Promo banner

A+ A A-

Saopćenje: Na Kabinetu reisu-l-uleme sutra dvije bijele zastave

bijele-trake-i-zastaveSarajevo, 30. maj 2012. (MINA) - Povodom 20. godišnjice početka sistematske kampanje etničkog čišćenja i masovnih progona u Prijedoru, Služba za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izdala je saopćenje za javnost u kojem se kaže:

-Trideset prvog maja 1992. godine vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu kojom se bošnjačkom stanovništvu naređuje da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, a da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko ruke. Prvi put nakon nacističkog proglasa iz 1939. godine na osnovu kojeg su poljski Jevreji morali nositi na ruci trake s Davidom zvijezdom, u Evropi na kraju XX stoljeća članovi jedne etničke i vjerske zajednice javno su obilježeni radi istrebljenja, čime je počela sistematska kampanja masovnih progona, mučenja, ubijanja, silovanja i otvaranja koncentracionih logora za Bošnjake Prijedora. U kampanji etničkog čišćenja i ubijanja uklonjeno je na području Prijedora skoro 94% od predratnih 53.000 nesrpskih stanovnika: ubijeno je 3.173 civila među kojima je bilo više od stotinu djece i 256 žena, dok je više od 30.000 hiljada ljudi prošlo kroz prijedorske koncentracione logore smrti. Članovi Evropske posmatračke misije su posvjedočili da su čak u avgustu 1992. tokom posjete selima oko Prijedora vidjeli bijele zastave na bošnjačkim kućama da bi se mogle razlikovati od srpskih.

Naredba o obilježavanju bošnjačkih kuća i stavljanju bijelih traka na ruke te formiranje koncentracionih logora za Bošnjake bilo je suštinsko oživljavanje fašističke prakse iz II svjetskog rata, iako je Evropa kazala „nikad više“ koncentracionim logorima smrti, genocidu i holokaustu.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini iskazuje najdublje saosjećanje sa preživjelim žrtvama masovnih zločina i tortura u koncentracionim logorima smrti u Prijedoru i snažno podržava obilježavanje sjećanja na te brutalne, sramne i anticivilizacijske postupke tadašnje srpske vlasti.

Ne smijemo se navikavati da zločin, veličanje zločina i djela zločina žive i postanu prihvatljivi. Ne smijemo pristati na zaborav i oduzimanje sjećanja, prihvatiti iskrivljivanje istine o prošlosti i patnjama našeg naroda. Oni koji nisu spremni, nemaju moralne snage i ljudske časti da, uprkos brojnim presudama međunarodnih i lokalnih sudova, žrtvama sistematskog progona i ubijanja odaju počast zaslužuju najdublji prezir.

U znak sjećanja na 20. godišnjicu naredbe da Bošnjaci u Prijedoru nose bijele trake i na svoje kuće postavljaju bijele čaršafe, 31. maja 2012. godine na Kabinetu reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića bit će izvješene dvije bijele zastave s natpisom „Prijedor, 31. maj 1992. godine“. Takađer isti dan reisu-l-ulema nosit će bijelu traku oko ruke. U petak, 01. maja, reisu-l-ulema će održati hutbu u Carevoj džamiji u Sarajevu u kojoj će podsjetiti na civilizacijsku sramotu s kraja XX stoljeća koja je bila na djelu u srcu Evrope i pred očima cijeloga svijeta.

Trideset prvi maj u Prijedoru je dobra prilika za sve ljude koji vole slobodu i koji se bore protiv genocida da obnove zavjet osude zločina genocida, etničkog čišćenja i koncentracionih logora. Ovo je prilika da ljudi od savjesti, poput američkog kongresmena Chrisa Smitha, još jednom se ograde od zločinačkih politika koje baštine fašističku tradiciju i praksu progona ljudi zato što su drugačiji i da se svi ujedine u zahtjevu da se zloglasni koncentracioni logor Omarska učini trajnim spomenikom stradanja Bošnjaka u Prijedoru. Ovo je prilika da se odlučnije podrže žrtve u traženju pravde. Ovo je prilika da se svi zajedno udružimo u borbi protiv poricanja masovnih zločina i neka to bude podrška svim ljudima širom svijeta nad kojima je počinjen zločin zbog njihove rase, etničke pripadnosti, vjerskog stava ili političkog uvjerenja. Na koncu i najvažnije, ovo je prilika da se u Evropi 31. maj proglasi evropskim danom borbe protiv fizičkog obilježavanja ljudi i njihove imovine zato što su drugačiji. Jer je ovo vrijeme da se iskaže istinsko kajanje i čvrsto obećanje da će evropske institucije, na baštini antifašizma, kroz sjećanje na 31. maj 1992. godine u Prijedoru, poduzeti sve napore da se „nikad više“ u Evropi ne dozvoli segregacija i stavljanje segregacijske trake oko ruke ljudima koji nisu isti kao mi, kaže se u saopćenju Službe za odnose s javnošću Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.