A+ A A-

Pravilnik o radu imama

Na osnovu člana 62. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i člana 14. Poslovnika o radu Sabora Islamske zajednice, Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na petoj redovnoj sjednici, održanoj u Sarajevu dana 28. rebiu-l-evvela 1429. h.g. odnosno 05. aprila 2008. donio je

P R A V I L N I K

o imamima

Opće odredbe

Član 1.

Ovim Pravilnikom reguliše se položaj imama, način zasnivanja i prestanak imamske službe, plaće i druge naknade, prava i obaveze, te disciplinska i materijalna odgovornost.

            Ovim pravilnikom reguliše se i pravni položaj muallime i mujezina.

Član 2.

            Imam je lice koje je postavljeno od strane Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini da vrši poslove glavnog imama, imama, hatiba i muallima.

            Nema svojstvo imama, u skladu sa ovim Pravilnikom, lice koga za obavljanje imamsko-hatibskih, muallimskih i mujezinskih poslova angažuje medžlis Islamske zajednice svojim rješenjem ili pak po ugovoru o djelu.

            Opće odredbe ovog pravilnika odnose se i na imame u Vojnom muftiluku čiji se radno-pravni status reguliše posebnim propisima.

Član 3.

            Imami obavljaju službu na osnovu šerijatskih propisa, Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, ovog Pravilnika i drugih propisa koje donose nadležni organi Islamske zajednice u okviru svojih ovlašćenja i smjernica viših organa Islamske zajednice.

Član 4.

Imami imaju pravo na udruživanje radi zaštite svojih prava u skladu sa Ustavom Islamske zajednice.

Član 5.

            Imami obavljaju službu pri medžlisima Islamske zajednice.

Član 6.

            Medžlis donosi akt o sistematizaciji kojim se utvrđuje broj radnih mjesta, poslovi koji spadaju u domen pojedinih radnih mjesta i uvjete koje mora ispunjavati lice za popunu radnog mjesta imama, muallime ili mujezina.

            Postavljenja se mogu vršiti samo na radna mjesta utvrđena sistematizacijom.

            Akti o sistematizaciji u medžlisima Islamske zajednice podliježu saglasnosti Rijaseta Islamske zajednice.

 

Primanje u službu

Član 7.

            Za imama, muallimu ili mujezina se može postaviti lice koje ispunjava opće i posebne uvjete.     

            Za imama, muallimu ili mujezina se može postaviti lice koje ispunjava sljedeće opće uvjete:

- da je državljanin BiH ili da je bošnjačkog porijekla,

            - da je pripadnik Islamske zajednice i da je dobrog moralnog vladanja,

            - da je tjelesno i duševno sposoban za službu,

            - da ima dokaz o stručnoj osposobljenosti za radno mjesto za koje se postavlja,

- da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivična djela koja ga čine  nepodobnim za obavljanje imamske službe,

            - da je navršio 18 godina života.

           

Posebni uvjeti se propisuju ovim Pravilnikom ili aktom o sistematizaciji u skladu sa ovim Pravilnikom.

Član 8.

            Prijem u službu imama vrši se, u pravilu,  putem konkursa.

            Konkurs raspisuje medžlis Islamske zajednice koji ima potrebu za prijemom imama u skladu sa sistematizacijom radnih mjesta.

Član 9.

            Konkurs provodi konkursna komisija sastavljena od predsjednika i dva člana a imenuje je organ koji raspisuje konkurs.

            Konkursnu komisiju čine glavni imam i dva člana koja imenuje izvršni odbor medžlisa.

            Konkursna komisija je nezavisna u svom radu.

Konkurs se objavljuje u IIN "Preporod".

            U konkursu se objavljuje naziv slobodnog radnog mjesta, opći i posebni uvjeti koje imam mora ispunjavati za radno mjesto koje se popunjava konkursom, te način i rok podnošenja prijave.

Kandidati koji se prijavljuju na konkurs dužni su dati izjavu da li su i zbog čega krivično kažnjavani. Na osnovu ove izjave organ nadležan za postavljenje će cijeniti da li je kandidat, zbog karaktera počinjenog krivičnog djela, podoban za obavljanje poslova imama.

Prilikom ocjene podobnosti iz prethodnog stava nadležni organ će posebno cijeniti vrstu krivičnog djela, lični odnos prema počinjenom djelu, okolnosti pod kojima je učinjeno kao i vrijeme koje je proteklo od izvršenja djela, odnosno od izvršenja sankcije izrečene za to djelo.

Davanje netačnih podataka u izjavi je osnov za raskid ugovora o obavljanju imamske službe.  

Član 10.

            Nakon završenog rada konkursna komisija dostavlja konkursni materijal sa svojim prijedlogom organu medžlisa nadležnom za stavljanje prijedloga za postavljenje.

 

 

Ugovor o obavljanju imamske službe

Član 11.

            Imam zaključuje ugovor o obavljanju imamske službe sa medžlisom Islamske zajednice kod koga dobiva postavljenje.

            Ugovorom iz prethodnog stava regulišu se međusobna prava i obaveze između medžlisa Islamske zajednice kao poslodavca i imama kao zaposlenika.

Član 12.

Medžlis Islamske zajednice i imam ne mogu zaključiti ugovor o obavljanju imamske službe bez dekreta o postavljenju.

Dekret o postavljenju izdaje reisu-l-ulema u skladu sa šerijatskim i ustavnim ovlašćenjima i predstavlja šerijatsko-pravno ovlašćenje za obavljanje imamske službe.

Dekret treba sadržavati podatke o imamu, poslovima koje će obavljati i radnom mjestu na kojem će obavljati  imamsku službu.

Uz prijedlog za izdavanje dekreta medžlis je dužan dokazati da je provedena propisana procedura o prijemu i da kandidat ispunjava propisane uvjete. 

Član 13.

            Imamu koji će obavljati i hatibske poslove reisu-l-ulema izdaje muraselu - hatibsko ovlaštenje.

            Murasela se izdaje  imamu prilikom njegovog prvog stalnog zaposlenja.

            Jednom izdata murasela ima važenje sve do opoziva.

            Murasela će se opozvati zbog teške povrede službene dužnosti zbog koje je imamu izrečena trajna zabrana obavljanja imamske službe.

            Reisu-l-ulema cijeni u svakom pojedinom slučaju opravdanost oduzimanja murasele.

Član 14.

            Imam prilikom stupanja na dužnost polaže zakletvu koja glasi: "Zaklinjem se Svemogućim Allahom da ću se u svom radu pridržavati šerijatskih propisa, Ustava Islamske zajednice u BiH i drugih propisa Islamske zajednice i da ću dužnost vršiti savjesno, da ću čuvati službenu tajnu i u svom radu imati uvijek na umu interese Islamske zajednice."

            Zakletva iz prethodnog stava daje se pred reisu-l-ulemom.

            Reisu-l-ulema može ovlastiti i drugo lice pred kojim će imam položiti zakletvu.

Član 15.

            Ugovor o obavljanju imamske službe može se zaključiti kao:

  • - ugovor na neodređeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom,
  • - ugovor na određeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom,
  • - ugovor sa pripravnikom.

Ugovor o obavljanju imamske službe na određeno vrijeme ne može se zaključiti na period duži od jedne godine.

Član 16.

Medžlis Islamske zajednice može zaključiti ugovor o obavljanju imamske službe sa pripravnikom. Pripravnikom se smatra lice koje prvi puta zasniva radni odnos u svojstvu imama radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad.

Ugovor sa pripravnikom se zaključuje na određeno vrijeme na period od jedne godine na koliko mu se izdaje i dekret o postavljenju u kojem će biti naznaka da se radi o pripravniku.

Stručni ispit

Član 17.

            Svi imami dužni su položiti stručni ispit.

Ukoliko imam ne položi stručni ispit u skladu sa propisima o polaganju stručnog ispita, medžlis će zatražiti njegovo razrješenje i raskinuti ugovor o obavljanju imamske službe.

Pripravnik je dužan nakon završenog pripravničkog staža polagati stručni ispit. Polaganje stručnog ispita je uvjet za zaključenje ugovora o obavljanju vjerske službe na neodređeno vrijeme.

            Uvjeti, način i rokovi polaganja stručnog ispita utvrđuju se posebnim pravilnikom koji donosi Rijaset.

 

Prava i obaveze

Član 18.

            Imami su dužni da lično obavljaju poslove i radne zadatke na radnom mjestu na koje su postavljeni u skladu sa normativnim aktima Islamske zajednice. 

Član 19.

            Ako je imam, iz opravdanih razloga, spriječen da obavi vjerske obrede u džamiji ili izvan džamije, može povjeriti drugom imamu da to umjesto njega učini.

            Obavljanje vjerskih obreda u džamiji ne može se povjeriti drugom imamu bez saglasnosti glavnog imama.

            Ni jedan imam ne može obavljati vjerske usluge na području džemata drugog imama ukoliko ga ovaj za to ne ovlasti. Izuzetno, za vjerske usluge oko dženaze treba poštivati posljednju volju umrlog, ako za to postoje pisani dokazi i uz prisustvo mjesnog imama.

Član 20.

            Imam u slobodno vrijeme može raditi i druge poslove samo ukoliko to nije u suprotnosti sa njegovim zvanjem i ako ne ide nauštrb vršenja njegove imamske službe.

            Za poslove iz prethodnog stava imam je dužan prethodno pribaviti odobrenje od medžlisa koji je predložio njegovo postavljenje u imamsku službu.

Član 21.

            Imam koji je spriječen da dođe na dužnost dužan je o tome blagovremeno obavijestiti svog neposredno pretpostavljenog.

            Imam ne može odsustvovati sa dužnosti bez prethodnog odobrenja neposredno pretpostavljenog.

Član 22.

            Imam je dužan da čuva službenu tajnu.

            Obaveza čuvanja službene tajne traje i po prestanku službe.

            Pod službenom tajnom podrazumijevaju se sve informacije koje je imam saznao u toku službe čije bi javno iznošenje moglo na bilo koji način štetiti interesima službe i Islamske zajednice u cjelini.

Član 23.

            Svaki imam je dužan prisustvovati seminarima i izvršavati obaveze prema programima za stručno usavršavanje.

            Rijaset Islamske zajednice će donijeti propise o organizaciji obaveznih seminara i programe stručnog usavršavanja imama.

 

Plaće i naknade

Član 24.

            Imam ima pravo na plaću koja mu se isplaćuje svakog mjeseca u visini utvrđenoj ugovorom o obavljanju imamske službe prema njegovim ugovorenim i izvršenim radnim obavezama.

            Kriterij za utvrđivanje osnovne plaće imama je stepen školske spreme.

            Kriteriji za uvećanje osnovne plaće mogu biti: kategorija džemata, broj djece u mektebu, broj mektebskih punktova i ostalo.

Kriteriji za obračun i način isplate plaće detaljnije se uređuju pravilnikom o radu kojeg donosi svaki medžlis posebno.

            Ukupan iznos utvrđene i obračunate plaće za imame sa punim radnim vremenom ne može biti manji od 80% prosječne netoplaće isplaćene u Bosni i Hercegovini prema posljednjim podacima objavljenim od strane Agencije za statistiku.

            Isplata plaće iz prethodnog stava vrši se svakog mjeseca u periodu od 1. do

10. u mjesecu za prethodni mjesec.

Član 25.

            Imam ima pravo na naknadu plaće u visini osnovne plaće utvrđene ugovorom o obavljanju imamske službe i u slučajevima kada to vrijeme nije proveo na radu, a to su:

            - vrijeme godišnjeg odmora,

            - vrijeme plaćenog odsustva,

            - vrijeme dva bajrama, Nove hidžretske godine i državnih praznika.

Član 26.

            Za vrijeme spriječenosti za rad, bolovanje do 42 (četrdesetdva) dana, imamu se isplaćuje naknada u visini 80% plaće isplaćene mu u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem je nastupila spriječenost za rad, odnosno u visini 100% osnovice koju čini ugovorena plaća imama iz prethodnog mjeseca, ako je spriječenost za rad nastala usljed povrede na radu ili u vezi sa radom.

Član 27.

            Imam ima pravo na regres za korišćenje godišnjeg odmora u visini koju utvrdi medžlis svojom odlukom prema finansijskim mogućnostima.

Član 28.

            Imam ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju najmanje u visini tri ugovorene plaće ili tri prosječne neto plaće u Bosni i Hercegovini ukoliko je to povoljnije za imama.

            Medžlisi mogu svojim aktima regulirati pitanje dodjele jubilarnih i drugih prigodnih nagrada i priznanja.

Član 29.

            Imam ima pravo na zdravstveno, penziono i invalidsko osiguranje u skladu sa zakonom.

Član 30.

            Stambeno pitanje imama rješavaće se u skladu sa mogućnostima džemata i medžlisa.

 

 

Odmori i odsustva

Član 31.

            Imam ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od 18 (osamnaest) do 30 (trideset) radnih dana.

            Prilikom utvrđivanja dužine trajanja godišnjeg odmora uzimaju se u obzir dužina radnog staža i zdravstveno stanje.

            Po osnovu dužine radnog staža imamu pripada:

            - od navršene 1 do navršenih 5 godina  - 18 dana,

            - od 5   do 10 godina - 20 dana,

            - od 10 do 15 godina - 22 dana,

            - od 15 do 20 godina - 24 dana,

            - od 20 do 25 godina - 26 dana,

            - preko 25 godina - 30 dana.

            Imamu slabijeg zdravstvenog stanja može se povećati trajanje godišnjeg odmora najviše do osam dana, s tim da ukupna dužina godišnjeg odmora ne može preći 30 (trideset) radnih dana.

            Pod neradnim danom u smislu ovog člana podrazumijeva se nedjelja, dva bajrama, Nova hidžretska godina i državni praznici.

Član 32.

            Dužinu i raspored godišnjeg odmora utvrđuje neposredni rukovodilac imama uzimajući u obzir, po mogućnosti, želju imama u pogledu vremena korištenja godišnjeg odmora.

Imam, odnosno muallim ne može koristiti godišnji odmor za vrijeme trajanja mektebske nastave, ramazana i bajrama.

Član 33.

            Imam ima pravo na neprekidan odmor u trajanju od najmanje 24 (dvadesetčetiri) sata u svakoj sedmici.

Član 34.

            Prisustvovanje seminarima i drugim radnim sastancima koje zakazuju organi Islamske zajednice i Udruženje ilmijje za imame, spada u redovno radno vrijeme imama.

Član 35.

            Imam ima pravo da odsustvuje sa posla do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini uz naknadu plaće.

            Odobrenje odsustva iz prethodnog stava daje neposredni rukovodilac u sljedećim slučajevima:

            - stupanja u brak,

            - porođaja supruge,

- smrti i teže bolesti člana uže porodice,

            - polaganja stručnog ispita ili stručnog usavršavanja i doškolovavanja.

            Pod članom uže porodice u smislu ovog člana podrazumijevaju se: supružnici, djeca, roditelji, djedovi i nane, očuh, maćeha te braća i sestre.

            U pogledu stručnog usavršavanja i doškolovavanja organi mogu predvidjeti odsustvo sa posla u trajanju dužem od sedam dana uz naknadu plaće. 

Član 36.

            Imam ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju do 30 (trideset) dana radi obavljanja hadža.

            Imamu koji prvi puta obavlja hadž može se odobriti plaćeno odsustvo.

Ocjenjivanje rada imama

Član 37.

            Ocjenjivanje imama vrši se, po pravilu, na kraju svake godine.

            Pri ocjenjivanju iz prethodnog stava uzimaju se u obzir: zalaganje, vladanje, uvjeti rada, kategorija džemata i broj muslimanskog stanovništva koje opslužuje i postignuti rezultati u radu.

            Pravilnikom o radu medžlisa se mogu detaljnije normirati kriteriji za ocjenu.

Član 38.

            Ocjenjivanje rada imama vrši glavni imam ili posebna komisija koju imenuje glavni imam.

            Pri ocjenjivanju izriču se ocjene: odličan, vrlodobar, dobar, dovoljan i nedovoljan.

            Imam koji nije zadovoljan ocjenom komisije može u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada mu je ocjena saopćena, podnijeti žalbu Rijasetu. Odluka Rijaseta po žalbi je konačna.

Član 39.

            Ukoliko je imam od komisije za ocjenjivanje rada u dvije uzastopne godine ocijenjen ocjenom nedovoljan, medžlis može zatražiti njegovo razrješenje  i raskinuti ugovor o obavljanju imamske službe.

Prestanak službe

Član 40.

            Ugovor o obavljanju imamske službe prestaje:

  • - smrću imama,
  • - sporazumom medžlisa i imama,
  • - ispunjavanjem uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu penziju u skladu sa radnim zakonodavstvom u BiH, ukoliko se medžlis i imam drugačije ne dogovore,
  • - danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti,
  • - otkazom imama,
  • - izricanjem disciplinske mjere otkaza ugovora - danom pravosnažnosti odluke,

-    upućivanjem na izdržavanje kazne zatvora preko tri mjeseca.

 

Član 41.

            Ako služba prestaje na osnovu pismenog sporazuma između imama i medžlisa, u pismenom sporazumu se utvrđuje dan prestanka službe.

Član 42.

            Ako imam jednostrano raskida ugovor sa medžlisom kao poslodavcem, dužan je ostati u službi period otkaznog roka koji ne može trajati manje od 30 (trideset) ni više od 60 (šezdeset) dana.

            Ako medžlis raskida ugovor sa imamom dužan mu je ostaviti otkazni rok utvrđen u prethodnom stavu.

Član 43.

            Imam kome služba prestaje po sporazumu ili usljed otkaza ugovora obavezan je uredno predati dužnost nakon čega dobiva dekret o prestanku službe.

            Ako imam izbjegava predaju dužnosti, dekret o razrješenju od službe izdat će mu se tek kada se komisijski utvrdi stanje njegovih poslova.

Član 44.

            Imamu prestaje služba po rješenju disciplinskog organa kad pravosnažnim rješenjem bude izrečena disciplinska mjera otpuštanja iz službe.

Član 45.

            Imamu prestaje služba na osnovu akta kojeg donosi medžlis kod kojeg je i obavljao službu.

Akt o prestanku službe iz prethodnog stava ne može se donijeti prije nego što se imamu izda dekret o razrješenju od strane Rijaseta.

Uz prijedlog za izdavanje dekreta o razrješenju dostavlja se neophodna dokumentacija kojom se dokazuje da su ispunjeni uvjeti za razrješenje imama.

Glavni imam

Član 46.

            Glavni imam je rukovodilac vjerskoprosvjetne službe u medžlisu.

            Glavnog imama postavlja, premiješta i razriješava reisu-l-ulema na prijedlog nadležnog muftije.

Član 47.

Za glavnog imama može biti postavljeno lice koje ima završenu medresu i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, teološki ili imamski smjer, ili drugi islamski fakultet čija je diploma nostrificirana na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu i da ima najmanje  pet godina radnog iskustva na poslovima imama, hatiba i muallima.

Član 48.

Glavni imam obavlja sljedeće poslove:

            - zastupa medžlis pred organima, ustanovama i drugim licima u stvarima vjere,

            - rukovodi radom vjerskoprosvjetne službe u medžlisu,

            - nadzire rad svih službenika vjerskoprosvjetne službe,

            - pruža stručnu pomoć službenicima u vjerskoprosvjetnoj službi i odgovoran je

              za rad službe,

            - kontrolira rad mekteba i vjeronauke u školama, preduzima mjere za

              otklanjanje uočenih nedostataka i predlaže medžlisu, muftiji i Rijasetu IZ u BiH,

              preduzimanje potrebnih mjera za unapređenje rada u ovim oblastima,

            - organizira svečanosti povodom obilježavanja mubarek-dana,

            - obavlja vjenčanja po šerijatskim propisima,

            - obavlja hatibsku službu i održava vazove i prigodna predavanja u džamijama,

            - vodi brigu o cjelokupnom vjerskom životu na području medžlisa,

            - organizira vjerski život za vrijeme ramazana,

            - odobrava odmore i odsustva službenicima vjerskoprosvjetne službe,

            - potpisuje akta koja odlaze iz medžlisa, a odnose se na vjerske propise i

              vjerske aktivnosti,

            - vodi brigu da odluke izvršnog odbora budu u skladu sa šerijatskim propisima,

            - podnosi izvještaj muftiji i Rijasetu o stanju o mektebskoj nastavi,

              vjeronauci i stanju vjerskog života na području medžlisa uopće, najmanje dva

              puta godišnje,

            - učestvuje u radu savjeta muftije,

            - saziva sastanke imama, hatiba i muallima i predsjedava im,

            - pokreće inicijativu pred izvršnim odborom medžlisa za postavljenje,

              premještaj i razrješenje imama, hatiba, muallima i mujezina,

- raspolaže sredstvima vjerskoprosvjetnog fonda medžlisa,

- podnosi izvještaj izvršnom odboru medžlisa i skupštini medžlisa.

Glavni imam u svom radu odgovara muftiji i Rijasetu.

Član 49.

            U manjim medžlisima koji ne mogu angažovati profesionalnog glavnog imama, glavni imam obavlja i dužnosti imama u jednoj od džamija na području medžlisa. 

 

I m a m

Član 50.

          Pod pojmom imam podrazumijeva se lice koje obavlja imamske, hatibske i muallimske poslove.

          U opravdanim slučajevima, koje Rijaset posebno cijeni, na prijedlog medžlisa IZ, jednom licu, koje ispunjava potrebne uvjete za to, Rijaset može izdati dekret za obavljanje  samo hatibskih, imamskih ili muallimskih poslova.

            Za imama može biti postavljeno lice koje ima završenu jednu od medresa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, teološki ili imamski smjer, ili drugi islamski fakultet čija je diploma nostrificirana na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.

Član 51.

            Imam:

  • - održava mektebsku nastavu po utvrđenom planu i programu i po udžbenicima, koji su za to određeni,
  • - podnosi izvještaj glavnom imamu o stanju mektebske nastave dva puta godišnje,
  • - u dogovoru sa medžlisom Islamske zajednice i roditeljima polaznika mektebske, nastave rješava sva pitanja koja se pojave a od značaja su za održavanje mektebske nastave,
  • - predvodi džemat u obavljanju namaskih vaktova u džamiji ili mesdžidu,
  • - održava vazove u džamiji ili mesdžidu,
  • - održava hutbe za vrijeme džuma-namaza i bajram-namaza i predvodi džemat,
  • - klanja dženaza-namaz i obavlja druge obrede umrlim muslimanima,
  • - radi na populariziranju i distribuiranju islamske štampe koju izdaje ili preporučuje Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini,
  • - vodi matične knjige džemata i ljetopis džamije,
  • - upućuje muslimane na značaj vakufa i drugih vidova pomoći za potrebe Islamske zajednice,
  • - prati islamsku literaturu u cilju svog boljeg islamskog obrazovanja i stečena znanja primjenjuje u praksi,
  • - nosi imamsku uniformu pri obavljanju vjerskih obreda i u svakoj prilici i na svakom mjestu čuva ugled vjerskog službenika,
  • - obavlja šerijatska vjenčanje u svome džematu po ovlaštenju glavnog imama.

Imam je u svom radu odgovoran glavnom imamu.

Član 52.

            Na temelju propisanih obaveza iz prethodnog člana Rijaset Islamske zajednice će donijeti Kodeks oblačenja i ponašanja imama.

Muallima

Član 53.

            Muallima je vjerska službenica koja je kvalifikovana za obavljanje muallimskih poslova i koja za obavljanje te službe dobije dekret od nadležnog organa.

            U pogledu postavljanja u službu, zaključivanja i raskida ugovora o obavljanju službe i za muallimu će se primjenjivati odredbe ovog pravilnika koje se odnose na imama.

Član 54.

Muallima će obavljati poslove u mektebima, obdaništima i drugim ustanovama.

            Muallima :

            - održava mektebsku nastavu po nastavnom planu i programu,

            - podnosi izvještaj glavnom imamu o stanju mektebske nastave u svom mektebu,

            - održava vazove za žene u džamijama i mesdžidima,

            - radi na održavanju i širenju islamskog morala,

            - oprema umrle muslimanke po islamskim propisima,

            - uči tevhide i mevlude,

- radi na popularisanju i distribuciji islamske štampe koju izdaje ili preporučuje  IZ,

            - podstiče na nova uvakufljenja i dobrovoljne priloge za potrebe IZ-e.

Muallima za svoj rad odgovara glavnom imamu.

M u j e z i n

Član 55.

            Mujezin u smislu ovog pravilnika je vjerski službenik koji oglašava namaske vaktove učenjem ezana i obavlja druge mujezinske poslove pri obavljanju namaza u džamiji.

            U pogledu postavljanja u službu, zaključivanja i raskida ugovora o obavljanju službe i za mujezina će se primjenjivati odredbe ovog pravilnika koje se odnose na imama.

Za mujezina može biti postavljeno lice koje ima završenu najmanje medresu ili položen hifz.

Član 56.

            Mujezin:

            - oglašava namaske vaktove učenjem ezana i obavlja mujezinsku službu u

              toku namaza koji se klanja u džamiji,

            - blagovremeno otvara i zatvara džamiju, čuva inventar džamije i brine o

              njenoj čistoći,

            - mijenja imama za vrijeme odsustva ukoliko nije osigurana zamjena u vidu drugog imama,

            - obavlja i druge poslove koji mu stavi u nadležnost izvršni odbor medžlisa

              na prijedlog džematskog imama ili džematskog odbora.

DISCIPLINSKA I MATERIJALNA ODGOVORNOST

Član 57.

            Za ponašanje koje narušava ugled službenika Islamske zajednice kao i same zajednice te za povredu službene dužnosti imam odgovara disciplinski.

            Imam je odgovoran za povredu službene dužnosti koja je nastala kao posljedica njegove krivice.

Član 58.

            Disciplinska odgovornost imama je neovisna od drugih oblika odgovornosti (krivična, prekršajna), odnosno jedna drugu ne isključuje.

            Oslobađanje od krivične odgovornosti, odnosno odgovornosti za prekršaj ne predstavlja oslobađanje odgovornosti za povrede radnih obaveza ako je izvršeno djelo propisano kao povreda radne obaveze i radne discipline.

Vrste povreda radnih obaveza

Član 59.

            Povrede radnih obaveza i radne discipline, s obzirom na posljedice koje prouzrokuju mogu biti lakše i teže.

Član 60.

            Lakšim povredama radnih obaveza i radne discipline smatraju se:

  • - neopravdano učestalo kašnjenje ili izostajanje sa namaza,
  • - učestalo kašnjenje i raniji odlazak sa mektebske nastave bez odobrenja,
  • - neuredno čuvanje dokumetacije, arhiva i neuredno vođenje dnevnika, matičnih knjiga i sl.,
  • - neopravdan izostanak sa posla dva dana uzastopno ili tri dana tokom jednog mjeseca,
  • - neopravdan izostanak sa radnih seminara i drugih manifestacija u organizaciji IZ-e ili njenih organa,
  • - izazivanje svađe i narušavanje međuljudskih odnosa,
  • - nekorektno ponašanje prema kolegama, džematlijama, mektebskoj djeci i drugima,
  • - nezalaganje u distribuciji izdanja Islamske zajednice
  • - i drugi oblici neurednog i neprofesionalnog ponašanja.

Član 61.

            Težim povredama radnih obaveza i radne discipline smatraju se:

  • - nepridržavanje šerijatskih obaveza u kategoriji farza, vadžiba i harama,
  • - neizvršavanje ili neblagovremeno i nemarno izvršavanje obaveza propisanih ovim Pravilnikom ili ugovorom o obavljanju službe,
  • - ponovljena lakša povreda nakon izrečene mjere ukora,
  • - povreda službene tajne,
  • - neopravdan izostanak sa posla u trajanju od pet dana uzastopno ili sedam dana tokom godine,
  • - neizvještavanje ili netačno izvještavanje o službenim stvarima,
  • - nepostupanje po prijavi za učinjenu povredu radnih obaveza i radne discipline,
  • - zloupotreba službe ili prekoračenje ovlaštenja sa materijalnim ili drugim posljedicama po Islamsku zajednicu,
  • - vršenje bilo kakve druge javne službe ili privatne aktivnosti bez odobrenja nadležnog organa Islamske zajednice,
  • - nanošenje imovinske štete zajednici namjerno ili iz krajnje nepažnje,
  • - neizvršavanje pismenih naloga pretpostavljenih ukoliko su u skladu sa propisima Islamske zajendice,
  • - ponašanje, odijevanje i lični život koji može naštetiti ugledu službe, ugledu i dostojanstvu službenika ili ugledu Islamske zajednice,
  • - svako drugo ponašanje koje je suprotno interesima i ciljevima Islamske zajednice.

Disciplinske mjere

 

Član 62.

            Za lakše povrede radnih obaveza i radne discipline iz člana 60. ovog Pravilnika mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere:

  • - pismeno upozorenje,
  • - pismeni ukor.

Član 63.

            Za teže povrede radnih obaveza i radne discipline iz člana 61. ovog Pravilnika mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere:

  • - umanjenje plaće,
  • - premještaj,
  • - otkaz ugovora o obavljanju imamske službe uz mogućnost izricanja privremene ili trajne zabrane vršenja vjerske službe.

Za teže povrede radnih obaveza i radne discipline mogu se izreći i disciplinske mjere iz člana 62. ovog pravilnika ukoliko postoje naročito olakšavajuće okolnosti ili je povreda učinjena iz nehata ili ukoliko se i sa ovim mjerama može postići svrha izricanja disciplinske mjere.

Član 64.

            Disciplinska mjera umanjenja plaće se može izreći u maksimalnom iznosu od 30% mjesečnog iznosa plaće i u maksimalnom trajanju od 6 mjeseci.

            Ovu mjera se izvršava prilikom obračuna i isplate plaće na temelju pravosnažnog rješenja.

Član 65.

            Premještaj na osnovu izrečene disciplinske mjere može biti premještaj na području istog medžlisa i premještaj na područje drugog medžlisa u Bosni i Hercegovini.

Pravosnažnim izricanjem mjere premještaja na područje drugog medžlisa imamu će se izdati dekret o premještaju i istom će biti otkazan ugovor u medžlisu iz kojeg se premješta a zaključit će se ugovor u medžlisu u koji je premješten.

Član 66.

            Otkaz ugovora o obavljanju imamske službe se izriče za teže povrede radnih obaveza i discipline koje imaju za posljedicu poremećaj vršenja imamske službe, poremećaj odnosa u džematu, otežavanje ili onemogućavanje rada drugih vjerskih službenika, džemata ili drugog organa Islamske zajednice, ili na drugi način izazivaju poremećaj u radu organa Islamske zajednice ili same Islamske zajednice.

Član 67.

            Prilikom odmjeravanja disciplinske mjere uzeće se u obzir sve okolnosti koje utiču da kazna bude manja ili veća (olakšavajuće i otežavajuće okolnosti), a naročito: stepen odgovornosti, pobude iz kojih je povreda učinjena, posljedica učinjene povrede, okolnosti pod kojima je povreda učinjena, ranije ponašanje službenika, njegove lične prilike, ponašanje nakon učinjene povrede i druge okolnosti koje se odnose na ličnost službenika koji je učinio povredu radne dužnosti i radne discipline.

 

Opća pravila disciplinskog postupka

Član 68.

            Svako se smatra nevinim za povredu radne dužnosti dok se pravosnažnim rješenjem u disciplinskom postupku ne utvrdi njegova krivica.

Član 69.

            Sumnja u pogledu postojanja činjenica koje čine obilježje povrede radne dužnosti ili utječu na utvrđivanje odgovornosti imama, razmatrat će se na način koji je povoljniji za imama protiv koga se vodi disciplinski postupak.

Član 70.

            Postupak za utvrđivanja disciplinske odgovornosti provodi se bez odlaganja.

            Prvostepeni disciplinski postupak mora se okončati najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dana podnošenja zahtjeva, prijave ili saznanja za povredu radnih obaveza ukoliko se radi o lakšim povredama, a u ostalim slučajevima u roku od 60 (šezdeset) dana.

Član 71.

            Imamu protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak mora se dati mogućnost odbrane, odnosno izjašnjavanja o prekršaju zbog kojeg je pokrenut disciplinski postupak.

Član 72.

            Vođenje disciplinskog postupka za lakše povrede radne dužnosti zastarijeva za tri  mjeseca od dana saznanja za učinjenu povredu, a u svakom slučaju za godinu dana od dana učinjene povrede.

            Izvršenje disciplinske mjere izrečene za lakšu povredu radne dužnosti zastarijeva za tri mjeseca od dana pravosnažnosti rješenja o izricanju te mjere.

Član 73.

            Vođenje disciplinskog postupka za teže povrede radne dužnosti i discipline zastarijeva za jednu godinu od dana saznanja za učinjenu povredu, a u svakom slučaju  za dvije godine od dana učinjene povrede.

            Izvršenje disciplinske mjere izrečene za težu povredu radne dužnosti i discipline zastarijeva za jednu godinu od dana pravosnažnosti rješenja.

 

 

 

 

 

Disciplinski organi i vođenje postupka

Član 74.

            Za lakše povrede radne dužnosti i discipline predviđene ovim Pravilnikom postupak u prvom stepenu vodi i mjeru izriče tročlana disciplinska komisija medžlisa sa glavnim imamom na čelu.

            Po žalbi na odluku komisije iz prethodnog stava odluku donosi Disciplinska komisija Rijaseta Islamske zajednice i ona je konačna i izvršna te protiv iste žalba nije dopuštena.

            Disciplinski postupak protiv glavnog imama u prvom stepenu vodi Disciplinska komisija Rijaseta.

Član 75.

            Za teže povrede radne dužnosti i discipline postupak vodi i mjeru izriče Disciplinska komisija Rijaseta Islamske zajednice.

            Po žalbi na odluku Disciplinske komisije Rijaseta odluku donosi Apelaciono disciplinsko vijeće Rijaseta čija je odluka konačna i protiv iste nije dopuštena žalba.

Član 76.

            Disciplinsku komisiju i Apelaciono disciplinsko vijeće imenuje Rijaset Islamske zajednice.

            Svaka od komisija iz prethodnog stava ima predsjednika i dva člana, koji imaju i svoje zamjenike. Po jednog člana ovih komisija Rijaset imenuje na prijedlog Glavnog odbora Udruženja ilmijje.

            Komisije su u svom radu neovisne.

Komisije se imenuju na period od četiri godine.

Član 77.

            Predsjednik ili član disciplinske komisije ili disciplinskog vijeća ne može učestvovati u vođenju postupka i donošenju odluke protiv imama prema kome se nalazi u krvnom srodstvu ili tazbinskom srodstvu do drugog stepena.

Član 78.

            Svako ima pravo prijaviti povredu radne dužnosti i radne discipline imama.

            Prijava se podnosi nadležnom medžlisu ili muftijstvu koji su dužni da istu, u roku od 8 dana, proslijede organu za vođenje prvostepenog postupka u zavisnosti od toga da li je riječ o lakšoj ili težoj povredi radne dužnosti.

            Prijava se podnosi pismeno ili usmeno. Ukoliko se prijava podnosi usmeno, sačiniće se zapisnik, a ako je prijava upućena telefonom sačiniće se službena zabilješka.

Član 79.

            Nakon prijema prijave prvostepeni organ će razmotriti osnovanost iste i odlučiti o pokretanju disciplinskog postupka.

Ukoliko ocijeni da je prijava osnovana donijeće rješenje o pokretanju postupka. Rješenje treba da sadrži:

  • - ime i prezime vjerskog službenika sa svim ličnim podacima,
  • - činjenični opis djela i
  • - prijedlog dokaza koje treba izvesti na pretresu.

Protiv rješenja o pokretanju disciplinskog postupka nije dopuštena žalba.

Član 80.

            Nakon pokretanja disciplinskog postupka zakazuje se pretres na koji se poziva imam protiv kojeg se vodi postupak, kao i druga lica koja svojim iskazima mogu doprinijeti donošenju pravilne odluke.

Član 81.

            Pretres se može voditi i u odsutnosti imama protiv kojeg se vodi postupak ukoliko mu je data mogućnost da se brani ili ukoliko je uredno obaviješten.

            U pozivu za pretres imam će se upozoriti na posljedice izostanka.

Član 82.

            Pretres počinje iznošenjem optužbe protiv imama, nakon čega mu se daje riječ, a potom izvode dokazi.

            Na kraju pretresa završna riječ pripada imamu protiv kojeg se vodi postupak.

Član 83.

            Rješenje disciplinskog organa se temelji isključivo na dokazima izvedenim na pretresu.

Član 84.

            Po okončanju postupka disciplinski organ donosi odluku u formi rješenja kojim se imam oslobađa optužbe ili se oglašava odgovornim i izriče mu se disciplinska mjera.

            Rješenje mora sadržavati: uvod, izreku i obrazloženje.

            U uvodu rješenja navode se podaci o organu koji je vodio postupak, ime i prezime službenika, pravni naziv prekršaja i datum donošenja odluke.

            U izreci rješenja se navode lični podaci službenika, opis prekršaja i njegov pravni naziv i disciplinska mjera, ukoliko je službenik oglašen odgovornim.

            U obrazloženju se detaljno iznosi činjenično stanje, koje se činjenice smatraju dokazanim, na osnovu kojih dokaza, kao i razlozi kojima se rukovodilo prilikom određivanja disciplinske mjere.

Član 85.

            Protiv prvostepenog rješenja dopuštena je žalba drugostepenom disciplinskom organu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.

            Žalba se podnosi prvostepenom organu neposredno ili putem pošte. Dan predaje na poštu smatra se danom predaje disciplinskom organu.

Član 86.

            Prvostepeni disciplinski organ će rješenjem odbaciti žalbu ukoliko ustanovi da je ista neblagovremena ili nedopuštena.

            Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba drugostepenom organu.

            Ukoliko ne odbaci žalbu, prvostepeni organ istu dostavlja drugostepenom organu zajedno sa kompletnim spisom.

            Izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja.

Član 87.

            Drugostepeni disciplinski organ, rješavajući po žalbi, donosi rješenje kojim prvostepenu odluku potvrđuje, preinačava ili ukida.

            Prvostepena odluka će biti preinačena kada se ocijeni da je pravilno proveden postupak i utvrđeno činjenično stanje, ali nije pravilno izrečena disciplinska mjera.

            Ukoliko ukine prvostepenu odluku, drugostepeni organ može odlučiti da predmet vrati prvostepenom organu na ponovni postupak ili da sam provede postupak utvrđivanja odgovornosti.

            Ukoliko predmet vrati prvostepenom organu naložiće i u kom pravcu treba upotpuniti postupak i koje mjere treba poduzeti u ponovljenom postupku.

Član 88.

Drugostepena odluka je konačna i protiv iste nije dopuštena žalba.

Član 89.

            O pretresu kao i o drugim procesnim radnjama u disciplinskom postupku vodi se zapisnik.

Član 90.

Disciplinski postupak se obustavlja smrću imama protiv kojeg se vodi.

Član 91.

            Konačna disciplinska odluka se ostavlja i u dosje imama koji se nalazi kod Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta.

 

Suspenzija

Član 92.

            Imam protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak biće suspendiran ukoliko bi, zbog okolnosti zbog kojih je pokrenut, bilo štetno po interese službe da imam i dalje nastavi sa vršenjem službe.

            Odluku donosi organ kod kojeg se imam nalazi na službi, a protiv iste se može uložiti žalba u roku od osam dana višem organu Islamske zajednice.

            Žalba ne odlaže izvršenje odluke.

            Za vrijeme suspenzije imamu pripada pravo na naknadu 50% njegove mjesečne plaće.

Ponavljanje disciplinskog postupka

Član 93.

            Imam može tražiti obnovu disciplinskog postupka ukoliko, nakon pravosnažnosti rješenja, sazna za nove činjenice ili dokaze koje ranije nije mogao upotrijebiti i koji bi, sami ili u vezi sa vać izvedenim dokazima, mogli dovesti do drugačijeg rješenja.

            Disciplinski postupak se može tražiti i na osnovu pravosnažne presude suda kojom je imam oslobođen od optužbe za krivično djelo koje je predstavljalo osnov za vođenje disciplinskog postupka u kojemu je službeniku izrečena disciplinska mjera.

            Pod uvjetima iz stava jedan i dva ovoga člana disciplinski se postupak može obnoviti i po službenoj dužnosti.

            Zahtjev za obnovu postupka se može podnijeti u roku od mjesec dana od dana saznanja za nove činjenice i dokaze, odnosno u objektivnom roku od dvije godine od dana pravosnažnosti odluke.

Rehabilitacija

Član 94.

Rijaset može na molbu imama, po proteku pet godina od pravosnažnosti rješenja o izricanju disciplinske mjere, odrediti da prestanu pravne posljedice rješenja ukoliko utvrdi da je ispunjena svrha kažnjavanja i da je imam svojim ponašanjem to zaslužio.

 

Materijalna odgovornost

 

Član 95.

            Imam će odgovarati materijalno za štetu koju, na radu ili uvezi sa radom, počini prema zajednici ili trećem licu, namjerno ili iz krajnje nepažnje.

            Pričinjenu štetu, okolnosti pod kojima je učinjena i njenu visinu utvrđuje posebna komisija koju formira medžlis kod kojeg je imam na službi.

 

 

 

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Član 96.

            Svi imami sa srednjom stručnom spremom koji se nalaze u stalnom radnom odnosu, a koji imaju manje od 10 (deset) godina imamskog, hatibskog i muallimskog staža u službi Islamske zajednice, dužni su završiti studij na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, teološki ili imamski smjer.

            Rok za završetak jedne godine fakulteta ne može biti duži od dvije godine računajući od dana donošenja ovog pravilnika.

            Odredba stava 1. ovoga člana se odnosi i na svršenike islamskih pedagoških akademija, odnosno fakulteta.

Član 97.

            Svi imami na području Rijaseta koji rade u džematima prve kategorije, a nemaju završen Fakultet islamskih nauka ili neki drugi fakultet uz prethodno završenu medresu i koji imaju manje od 20 (dvadeset) godina imamskog staža, dužni su završiti Fakultet islamskih nauka u Sarajevu pod uvjetima iz prethodnog člana.

Član 98.

Stupanjem na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti: Pravilnik o službenicima Islamske zajednice u RBiH i Odluka o disciplinskoj odgovornosti službenika IZ-e donesenih od strane Obnoviteljskog sabora IZ-e 1995. godine, sve odredbe iz Pravilnika o organizaciji i radu medžlisa koje se odnose na imame, kao i sve druge odredbe o imamima koje se nalaze u drugim pravilnicima i odlukama Islamske zajednice.

Član 99.

            Ovaj pravilnik stupa na snagu danom donošenja, a počet će se primjenjivati narednog dana od dana objavljivanja u Glasniku Islamske zajednice.

Broj: SIZ-36/08

Datum, 12. rebiu-l-ahir 1429. h.g.                                                       Predsjednik Sabora

             18. april 2008. godine                                                               Edhem Bičakčić

FaceBook