GOVOR REISU-L-ULEME DR. MUSTAFE CERICA POVODOM DODJELE TRECE NAGRADE "SREBRENICA 95" I "POTOCARSKE P

Govor reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića povodom dodjele treće nagrade "Srebrenica 95" i "Potočarske povelje" za 2007. 

    Kongresmenu Kristoferu Smitu

    Amoru Mašoviću 

    -Braćo i sestre, dragi prijatelji,

     Ovo je treća nagrada " Srebrenica 1995" koja se dodjeljuje osobama i institucijama koji se bore protiv genocida u svijetu. Čast mi je što vam mogu reći da se ove godine ta nagrada dodjeljuje velikom prijatelju Bosne i Hercegovine, velikom borcu za ljudska prava i velikom borcu protiv genocida u svijetu  kongresmenu Kristoferu Smitu. Uvjeren sam da je kongresmen Smit prava osoba koja zaslužuje ovu, za nas bosanske muslimane, bolnu, ali za budućnost našeg naroda i domovine najvažniju nagradu u kojoj je naša poruka mira i naša nada da se više nikome i nikada ne ponovi "Srebrenica 95".

    Ovaj uvazeni gospodin, ovaj granit ljudskosti, američki kongresmen Kristofer Smith je čovjek koji se svim silama borio da se agresija na Bosnu i Hercegovinu zaustavi te da se genocid i Srebrenica nikada ne zaboravi. Imajmo na umu, da se kongresmen Smit za sve ovo bori u svjetskoj prestolnici, u najznačajnijem parlamentu svijeta, u Američkom kongresu. Hvala Vam kongresmene Smit, u ime svih ljudi dobre volje, što ste prihvatili nagradu "Srebrenica 95" i što ste na taj način pokazali cijelom svijetu da ste na strani istine i pravde.

    Braćo i sestre, kongresmen Kristofer Smith u Američkom kongresu predstavlja državu New Jersey i njen 4. distrikt. U Kongres je ušao 1981. godine sa svojih 27 godina.  Ovaj neumorni borac za ljudska prava posvetio je 26 godina svoje dosadašnje karijere u Američkom kongresu u borbi za prava obespravljenih širom svijeta. Nekad je to borba za prava djece koja se izrabljuju kao niskoplaćena radna snaga, nekad prava žena koje se prodaju kao bijelo roblje, nekad za one koji nisu ni rođeni, a nekad je to borba za prava žrtava genocida. U svakom slučaju, to su uvijek prava onih slabih, nezastićenih, prava žrtava nasilja bilo koje vrste.

    Kongresmen Smit je takodje član nekoliko važnih odbora u Američkom kongresu od kojih su dva posebno značajna za Bosnu i Hercegovinu, Odbor za vanjske poslove u Predstavničkom domu i Odbor Helsinskog komiteta Američkog kongresa.

    Kao vjernika, katolika, ljudska veličina kongresmena Smita, ogleda se u tome da se nikad nije ustručavao stvari nazvati njihovim pravim imenom. Tako je razaranje Bosne i Hercegovine i ubijanje njenog multietničkog bića nazivao agresijom a masakr i stradanje Bosnjaka u Bosni i Hercegovini nazvao genocidom. Neumorno je tražio da se za vrijeme agresije ukine nepravedno nametnuti embargo na uvoz oružja jedinoj legalnoj vlasti u Bosni i Hercegovini, Vladi Republike Bosne i Hercegovine. Kongresmen Smit se zalagao za pravedna rješenja i što brže okončanje nametnutog rata u Bosni i Hercegovini.

    Za vrijeme svog mandata, kao predsjedavajući u Helsinškom odboru Američkog kongresa, kongresmen Smit je organizirao nekoliko saslušanja posvećenih Bosni i Hercegovini. On je bio taj koji je na ta saslušanja dovodio direktne svjedoke zločina počinjenih u Srebrenici. Samo čitanje transkripta jednog od tih saslušanja nam svima govori dovoljno o pravednoj borbi ovog čovjeka, izvršnog poznavaoca prilika u Bosni i Hercegovini. U aprilu 1995. godine, kongresmenu Smitu je realnost Bosne bila u potpunosti jasna. Tako je npr. u jednoj od svojih izjava u Američkom kongresu rekao, citirat ću ga: 

    Pokušao sam zamisliti svakodnevni život Bosanaca, protjeranih iz njihovih domova, javno i u više navrata silovanih, u logorima zlostavljanih, čekajući na smaknuće svake sekunde ili što je još gore, gledajući kako se ove stvari dešavaju njihovim najbližim. Teško nam je i zamisliti kakav je život ljudi u Bosni u protekle tri godine. 

    Draga braćo i sestre, prije dvije godine Američki  kongres je donio rezoluciju povodom desetogodišnjice genocida u Srebrenici. Tada su stvari nazvane svojim pravim imenom, agresija i genocid, a počinitelji su jasno imenovani. Sponzor te rezolucije u Predstavničkom domu Američkog kongresa bio je ovaj čovjek, kongresmen Kristofer Smit. Tu rezoluciju su inicirali predstavnici naše dijaspore u Americi, odnjeli prijedlog kongresmenu Smitu, on je to srcem prihvatio te izdejstvovao njeno usvajanje. To nam je svima vratilo nadu da Bosna i Hercegovina i Srebrenica ipak nisu ostavljene na nemilost njenim razarateljima i dželatima.  Podrška kongresmena Smita Bosni i Hercegovini sa ovim nije prestala i drago nam je da je upravo on jedan od predsjedavajućih, nedavno osnovanog Kluba prijatelja Bosne i Hercegovine u Američkom kongresu.  Iako u svom izbornom distriktu nema glasača porjeklom iz Bosne i Hercegovine, kongresmen Smit sve ovo radi isključivo iz dubokog uvjerenja u pravdu i nastojanja da se žrtvi ukaže dostojno poštovanje.

    Znajući da Bosna i Hercegovina ima velikog prijatelja u američkom narodu, u Američkom kongresu i administraciji, molimo Svemogućeg Boga da nam pomogne u prevazilaženju posljedica genocida i uspostavljanja trajnog mira u ovom dijelu svijeta. Sve ovdje prisutne, i cijelu svjetsku javnost, još jednom podsjećam da su glavni krivci za genocid počinjen nad Srebreničanima, Vlaseničanima, Bratunčanima i drugim još uvijek na slobodi.  Njihovo hapšenje i suočavanje sa istinom i pravdom olakšat će patnju preživijelih. I kao što žrtve imaju pravo na pravdu, tako zločinci imaju pravo na kaznu.

    Uvaženi kongresmene Smit, čast nam je što Vam danas uručujemo nagradu "Srebrenica 95", kao priznanje kojim majke Srebrenice izražavaju svoju zahvalnost za Vaš nesebičan i pravedan rad u ime žrtava genocida. Majke, sestre, kćerke i supruge žrtava nikada neće zaboraviti Vaš  doprinos u borbi  protiv genocida u svijetu, kao i Vašu borbu da se tragovi genocida nikad ne priznaju.