OSNOVNE INFORMACIJE O EVROPSKOM VIJEĆU ZA FETVE I ISTRAŽIVANJA
Ciljevi:
Osnovni cilj Vijeća je da promovira kulturu dijaloga, suživota i razumijevanja među ljudima i narodima umjerenim tumaćenjem islama i pravilnim usmjeravanjem muslimana u Evropi ka univerzalnim islamskim principima pravde, jednakopravnosti, saradnje u dobru i borbi protiv zla i nepravde.
Pored općeg cilja Vijeće nastoji ostvariti svoje posebne ciljeve koji se mogu sažeti u slijedećem:
- Približavanje stavova alima koji djeluju u evropskim zemljama; rad na objedinjavanju njihovih mišljenja o važnim fikhskim pitanjima.
- Izdavanje kolektivnih fetvi koje će odgovoriti potrebama muslimana u Evropi, riješiti njihove probleme i urediti njihov društveni status i komunikaciju sa evropskim društvima u svjetlu propisa i intencija Šerijata.
- Izrada šerijatskopravnih studija i istraživačkih projekata koji tretiraju novonastale probleme na evropskom tlu tako da se zadovolje intencije Šerijata i interesi ljudi.
- Usmjeravanje muslimana u Evropi općenito, a posebno muslimanske omladine putem prezentiranja izvornog islamskog učenja i ispravnih šerijatskopravnih rješenja ( fetvi).
Sredstva:
Vijeće će nastojati realizirati svoje ciljeve oslanjajući se na sljedeća sredstva:
- formiranje ekspertnih komisija iz redova članova Vijeća koje će imati privremenu ili stalnu misiju i biti će im povjeravani zadaci koji su u funkciji realizacije ciljeva Vijeća,
- oslanjanje na autoritativna fikhska djela i izvore osobito one koji se oslanjaju na validne argumente,
- uzimanje u obzir fetvi i studija izdatih od akademija islamskog prava i drugih znanstvenih institucija,
- Vijeće će uložiti napor da od zvaničnih institucija u evropskim zemljama dobiju službeno priznavanje Vijeća kao autoritativne instance za saznavanje šerijatskih propisa,
- organiziranje seminara i stručnih kurseva za obrazovanje uleme i daija,
- održavanje seminara i okruglih stolova radi proučavanje nekih fihskih problema,
- izdavanje redovnih i vanrednih publikacija i fetvi, te prevođenje fetvi i studija na evropske jezike,
- izdavanje časopisa Vijeća u kojem će se objavljivati odabrane fetve, studije i istraživački projekti koji su bili predmet rasprava na Vijeću i koje ostvaruju njegove ciljeve.
Prva službena sjednica Vijeća održana je u Sarajevu u avgustu, 1997. Imajući u vidu simbolički značaj Sarajeva i Bosne i Hercegovine za muslimane u Evropi, Vijeće, kojim predsjedava jedan od najvećih islamskih autoriteta današnjice dr. Jusuf Karadavi, donijelo je odluku da jubilarnu desetu godišnjicu svoga uspješnog rada obilježi održavanjem 17. redovne sjednice Vijeća u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, u Sarajevu.
Ovo je veliko priznanje Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini na čelu sa reisu-l-ulemom dr. Mustafom Cerićem, članom Vijeća, ali i gradu Sarajevu i Bosni i Hercegovini u cjelini.
Članstvo:
Članovi Vijeća su istaknuti alimi i poznavaoci islamskog prava iz Evrope i svijeta. Predsjednik Vijeća je dr. Jusuf Karadavi, eminentni savremeni islamski pravnik, a njegov zamjenik je šejh Fejsal Mevlevi. Predstavnik Islamske zajednice u BiH je reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić.
Generalni sekretar Vijeća je Šejh Husejn Halava iz Sjeverne Irske.
NEKE OD PREPORUKA VIJEĆA SA DRUGOG I TRĆEG ZASJEDANJA
Završna deklaracija sa drugog redovnog zasjedanja Vijeća koje je održano u Dablinu u Irskoj sadrži niz preporuka koje se tiču pozicije muslimana u zapadnim zemljama.
1. Očuvanje islamskog identiteta muslimanskih manjina i njihove vjerske osobenosti putem primjene propisa Šerijata, pridržavanja onoga što je dozvoljeno i zabranjeno u: obredoslovlju ( ibadetima), međusobnim odnosima i poslovanju, etici, kulturi jela i pića, porodićnim i društvenim odnosima i lijepom ophođenju sa drugima.
2. Vijeće preporučuje muslimanima u Evropi da prilježno rade na zadobijanju priznanja islama kao vjere od vlada zemalja u kojima žive, zatim priznanja statusa vjerske manjine sa punim pravima, na način kako je to priznato drugim vjerskim manjinama, kao i pravo na uređenje odnosa iz domena ličnog statusa, poput braka, razvoda braka i nasljedstvo. Vijeće poziva evropske zemlje da priznaju islamsku vjeru i prava muslimanima, prema modelu koji je već primijenjen u nekim državama poput Belgije, Španije, Austrije i Madžarske. S toga, Vijeće preporučuje muslimanima formiranje šerijatskog tijela koje će preuzeti na sebe uređenje njihovog ličnog statusa shodno propisima Šerijata uz uvažavanje važećih zakona u tim zemljama.
3. Vijeće posebno preporučuje muslimanima da se pridržavaju tekstova Kur'ana i Sunneta i konsenzusa islamskih pravnika koji se odnose na obavezu ispunjavanja uvjeta i obaveza preuzetih dobivanjem vize i boravišnih dozvola u evropskim zemljama.
4.Vijeće preporučuje muslimanima općenito, a posebno onim koji borave u zapadnim državama, da se čvrsto drže Allahovog užeta, principa brastva, tolerancije, umjerenosti, saradnje u dobroćinstvu, bogobojaznosti, dijaloga i mirnih sredstava u tretiranju spornih pitanja, daleko od svakog vida ekstremizma i fanatizma koji kreiraju negativnu sliku o islamu nanoseći time veliku štetu muslimanima općenito, a muslimanskim manjinama posebno.