Promo banner

A+ A A-

URUČENA MURASELA HAFIZU MALKIĆU

     Sarajevo, 9. februar 2007. (MINA) – Danas je u Begovoj džamiji u Sarajevu pred džumu namaz na prigodnoj ceremoniji reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić svečano uručio Muraselu novom  Prvom imamu i hatibu GaziHusrev-begove džamije u Sarajevu hafizu Mensuru ef. Malkiću.

Urucenje muraseleh. Malkicu 09.02.07.

Uručenje Murasele 

     Uručujući muraselu- dozvolu za vršenje dužnosti Prvog imama i hatiba u Begovoj džamiji, reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je uz ostalo istakao da je hafiz Mensur ef. Malkićpim ponašanjem ispunio sve uslove da može vršiti ovu časnu dužnost.Uz to on ima plemenitu dušu, lijepu riječ, te  sabura, strpljena. svojim obrazovanjem, radom i lije

     Nakon svečanog čina uručivanja murasele, dosadašnji Prvi imam hafiz Ismet ef. Spahić zamjenik reisu-l-uleme proučio je hair dovu, a potom svog nasljednika hafiza Malkića ispratio pred minber čime je on i simbolično preuzeo ovu časnu dužnost.

     Nakon hutbe, novi Prvi imam Begove džamije hafiz Mensur ef. Malkić je zahvalio na ukazanom popvjerenju i dao zakletvu da će svoju dužnost Prvog imama i hatiba obavljati savjesno i odgovorno, radi Allahovog zadovoljstva, radi ugleda islama i muslimana i radi emaneta kojeg nam je ostavio veliki Gazi Husrev-beg u svojoj vakufnami.

 

     Omerdićeva uvodna riječ

     Uvodnu riječ na današnjoj ceremoniji imao je šef Vjersko-prosvjetne službe Rijaseta mr. Muharem ef. Omedrić, u kojoj je podsjetio na prve imame i hatibe te značaj i ulogu imama Begove džamije.

MuraselaobracanjeOmerdica

Obračanje mr. Muharem ef. Omedrić

     Prenosimo Omerdićeve riječi :

     -Danas je Rijaset priredio poseban događaj u ovoj džamiji.

     Reisu-l-ulema IZ u BiH prof. dr. Mustafa ef. Cerić je svojim dekretom za hatiba i Prvog imama Gazi Husrev-begove džamije postavio hafiza Mensura ef. Malkića, profesora Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, diplomiranog teologa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, a za drugog imama svoju je dekret izdao hafizu Salihu ef. Haliloviću, diplomiranom teologu Al-Azhara u Kairu.

     Svojom odlukom, a shodno Ustavu Islamske zajednice u BiH i ovlastima koje mu daje Menšura, Reisu-l-ulema će danas, 21. muharrema 1428. hidžretske, odnosno 09. februara 2007. godine po Miladu, dodijeliti Muraselu hatibu i Prvom imamu GHB džamije u Sarajevu hafizu Mensuru ef. Malkiću.

     Prvi hatib GHB džamije bio je Mevlana Muhjuddin, čije se ime, kao Gazijinog svjedoka, spominje u vakifovoj Vakufnami iz 1537. godine.

     Prvi imam ove džamije bio je Muhjudin Halifa sin Kasimov koji je ovu dužnost obnašao do 1543. godine. U izvorima se navodi da je uživao ugled kod Gazi Husrev-bega i drugih odličnih ljudi tog doba u Sarajevu. Njegovo se ime spominje u sve tri Gazine vakufname. On je zastupao Husrev-bega pred Šerijatskim sudom, kad se pisala Vakfnama za Medresu 1537. godine. On je, također, bio prvi svjedok na Kemal-begovom testamentu pisanom 1538. godine.

     U Vakufnami piše:

     “Plemeniti vakif određuje hatibu u džamiji dnevno osam drama, a imamu koji će svih pet vakata obavljati imamsku službu u džamiji, dnevno, šest drama.”

     Dalje stoji: “I imam i hatib treba potpuno da znadu šerijatske propise kako bi mogli navedene službe po šerijatskim propisima, tačno i valjano,  obavljati, a prednost ide onome koji je hafizu’l-Kur’an. Ujedno, ne smije rečeni hatib i imam biti nikakav državni ili vladin službenik, da ne bi džamijsku službu zanemario.” (Vakufnama, 938. H. / novembar 1531. godina, 17)

     Utvrdio sam 18 imena hatiba ove džamije, te imena 28 imama, što ne znači da ih nije bilo i više ali u dokumentima i literaturi nema spomena o njima.

     Dosadašnji hatib i Prvi imam ove džamije, koji je također bio nosioc Resu-l-ulemine Murasele od aprila 1985. godine, bio je hafiz Ismet ef. Spahić, aktuelni zamjenik reisu-l-uleme, koji danas ovu dužnost prenosi na svoga učenika hafiza Mensura ef. Malkića.

     Ovom prigodom htio bih primaocu Murasela kazati:

     Hatib mora uvijek da u svojim rukama ima misijski puls i na umu potrebe muslimana, da bude uvijek nekoliko koraka ispred događaja i da svoj poziv i reakciju uskladi sa potrebama vremena. Moguće je da se u budućnosti promijeni metoda hatibskog vođenja i podučavanja i da muslimani budu imali potrebu za rješavanjem svojih gorućih problema i novih životnih pitanja a u suglasju sa Šerijatom. Hatib to mora činiti nadahnuto otkrivajući nove poruke usklađene sa Kur’anom i Poslanikovim Sunnetom a prema potrebama mjesta i vremena u kome govori, kako je to i sam Gazi Husrev-beg preporučio u jednoj od svojih  Vakufnama. Naši hatibi se trebaju, odsad, zamisliti nad ovim predmetom.

    Hatib treba da nadraste svoju generaciju u duhovnom i u intelektualnom smislu. Ako to postigne – uspio je to počašću darovanom od Allaha, dž.š. Hatib treba da bude magnet koji privlači ljude sebi, a tu snagu će imati ako mu riječ bude toliko jaka da prodire u dubinu svijesti i srca slušaoca.

     Nužno će biti da se mora pokrenuti i ući u život i ostvariti rezultate ne štedeći sebe i ne očekujući zahvalnost od ljudi, niti nagradu osim od Boga. On mora skinuti kompleks manje vrijednosti i sa sebe i sa muslimana i uvesti ih u ambijent ponosa i dostojanstva. To znači da se očekuje da iz njega isijava duh vjere, širina, blagost, pristupačnost...

     Ljudi vjere ne smiju biti oholi. Njihova osnovna odlika je poniznost. Želi se da oni budu takvi i da se po tome prepoznaju. Da imaju takvu crtu koja  isključuje oholost ili odbojnost. Da njihova pojava i ponašanje ulijevaju povjerenje ljudi. Da budu ponizni jer je poniznost negacija svega lošeg. Širokogrudnima i dostojanstvenima ljudi vjeruju. Ako nisu takvi, onda imaju hendikep koji obesnažuje njihovu poziciju.

      Rijaset IZ-e želi da hatib, imami i mujezini u GHB džamiji budu primjer, urnek ili matrica svim drugim hatibima, imamima i mujezinima u cijelog Islamskoj zajednici kako se oni trebaju ponašati, raditi, pa i oblačiti u svojim džamijama. Ova džamija ima ulogu čuvara naše islamske i bosanske tradicije i zato iz nje treba da isijava onaj plemeniti obrazac koji će se njegovati i prenositi sa generacije na generaciju ne samo u BiH, već mnogo šire, na Balkanu, Evropi i cijeloj našoj dijaspori širom svijeta, rekao je šef Vjersko-prosvjetne službe Rijaseta mr. Muharem Omerdić.