A+ A A-

KAKO ĆU OBAVITI HADŽDŽ III

KAKO ĆU OBAVITI HADŽDŽ III

 

DEFINICIJA  HADŽA

 

     Po šeriatskim propisima hadž je jedan od pet islamskih temelja (osnova, uvjeta da se bude mu­sliman), a znači: Hodočastiti Meku i izvršiti obi­lazak Kabe; ubrzano hodati i trčati između Safe i Merve; boraviti na Arefatu i obaviti ostale hadžske obrede.[1]

 

OBAVEZNOST HADŽA

 

     Devete godine po hidžretu, a neki kažu šeste godine, hadž je naređen muslimanu (i muslimanki): punoljetnom, pametnom, slobodnom, imućnom, zdravom i osiguranom.

a) Pod punoljetnim podrazumijeva se zreo musliman (ili muslimanka) koji je, prema šeriatskim propisima, dužan vršiti određene vjerske obaveze.

b)  Pamet i razboritost isključuje obavezu lu­dog i nenormalnog.

c)  Slobodni musliman isključuje roba, zaro­bljenika i slično.

d) Pod pojmom imućan, podrazumijeva se ma­terijalna bezbjednost. Naime,   obaveznost hadža nastupiće onda kada musliman ima višak preko uobičajenih  potreba kao što su:  da nema  duga, da ima osiguran stan, alatke zanata kojim se bavi (osnovno sredstvo od kojeg živi), opskrbu porodice koju hrani i brine se za njih, za ono vrijeme dok je odsutan od kuće, da sebi na putu na hadž osi­gura onakav komfor koji odgovara njegovu načinu života.

e)  Pod bolesnim smatraće se svaki slučaj kada će zdravlje biti ugroženo na ovako dalekom putu.

f)  Sigurnost puta mora biti potpuna. U pro­tivnom hadž nije obavezan.

     Muslimanka, da bi bila obavezna, mora da ima tzv. mahrema tj. da je prati muškarac koji se ne može njome oženiti, — ili da bude u društvu vjerodostojnih poštenih žena.

     Obaveznost hadža nastupa od onog momenta kada se ostvare svi gore navedeni uvjeti. Obav­ljanje hadža ne smije se odgađati.

     Većina komentatora Kur'ana stoji na stano­vištu da je hadž učinjen obaveznim (farzom) slije­dećim kur'anskim ajetom:

"Ljudi su dužni, da, radi Allaha, koji to mogu učiniti hodočaste Kabu (Hram)." (Ali Imran, 98)

     Isto tako obaveza hadža ustanovljena je i hadisom (izrekom) Muhameda a. s. koji glasi: "Islam je sazdan na pet (temelja): očitovanju da nema boga osim Allaha i da je Muhamed Njegov posla­nik; obavljanju molitvi (namaza); davanju zekata, hodočašću Kabe i postu ramazana."

     Ili, na drugom mjestu, kada Muhamed a. s. kaže: "Ljudi, strogo vam je naređen hadž, pa hodočastite Kabu."

     Hadž je, prema tome, stroga obaveza koja se mora jedanput, kada se steknu uvjeti, u životu izvršiti. Naime, ako musliman jedanput u životu izvrši hadž, nije više obavezan da to ponovi, pa makar ponovo stekao za hadž potrebnu imovinu.[2]

     Ovaj zaključak zasniva se na hadisu: "Hodo­čašće je jedan put. Ko više puta to učini, to je dobrovoljno."

     Pored ovih, gore navedenih slučajeva, kada hadž nije obavezan, a koji su slučajevi prihvaćeni od svih mezheba, naš, hanefijski mezheb predviđa još i neke slučajeve kada hadž neće biti obavezan, a to su:

—  kada musliman (ili muslimanka), zbog bo­lesti nisu pokretni, kao što je npr. paraliza. Ovakvi nisu dužni ni bedeluk izvoditi, o čemu ćemo na drugom mjestu posebno govoriti;

—  kada je u zatvoru, ili, ako strahuje od vlasti koje sprečavaju hodočašće,  pa  mogu  da uslijede nepoželjne posljedice;

—  ako slijepi, pored svih uvjeta, ne nađe vo­diča koji će ga odvesti na hadž;

—  ako muslimanka nema muža ili mahremskih uvjeta, a put od boravišta do Meke traje više od tri dana hoda, ili ako je muslimanka u iddetu (pričeku poslije smrti muža ili razvoda).

 

VRIJEME HODOČAŠĆA

 

     Vrijeme koje uslovljava valjanost izvršenog hodočašća vezano je za dva osnovna obreda: Tavafi zijaret (tj. obilazak oko Kabe poslije silaska s Arefata) i boravak na Arefatu.

     Boravak na Arefatu vremenski je vezan i on se može obaviti samo od sunčeva zevala[3] uoči Bajrama (deveti zul-hidže) do izlaska sunca prvi dan Bajrama (deseti zul-hidže). U ovom vremen­skom periodu hodočasnik je dužan da se nađe na Arefatu, a nije strogo obavezno koliko će trajati

taj boravak.

     Tavafi zijaret (ili, kako ga neki zovu, tavafi-ifada) vremenski pada od zore prvog dana Kurban-bajrama do konca hodočasnikova života. Dru­gim riječima rečeno, ovaj obilazak oko Kabe, može se ostaviti i za kasnije, ali je daleko bolje, s obzi­rom da čovjek ne zna hoće li biti u mogućnosti drugi puta da izvrši ovu dužnost, da ga odmah obavi.

 

FARZOVI HADŽA

 

     Prema našem, hanefijskom mezhebu, imaju dva farza hadža: stajanje na Arefatu i tavafi--zijaret (obilazak oko Kabe poslije Arefata), i to svega četiri obilaska, a ostala tri su vadžib, kao što ćemo to poslije objasniti.

 

VADŽIBI HADŽA

 

     Pet je osnovnih vadžiba hadža i to su:

 1) Izvršiti saj između Safe i Merve;

2} Boraviti na Muzdelifi, pa makar jedan sat prije zore prvog dana Kurban-bajrama;

3)  bacati kamenčiće na Mini;

4)  obrijati se ili potkresati kosu, i

5)  tavafi-veda (ili, kako ga neki zovu tavafis--sadr) tj. oprosni tavaf.

     Postoje i drugi vadžibi osim ovih, ali su to vadžibi vezani uz ove, osnovne vadžibe ili su ve­zani uz farzove i šartove, koji će naknadno biti spomenuti. Naime, sve ove vadžibe nabrajaćemo posebno u tzv. kaznenom poglavlju, kad bude riječi o kaznama za prestupe. Jer, gdje god se izostavi vadžib, tu je obavezno zaklati kurbana.

 

SUNNETI HADŽA

 

     Hadžskih sunneta ima mnogo a vezani su uz ihram, tavaf, saj, boravak na Arefatu i drugi. Ovdje ćemo spomenuti samo glavne: prenoćiti na Mini uoči drugog i trećeg dana Kurban-bajrama; poći s Muzdelife na Minu prije izlaska sunca, prvi dan Kurban-bajrama; redoslijedno, drugi i treći dan Bajrama, bacati kamenčiće, najprije na ma­lom, srednjem, pa velikom stupu; da udaljenost između stupa i bacača bude najmanje tri metra; da se pri bacanju kamenčića donose tekbiri; da postoji mali vremenski razmak između jednog i drugog bacanja kamenčića itd., itd.

 

IHRAM

 

Definicija

     Ihramiti, po šeriatu, znači odlučiti da se pre­uzme u obavezu izvjesne zabrane, a ostvaruje se:

a)  nijetom, i

b)  telbijom,  a  to  je  da  hodočasnik  izgovori ... ili na našem jeziku:

"Odazivam Ti se, o moj Bože, odazivam! Oda­zivam Ti se! Nemaš dvojnika, sudruga. Odazivam Ti se! Samo se Tebi zahvaljujem, samo Ti dijeliš blagodat i imaš vlast. Nemaš dvojnika, sudruga!"

 

Vrijeme  preuzimanja  obaveze  (ihramstvo)

     Ihramstvo ima svoj mjesni i vremenski termin (mikat). Naime, odluka o stupanju u stanje ihrama tj. preuzimanje hadžske obaveze, određeno je vremenom i mjestom, ili, drugačije rečeno, počinje u određeno vrijeme i na određenom mjestu.

     Vremenski termin već smo spomenuli. Što se tiče mjesnog termina (mikatun mekanijjun), on je ovisan o strani s koje hodočasnik prilazi Meki.

Mi, jugoslavenske hadžije, s obzirom da najprije posjetimo Medinu, naš je mikat u Zul-Hulejfi, mjestu u blizini Medine na putu za Meku.

     Ako bi hodočasnik prešao određeno mjesto gdje mu je mikat, a da ne preuzme hadžske oba­veze, dužan je zaklati kurbana, odnosno povratiti se na mjesto mikata.

Na mikatu, doslovnije rečeno od mikata, hadžija treba da bude obučen u ihram koji je, prema našem mezhebu, šart za valjanost hadža ili umre.

 

ŠTA JE HODOČASNIKU ZABRANJENO KAD OBUČE IHRAM

 

     Pošto nijet učini da preuzima hadžske obaveze i obuče ihram, hodočasniku je zabranjeno:

—  da ima intimne odnose sa svojom ženom,[4]

—  da se prepusti onome što nadražuje mu­škarca (ili ženu) i seksualno pobuđuje,

—  da čini sve ono što je šeriatom zabranjeno činiti i van hadža,

—  da se prepire i svađa,

—  da vodi besposlen i "bezobrazan" razgovor,

—  da lovi kopneni lov, ili da nekoga uputi i pokaže na ulov,

—  da ubija insekte,

—  da se namiriše ili namjerno miriše miris,

—  da obreže nokte,

—  da muškarac oblači sašivenu haljinku (mu­slimanki je to dozvoljeno),

—  da pokrije glavu[5] ili lice, osim u slučaju kada  se  žena  sakrije   od  stranca, ali  takva peča ne smije doticati njeno lice,

—  da uklanja dlake sa tijela osim ako se radi o dlaki koja muči i žulja, kao npr. trepavica u oku,

— trgati travke po Haremu (danas ovoga i nema, jer je cijela površina Harema popločana ili prekrivena pijeskom).

 

ŠTA JE HODOČASNIKU DOZVOLJENO KAD OBUČE IHRAM

 

—  da iz vene pusti krv,

—  da se češe po tijelu, ali to češanje ne smije izazvati opadanje  dlaka  ili  njihovo  čupanje,

—  pranje glave i tijela iz higijenskih razloga, kao i gusulskih potreba (poluciranje u snu),

- da upotrebljava sapun, ali ne toaletni koji je prezasićen mirisom,

—  da stane u hlad, prekrije se suncobra­nom i sl.

(Preuzeto: Abdurahman Hukić, "Kako ću obaviti hadž", Starješinstvo Islamske zajednice u SRBiH, Sarajevo, 1976., treće izdanje, str. 29-38) 


[1] Ova brošura sačinjena je, uglavnom, na teme­lju »Kitabul-fikha« koju je knjigu izdalo Ministarstvo vakufa UAR u Egiptu, 1950. godine, a rađena je na osnovu našeg, hanefijskog mezheba.

 

[2] Obaveznosti hadža udovoljeno je i onda ako je nekome drugi podnio troškove hadža (Risaletul--hadž, str. 24, izdanje Ministarstva vakufa Kuvejt, 1967).

[3] Zeval je zenit, najviiša tačka do koje dostigne sunce u podne.

 

[4] Ako bi to, ipak, učinio prije prvog tehallula, tj. dok ne baci kamenčiće na Akabi i podšiša se ili obrije prvi dan Bajrama, hadž će mu biti pokvaren. Ovo je, ujedno, najteža kazna.

 

[5] Pod pokrivanjem glave podrazumijeva se obla­čenje nečega na glavu, kao što je kapa, ali ne i po­krivanje npr. suncobranom. Žena može omotati glavu i, npr., pokriti je šalom.

 

 

FaceBook