A+ A A-

Najnovija pitanja

Testament nasljedniku

Pitanje

    Esselamu alejkum!

     Znam da je stav hanefijske pravne škole da se ne može oporučiti imovina testamentom nekom od nasljednika, bez saglasnosti ostalih.
     Međutim, čitala sam da neke druge pravne škole to dozvoljavaju. Svjesna sam da Kur'an ovo pitanje u suštini ne reguliše jer određuje samo da se testament može sastaviti ali ne i ko može biti njegov korisnik (nasljednik ili 3. lice). Takoder, uopšte mi nije jasno zašto bi u slučaju testamenta postojala 2 različita pravila.
     Testator može oporučiti 1/3  imovine i ostalim nasljednicima (koji dobijaju umanjen nasljedni dio zbog postojanja testamenta) je sasvim svejdeno da li je taj dio dobio neki bliži srodnik koji je svakako nasljednik ili neka osoba koju nikad nisu ni upoznali. Ja ne vidim nikakvu razliku.
     Na ovaj način testator jednostavno brine o svojoj porodici i ostavlja veći dio onom nasljedniku za kojeg smatra da postoji opravdan razlog (npr. lošije imovinsko stanje ili osoba koja je najviše pomogla testatoru u sticanju imovine, njegova žena za čije se izdržavanje boji i sl).
     Tako je moje pitanje: zašto hanefijska škola i na temelju čega insistira da se ne može oporučiti nasljedniku? I zašto postoje i duga pravna shvatanja?

    Odgovor

    Hanefijski mezheb insistira na navedenom stavu, tj. da nema vasijeta nasljedniku osim uz odobrenje ostalih nasljednika zbog hadisa u kojem se navodi da je Poslanik a.s. rekao: «Nema oporuke nasljedniku». U nekim verzijama se spominje dodatak: « osim ako to odobre nasljednici». Cilj ove zabrane je spriječavanje mijenjanja nasljednog sistema i nasljednih dijelova, koji su precizirani Šeri'atom, posredstvom testamenta, što obično vodi remećenju odnosa među nasljednicima. Ukoliko se oni slože, mogućnost svađe i spora otpada. Neke pravne škole smatraju testament nasljedniku apsolutno ništavnim, čak i kada bi se složili nasljednici, na osnovu spomenutog hadisa. Kur'anski propis o testamentu roditeljima i rodbini može se protumačiti da se odnosi na roditelje i rodbinu koji ne spadaju u nasljednike, kao, npr., da budu druge vjere. Tako je moguće uskladiti dvije, naizgled, oprečne norme.

Kredit radi vraćanja duga

Pitanje

    Selam alejkum!

    Imam jednu nedouicu, pa bih htio da mi pomognete. Hoću da podignem kredit, ali ne znam je li to halal? Ja sam dužan nešto novca, i ne mogu vratiti dug, jedini način da to učinim je putem kredita. Također bih htio kupiti automobil. Interesuje me da li je to dozvoljeno. U BBI banci mogu uzeti samo namjenski kredit, ali tim kreditom ne mogu vratiti dug.

    Unaprijed hvala na odgovoru i na vremenu, selam alejkum!

Odgovor

    Ukoliko nemate druge mogućnosti i načina da vratite dug osim putem podizanja kredita, a neohodno je da ga vratite u roku, onda vam je dozvoljeno uzeti takav kredit na osnovu principa "Nužda zakon mijenja". Automobil možete kupiti na rate i to nije sporno. Za vas je bitno da znate koliko rata i u kojem iznosu morate platiti. Neka Vas ne zbunjuje to što je cijena na rate veća od cijene u gotovini. Vi se opredjeljujete za jednu od dvije ponuđene mogućnosti i načina plaćanja i na osnovu toga sklapate ugovor sa preciznim ratama i iznosom svake rate. Takav ugovor je dozvoljen i ne smatra se kamatnim oblikom poslovanja.

Zikr prilikom uzimanja abdesta u toaletu

Pitanje

Selamun alejkum!
Možete li mi odgovoriti na pitanje u vezi uzimanja abdesta? Da li smijem izgovarati Kelimei - šehadet za vrijeme uzimanja abdesta ako se u toaletu nalazi WC šolja?
Hvala vam unaprijed na odgovoru.
Muamer!

Odgovor

Za vrijeme uzimanja abdesta u toaletu u kome se nalazi WC šolja ne treba izgovarati nikakav zikr (spominjanje Allahovog imena i sl.) Taj zikr se može obaviti nakon izlaska iz toaleta ili eventualno obaviti ga samo u mislima tokom uzimanja abdesta. Toalet, bez obzira na njegovu čistoću i sređenost, nije mjesto gdje treba izgovarati riječi zikra.

Prisustvo nemuslimana u džamiji tokom namaza

Pitanje

    Koji su propisi, odnosno uslovi da nemusliman uđe u džamiju i prisustvuje dok se namaz obavi?

Odgovor

    Nema šerijatske smetnje da nemusliman posmatra klanjanje namaza u džamiji ili van džamije. Ni musliman ni nemusliman ne mogu ući u džamiju nepristojno odjeveni niti u obući. Opći kodeks islamskog ponašanja u džamiji važi za sve. Musliman, ako je džunup, ne moze ući u džamiju, dok taj propis ne važi za nemuslimana.

Salijevanje strave

Pitanje
Esselamu alejkum!
Opšte je poznato da je salijevanje strave raširena pojava u Bosni i dosta se polemiše oko toga, čini mi se, bez dovoljno znanja! Mene zanima sljedeće:
1) Može li se generalno salijevanje strave okarakterisati kao HARAM?
2) Može li se generalno za osobe koje salijevaju stravu tvrditi da su SIHIRBAZI?
3) Može li salijevanje strave biti u redu, ako osoba koja to radi ne čini širk, ne gata i ne poziva u nešto suprotno islamu?
4) Ko u Bosni i bosanskoj dijaspori ima legitimno pravo neke pjave proglasiti HARAMOM i kakvi dokazi su relevantni za takvu osudu?

M.hfz. Dević

Odgovor

1. Salijevanje strave, kao način tzv. alternativnog, paramedicinskog liječenja nije izričito verificirano niti izričito zabranjeno u šeri'atu. Njegovu korisnost ili beskorisnost treba potvrditi medicinska struka i praksa. Taj način liječenja ne treba vezivati za islam. Budući da u sebi ima elemenata magije, da nije potvrđena njegova korisnost, mišljenja smo da je bolje i sigurnije izbjegavati takav način "liječenja".

2. Nije dozvoljeno na osnovu činjenice da neka osoba salijevanjem strave pokušava pomoći osobi koja je doživjela psihički šok usljed straha i sl., nazvati je sihirbazom. To je teška optužba za koju se mora imati čvrst dokaz ili odgovarati za nju. Salijevanje strave ne može se poistovjetiti sa sihrom i širkom, ali ne znači da nemaju ili da ne mogu imati dodirnih tačaka.
3. Mišljenja smo da takav način "liječenja" treba izbjegavati.

4. Fetve o tome šta je zabranjeno, a šta dozvoljeno u šeri'atu u Bosni i Hercegovini donosi reisu-l-ulema, a u tome mu pomaže Vijeće za fetve. Mišljenja o pojedinim šerijatskim pitanjima mogu iznositi kvalificirani stručnjaci za šerijatsko pravo.

Ulaganje u dionice

Pitanje

Poštovani, interesujeme kakav je stav u vezi ulaganja sredstava u dionice kojima se trguje na berzi, a posebno ulaganje uinvesticione fondove.

Navodim jedan primjer:

Fond PROF fond ima slijedeći portfolio od 5066535 dionica: u svom portfoliju ima oko 45 firmi, od kojih su i Bihaćka pivara (2,45%), Tuzlanska pivara (1,23%), Elektroprivreda 11 % itd.

Da li je dozvoljeno ulagati u ovaj i slične fondove imajući u vidu da isti raspolažu sa dionicama pivara, banaka u iznosu od cca 5% od ukupnog broja dionica fonda?

Unaprijed hvala?

Odgovor

Ne možemo govoriti o dozvoljenosti ulaganja u dionice konkretnog fonda budući da nam nisu poznate sve relevantne činjenice o poslovanju navedenog fonda. Općenito, dozvoljeno je ulagati u dionice fondova u čijem portfoliju u ogromnom procentu preovladavaju dionice firmi koje se bave šerijatski dozvoljenim poslovima. Dividendu od dionica firmi koje se bave šerijatski nedozvoljenim poslovima, a čijim dionicama upravlja fond (u pitanju se navodi procenat od 5%), treba podijeliti u dobrotvorne svrhe.
Taj dio se ne može računati kao zekjat. Zekjat se daje na halal način stečenu imovinu u iznosu od 2,5% od ukupnog iznosa, ukoliko dostiže iznos nisaba i ako je u posjedu godinu dana.

Plaćanje školarine u ratama

Pitanje

Selamun alejkum! Interesuje me da li je dozvoljeno studentu da plaća školarinu u ratama ako zna da je u ratama uračunata kamata? Unaprijed zahvalan, Midhat!

Odgovor

Plaćanje školarine ili neke kupljene robe u određenom broju rata sa preciziranim iznosom svake rate šeri'atski je dozvoljeno i to se ne tretira kamatonosnom transakcijom, bez obzira na činjenicu što je cijena robe ili usluge na rate veća od one u gotovini.