REISU-L-ULEMA NA JELSKOM UNIVERZITETU

Reisu-l-ulema izlazi za govornicu

     U otvorenom pismu muslimanski intelektualci i ulema podsjećaju da su muslimanima i kršćanima Božanske poruke zajedničke od Adema, Nuha, Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhammeda, a.s., te da je nepoštivanje bilo kojeg od Božjih vjerovjesnika, nepoštivanje Božje objave.

     Pismo je naišlo na dobar prijem u svim relevantnim kršćanskim krugovima, posebno na Jelskom univerzitetu. Tim povodom osnivač i direktor ''Centra za vjeru i kulturu'' pri Jelskom univerzitetu prof. Miroslav Volf je kazao: ''Ova muslimanska inicijativa je najznačajniji događaj za međuvjerski dijalog u zadnjih pedeset godina''.

Obraćanje reisu-l-uleme na prvoj sesiji 

     Jelska konferencija je okupila veliki broj muslimanskih i kršćanskih duhovnih autoriteta i intelektualaca u namjeri da se u konceptu ljubavi prema Bogu i komšiji nađe zajednička riječ za dobro svih. Muslimanski uglednici iz svih krajeva svijeta mogli su vidjeti na licu mjesta tokom višednevnog druženja i dijaloga na Jelskom univerzitetu spremnost kršćana na otvoren i iskren dijalog. Uz uvažavanje muslimanskih pravila o ishrani, na Jelskom univerzitetu je organizirano klanjanje džume-namaza, koju je predvodio reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić.

Reisu-l-ulema sa princem Ghazijem i šejhom Džifrijem 

     Nadalje, studenti na Jelskom univerzitetu imaju sve pogodnosti za ispunjavanje njihovih vjerskih potreba. Posebno je bilo dirljivo saznanje o ramazanskim iftarima na Jelskom univerzitetu. No, postoji mnogo pitanja između muslimana i kršćana koja nisu ugodna, ali nije bilo straha da se o njima otvoreno razgovara.

     Nakon uvodnih izlaganja prof. Volfa i Princa Ghazija iz Jordana, nositelja muslimanske inicijative za dijalog sa kršćanima, u utorak, 29. 08. 2008. god. glavni govor prvog dana konferencije je održao reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić u kojem je, između ostlog, rekao:

     Poznato nam je da je jedna od glavnih tema u kršćanstvu ljubav, dok je u islamu jedna od glavnih tema pravda. Naime, muslimanska ulema se slaže da je vjerovjesnička misija Muhammeda, a.s., imala dva cilja: a) obnoviti Ibrahimov, a.s., monoteizam (tewhid); i b) oživjeti temelje Musaovog, a. s.,  zakona (šeri'ah). Drugim riječima, mekkanski period Muhammedove, a.s., misije bio je posvećen obnovi formule istinskog monoteizma (la ilahe illellah), što je i prvo načelo deset Božjih zapovjedi u Tevratu, dok je u medinskom periodu Muhammed, a.s., radio na uspostavi pravednog društva o čemu svjedoči slovo i duh Medinskog ustava. Dakle, dva su fundamentalna načela islama: Istina i Pravda.

     Muslimansko insistiranje na Istini i Pravdi, međutim, nije uvijek dobro shvaćeno. Neki to vide kao pokušaj muslimana da imaju monopol nad cijelom istinom, dok drugi u muslimanskoj pravdi vide kršenje ljudskih prava.

     Naravno, nije tačno da muslimani hoće monopol nad cijelom istinom iz prostog razloga što Kur'an poziva na zajedničku riječ, a to je zajednička istina, između Jevreja, kršćana i muslimana, koji su na taj kur'anki poziv odgovorili otvorenim pismom i evo došli na ovu konferenciju da podijele tu zajedničku riječ - istinu sa vama.

     Što se tiče pravde, želim kazati da je potrebno da se u muslimansku teološku i paravnu teoriju i praksu unese više ljubavi i osjećanja za ljudske potrebe. Najbolji primjer za to je čuveni Gazalija, koji nije mogao naći ni u kelamu (teologiji) ni u fikhu (pravu) tu ljubav niti to osjećanje i zato je, na kraju svog života, ostavio muslimanima emanet da ne zanemaruju sufijsko iskustvo u kojem se krije posebna ljubav prema Bogi i ljubav prema komšiji.

     Dakako, svi ljudi će doći na konačni pravedni sud pred Bogom, ali se mi nadamo (redža') da će nam Bog suditi po Njegovoj neizmjernoj ljubavi i milosti. No, čovjek se mora bojati i Božje kazne (khawf) zbog svojih grijeha. Riječ je o našem izboru da ljudima govorimo o nadi da im Allah oprosti grijehe (tergib) i podari Džennet ili da stalno naglašavamo strahote džehennemske kazne (terhib). Dakako, za neke ljude džehennemske strahote imaju odgojni karakter, ali ljudska duša ne može djelovati pod pritiskom. Pošto je vrlo krhka, ljudska duša potrebuje ljubav i pažnju. Ona treba pomoć da nadvlada beznađe. Ona treba pravdu sa ljubavlju.

     Ovo je pravo vrijeme i pravo mjesto za ''nas'' muslimane da odgovorimo na zahtjev kršćanske ljubavi, ali isto tako ovo je pravo vrijeme i pravo mjesto za ''vas'' kršćane da odgovorite na muslimanski zahtjev pravde. Moramo biti pošteni jedni drugima pa kazati: kršćani misle da ih muslimani mrze, dok muslimani vjeruju da su kršćani prema muslimanima nepravedni. Te percepcije treba mijenjati kroz otvoren i pošten dijalog, jer drugog puta nema.

     Jevreji ne treba da se osjećaju ostavljenim iz priče o ljubavi i pravdi, jer u tome ima nade da će naši odnosi biti na principu pravde za sve u našoj nam zajedničkoj Svetoj zemlji, Palestini, te da ćemo u ljubavi prema Bogu i komšiji biti zajedno ma gdje bili. Jer mi idemo različitim putevima, ali gdje god išli, mi učimo jedni od drugih.

     Muslimani danas imaju povijesnu priliku da podsjete na važnost ibrahimovske tradicije u kojoj nam je zajednička riječ. Zato je muslimanska inicijativa o zajedničkoj riječi između nas i vas od velike važnosti za mir i sigurnost u svijetu.

Na kraju, želim da podijelim s vama jednu bosansku spoznaju, a to je: zakon nije u knjizi, već u srcu. Zato treba mijenjati ljudska srca, a to znači umjesto mržnje gajiti ljubav u srcu i umjesto želje za ratom, imati želju za mirom.   

     Ne smije se zaboraviti da su Jevreji u holokaustu a bosanski muslimanu u genocidu preživjeli dvadeseto stoljeće u Europi. Europa se mora jasno očitovati da se to više nikad i nikome neće ponoviti. Dakle, Europa se mora pogledati u ogledalo i svakog 11. jula, na dan genocida nad bosanskim muslimanima, obećati da više nikada neće biti ni holokausta, ni genocida nigdje i nikome - završio je reisu-l-ulema Cerić. 

  Reisu-l-ulema drži hutbu na Jelskom univerzitetu 

Reisu-l-ulema u bosanskoj džamiji u Hartfordu 

Reisu-l-ulema sa Ceranima i Vlaseničanima u Hartfordu