči, tumači i poučava islamska nauka i ibadetska pouka,

b) društvena uloga i društveni doprinos džemata se mjeri njegovom aktivnošću, razvojem, efikasnošću, organizovanošću, rješavanjem vjerničkih potreba i problema, te pružanjem svakodnevne pomoći i  podrške svim njegovom članovima,

c) historijski kontinuitet džemata predstavlja presjek nastanka i razvoja džemata od vremena Poslanika, a.s.,  i potvrđuje potrebu njegovog organizovanja,

d) pravno definisanje džemata predstavlja formalno pravni okvir u kojem svi članovi džemata i njegovi izabrani predstavnici mogu djelovati.

Džemat objedinjuje vjernike na osnovama vjere u jednog Boga, Allaha, dž.š., i prakse Poslanika, a.s., i ima za cilj učvršćenje vjerske i društvene dimenzije vjernika.

Zato:

- Vjerska, ibadetska, dimenzija džemata ima za cilj  obezbijediti prava i potrebe vjernika koji se ogledaju kroz obavljanje pet dnevnih namaza u džematu, organiziranje džuma-namaza na sedmičnom nivou, prikupljanje zekata i sadekatu-l-fitra, organiziranje bajram namaza, organiziranje odlaska na hadž, izrade takvima, organizaciji poučavanja vjerskih propisa mlađih naraštaja i sl.

- Društvena, organizaciona dimenzija ima za cilj potvrdu jedinstva članova zajednice, njihovog organiziranja bez obzira na brojnost u izvršavanju ibadeta, društveni prosperitet, izgradnju povjerenja, emaneta, dogovaranje, šura, odgovornosti i uvažavanje.

Džematsko organiziranje se temelji na principu „naređivanja dobra, a odvraćanja od zla.“ U Kur'anu stoji:

وَلْتَكُن مِّنكُمْ أُمَّةٌ يَدْعُونَ إِلَى الْخَيْرِ وَيَأْمُرُونَ بِالْمَعْرُوفِ وَيَنْهَوْنَ عَنِ الْمُنكَرِ ۚ وَأُولَٰئِكَ هُمُ الْمُفْلِحُونَ

"I neka među vama bude onih koji će na dobro pozivati i tražiti da se čini dobro, a od zla odvraćati, - oni će šta žele postići." (Alu Imran; 104)

وَتَعَاوَنُوا عَلَى الْبِرِّ وَالتَّقْوَىٰ ۖ وَلَا تَعَاوَنُوا عَلَى الْإِثْمِ وَالْعُدْوَانِ

„Potpomažite se u dobročinstvu i bogobojaznosti, a nemojte se potpomagati u grijehu i neprijateljstvu.“ (Al-Maide; 2)

Džamije se grade radi organiziranja džemata, obavljanje namaza u džematu i društvenih potreba vjernika. Obavljanje džume-namaza kao ibadeta je uslovljeno registracijom džemata. Džemat je osnovna organizaciona jedinica Islamske zajednice. (Ustav IZ, čl. 34)

Gdje nema džemata nema ni džamije, a ni džume. Zato, organiziranje džemata podrezumijeva njegovu legalnost i legitimnost.

Svjedoci smo da su mnogi džemati opstali, neki nastali, a neki nestali ili nestaju. Mnogi džemati su aktivni, a neki pasivni. Da se veliki broj vjernika prema džematu odnose odgovorno, a da se neki ponašaju neodgovorno. Nije na odmet znati da se nekad pojave grupe sa ciljem razdora, podjele, nereda i nesloge među vjernicima. Prvi džemat u Bosni i Hercegovini prema nekim saznanjima je formiran 1448. godine i ne teraba zaboraviti da je osnovni cilj formiranja džemata uspostavljanje jedinstva, sloge i bratstva među vjernicima. Ta sloga i bratstvo se temelji na Tevhidu, vjeri u jednog Boga, Allaha, dž. š.  

Kao institucija, džemat se može definisati sa više aspekata:

a) sa društvenog, sociološkog aspekta, džemat se može promatrati shodno mjestu i lokaciji  nastanka: domicilni, povratnički, dijasporalni, gradski, prigradski, seoski, muški, ženski,

b) sa praktičnog aspekta, radi obavljanja namaza, ili funkciju ograničenih aktivnosti, u prilikama kao što su: klanjanje džematile u kući, na poslu, putovanju, izletu, medresi, školi, fakultetu, studentskim domovima, zatvorima. Vremenski period trajanja ovog džemata je koliko traje ibadet. Njegova funkcija prestaje, završavanjem ibadeta zbog kojeg je formiran. Ovakav način organiziranja džemata je legalan.

c) Sa institucionalno-organizacijskog aspekta, koji je pravno regulisan u okviru Islamske zajednice. Džemat ima skupštinu džemata, džematski odbor i podrazumijeva širok dijapazon aktivnosti. U principu, džemat je vezan za džamiju. Njegovu legalnost i legitimnost potvrđuju izbori predstavnika džemata i dekretirani imam.

Cijenjena braćo!

Pitanje organizacije džemata i aktivnosti u džematu nije pitanje ličnog izbora, već pitanje pojedinačne odgovornosti, obaveze, vjerničke svijesti i vjerske pripadnosti. Svaki čovjek je dualističko biće, objedinjuje fizičku i duhovnu osobu. Što znači, da kao takav, čovjek ima fizički i duhovni zavičaj. Fizički zavičaj je njegovo mjesto rođenja, a duhovni zavičaj je džemat u kojem ispunjava i obavlja svoje vjerske potrebe i obaveze.

Zato, na članstvo u džematu treba gledati kao na potvrdu naše vjere, mjesto naših vjerskih aktivnosti. Kao takav, džemat mora biti prostor za utočište i zaštitu našim mladima i starijim, ženama i muškarcima, bolesnim i zdravim, imućnim i siromašnim. Takav pristup džematu su imali naši preci, koji su shodno potrebama vremena, svojim iskustvima i stepenu znanja, instituciju džemata prenijeli do nas. Na nama je da organiziramo naše džemate u duhu vremena i naših potreba, te da ovu obavezu predamo na ponos mlađim naraštajima.

Uzvišeni Allahu, učvrsti safove naših džemata, podari nam milost Svoju i uputu na ovome svijetu.

 Amin !!!

 

FaceBook