Islamska zajednica obilježila Dan bijelih traka
Isticanjem bijele trake na Kabinetu reisu-l-uleme, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini obilježila je 31. maj – Dan bijelih traka, kojim se obilježava i podsjeća na segregaciju i početak kampanje etničkog čišćenja i stradanja Bošnjaka Prijedora.
Također, imami na području medžlisa Islamske zajednice Prijedor i Kozarac danas su, prilikom klanjanja džume namaza nosili bijele trake, a i na munarama džamija ova dva medžlisa bile su istaknute bijele trake. Pored toga, aktivisti volonteri su i svim džematlijama koje su danas klanjale džumu namaz u ovim džamijama podijelili bijele trake kojima se obilježava stradanje Bošnjaka.
Bijela traka istaknuta na Kabinetu reisu-l-uleme
- Sjećanjem na 31. maj 1992. godine želimo poslati poruku da nismo i ne želimo biti od onih koji prave razliku među ljudima. Naprotiv, na ovaj način borimo se protiv segregacije i želimo da budemo bliži jedni drugima, kazao je za Rijasetov portal glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Prijedor Amir ef. Mahić povodom današnjih aktivnosti poduzetih na području ovog medžlisa.
Dan bijelih traka u Sarajevu
U Galeriji Collegium Artisticum performansom umjetnice Elme Selman "I moja bijela traka..." obilježen je Dan bijelih traka u Sarajevu, a obilježavanju su se, na svoj način, pridružili i studenti Pravnog fakulteta u Sarajevu.
Po zidovima izložbenog prostora Galerije Collegium Artisticum u nizu su okačeni crni panoi, na koje, u grobnoj tišini, četiri mlade osobe kače bijele trake i podatke ratnih žrtava iz Prijedora. Trake izvlače iz dvije gomile zemlje na sredini izložbenog prostora.
Na ovaj način, umjetnica Elma Selman daje svoj doprinos kampanji Dan bijelih traka, čiji je cilj podsjećanje na žrtve općine Prijedor, civile koji su mučeni i ubijani zbog pripadanja drugim vjerskim grupama. Potresni performans trajat će do večernjih sati.
"U prostoru Collegium Artisticuma ću staviti bijelu traku pored imena svake od 3170 žrtava sa područja općine Prijedor", kaže Selman i podsjeća da se za velikim brojem nestalih iz ove općine još uvijek traga.
"Ovakav zločin ne smije biti zaboravljen i građani Prijedora, porodice žrtava, državljani BiH... imaju pravo na sjećanje, komemoraciju i memorijale, koji nam, ni 20 godina nakon zločina, nisu dozvoljeni", istakla je Selman.
Studenti Pravnog fakulteta obilježili Dan bijelih traka
Obilježavanju Dana bijelih traka pridružili su se i studenti Pravnog fakulteta u Sarajevu, koji su na zgradu fakulteta okačili bijelu zastavu, a ostalim studentima i profesorima su dijelili bijele trake.
"Smatramo da smo mi, kao Pravni fakultet i Udruženje studenata, obavezni da čuvamo i baštinimo sve ono što se dešavalo u proteklom periodu, od agresije na BiH do genocida u Prijedoru, Srebrenici, Foči, Višegradu, Zvorniku, Banjoj Luci i, nažalost, širom BiH. Dužni smo da podsjećamo građane na to, kako se više nikada ne bi ponovilo, ali i da činimo sve kako bi počinioci izašli pred lice pravde. Podjelom bijelih traka našim studentima željeli smo ih upoznati o svemu što se dešavalo u Prijedoru i širom BiH. Željeli smo dati svoj doprinos kolektivnom sjećanju. Samo istinom i pravdom se može doći do pomirenja. Mi ne mrzimo nikoga te na današnji dan šaljemo poruke mira i ljubavi svim građanima BiH, ali se ne možemo miriti bez istine. Istina je da su se u Prijedoru dešavali strašni zločini i da se desio genocid", izjavio je za Klix.ba Merim Serdarević, potpredsjednik Udruženja studenata Pravnog fakulteta u Sarajevu.
Serdarević je za Klix.ba objasnio i kako mnogi studenti uopće i ne znaju šta su 1992. godine u Prijedoru simbolizirale bijele trake, ali da su i oni i profesori pokazali veliko interesovanje.
Podsjećanja radi, 31. maja 1992. godine, vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su putem lokalnog radija naredbu nesrpskom stanovništvu da svoje kuće obilježe bijelim zastavama ili čaršafima, a da pri izlasku iz kuće moraju nositi bijele trake oko ruke. To je bio početak kampanje istrebljenja, čiji je konačan ishod bio uklanjanje 94 posto muslimana i Hrvata sa područja općine Prijedor. To je prvi put u historiji, od 1939. godine i nacističkog proglasa prema kojem su poljski Jevreji morali nositi trake sa plavom Davidovom zvijezdom oko ruke, da su pripadnici neke etničke ili religijske grupe na ovaj način obilježeni za istrebljenje.