OBILJEŽEN DAN ILMIJJE

     Udruženje ilmijje IZ u BiH je udruženje koje okuplja, imame, muallime, muderrise i druge zaposlene u Islamskoj zajednici. Osnovano je 1912. godine. Djelatnost Udruženja je permanentna edukacija članstva, izdavačka i socijalna aktivnost.

     Na obilježavanju Dana ilmijje govorio je Muharem Hasanbegović predsjednik Udruženja ilmijje IZ u BiH.On je tom prilikom rekao:

-Poštovana braćo i sestre, dame i gospodo,

     Naša ulema: imami, hatibi, muallimi i muallime, vjeroučitelji i vjeroučiteljice, muderrisi i profesori, jednom riječju Ilmijja imala je i ima značajnu ulogu u modernoj povijesti Bosanskih Muslimana, od odlaska Osmanske carevine do današnjih dana.

     U tom razdoblju uzburkune povijesti islama i muslimana u ovim našim krajevima, u vremenu punom stradanja, iskušenja i izazova, ali i podviga i nadanja, Ilmijja je, odgovarajući na sva značajnija pitanja i izazove našeg kolektivnog opstanka, imala ključnu prosvjetnu i kulturnu ulogu u modernom povijesno duhovnom samokonstituiranju muslimana Bošnjaka. Ovo, razumije se, nije prilika da se o toj ulozi Ilmijje opširnije govori.

     Danas, kada obilježavamo Dan Udruženja ilmijje Islamske zajednice u BiH, i to ovdje pred spomen-pločom imama - šehida, koju smo prije nekoliko godina postavili u prostoru Gazi Husrev-begove medrese, htio bih  kazati nekoliko riječi o onom što se nalazi pred nama.

     Prvo, mi imena naših imama, muallima i muallîmâ nismo slučajno ispisali upravo ovdje u prostoru Gazi Husrev-begove medrese. Gazi Husrev-begova medresa i za Ilmijju i za naš narod u cjelini znači mnogo više od jedne srednje škole. Njeni su sinovi šehidi pred čijim imenima danas stojimo kao što su njeni sinovi i mnogi imami koji predvode džemate po našim bosanskim brdima i dolinama, mnogi vjeroučitelji, profesori, naučnici, pisci, kulturni, politički i drugi javni djelatnici. Ove godine Islamska zajednica u BiH ali i Ilmijja obilježavaju veliki jubilej 470 godina Gazi Husrev-begove medrese. To malo ko ima. Ali, ta činjenica također pokazuje da je naša povijesno najrezistentnija institucija škola, da je naš najdublji kulturni korijen u obrazovanju, da je naša najveća snaga, i jedina šansa - to posebno naglašavam, u znanju, i, konačno, da je sve to i naša najveća zadaća.

     Najveća zadaća Ilmijje uvijek je bila, a danas je još više obrazovanje. Danas kada se na znanje gleda uglavnom kao na sredstvo za ostvarivanje profita i novca, naša ulema, imami i muderrisi gotovo su jedini koji rade na znanju koje obrazuje, na znanju koje odgaja. Utoliko je naša odgovornost veća. Da bismo tu odgovornost ispunili moramo se kritički odnositi prema sebi, prema vlastitom znanju, obrazovanju, obrazovnim institucijama i našem obrazovnom djelovanju. Kritički odnos temeljna je odrednica i sposobnost uopće umskog odnošenja prema bilo čemu. Samokritičnost je najviša intelektualna vrlina. Samo u takvom kritičkom a to znači naučnom/ulemanskom odnosu i s intelektualnom vrlinom samokritičnosti možemo ostvariti pretpostavke da vjerodostojno odgovorimo na izazove koje sa sobom nosi, s jedne strane, sloboda i zajednica, a, s druge strane,  dinamične promjene, otvoreni evropski politički i kulturni kontekst i današnja nepovoljna svjetska konstelacija islama.

    Imami-šehidi: Primjeri hrabrosti i požrtvovanja

     Drugo, mi Dan Udruženja ilmijje Islamske zajednice u BiH ovih godina ne obilježavamo slučajno upravo ovdje pred spomen pločom naših imama - šehida. Na taj način iskazujemo poštovanje prema njihovim životima koje su žrtvovali za našu slobodu, ali se uvijek iznova podsjećamo na sve žrtve koje je naš narod podnio u toku agresije na našu zemlju i genocida počinjenog nad Bošnjacima. Na taj način uvijek iznova podsjećamo se na našu zadaću da pamtimo i govorimo o genocidu koji je nad nama počinjen na kraju dvadesetog stoljeća. Ilmijja ima zadaću da u mektebima, medresama, na fakultetima, s ćurseva i sa mimbera permanentno, sistemski, jedinstveno i ustrajno radi na osiguravanju teoloških, etičkih, historijskih i drugih pretpostavki za kolektivno pamćenje Bošnjaka kao i za slobodno i odvažno okretanje ka budućnosti.

     Svjedoci smo sve učestalijih i sve glasnijih zatjeva i nastojanja iz nekih evropskih krugova i institucija međunarodne zajednice da prestanemo govoriti o zlu koje nam je učinjeno, da prestanemo govoriti o genocidu, da prestanemo razlikovati agresora i žrtvtu. Oni to čine, nastoje na zaboravu, jer su za agresiju, zločin i genocid suodgovorni.  Možda će takve zahtjeve u državnim, političkim, obrazovnim i medijskim institucijama, iz ovih ili onih razloga, opravdano ili ne, pod pritiskom ili pragmatično, drugi prihvatiti.

     Mi nikada nećemo i ne smijemo, rekao je Muharem Hasanbegović predjesnik Udruženja ilmijje IZ u BiH.

     Nakon toga je poklonjena hatma pred duše šehida. Hatmu su proučili sarajevski imami.