Na Fakultetu islamskih nauka magistrirao Haris Islamčević

U četvrtak, dana 26.2.2015. godine na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu magistrirao je Haris ef. Islamčević. Haris ef. je pred komisijom u sastavu prof. dr. Adnan Silajdžić, predsjednik, prof. dr. Rešid Hafizović, član i doc. dr. Samir Beglerović, članu komisije i mentor, odbranio rad na temu: "Istraživanje odnosa muslimanskih gimnazijalaca Unsko-Sanskog kantona prema tradicionalnoj vjerskoj praksi". Nakon čitanja biografije magistranta od strane predsjednika komisije prof. Adnana, te toka izrade magistarske teze o čemu je govorio mentor, Haris ef. je prezentirao rad prisutnim gostima i komisiji. On je istakao da je ovo prvo istraživanje ovakve vrste na prostorima Krajine, a tiče se istraživanja odnosa muslimanskih gimnazijalaca Unsko-Sanskog kantona prema tradicionalnoj vjerskoj praksi. U prvom dijelu rada tretirao je pojam i značenje tradicije. Iako samo značenje pojma tradicije je polisemično, ono što se u svakom intempretativnom obliku podrazumjeva pod ovim pojmom jeste prenos bitnih činjenica sa generacije na generaciju. U religijskom kontekstu, tradicijom je označeno sve ono što je do čovjeka putem Objave kao i interpretacija sadržaja koji je u zbilju došao svetim predanjem-istakao je Islamčević. Ukazao je na tri uloge Tradicije: konstitutivnu ulogu, koordinirajuću ulogu i antropološko - didaktičku ili odgojnu ulogu. U drugom dijelu tretirao je pojam i značenje moderne. „U svom genuinom značenju moderno upravo označava ono što slijedi duh savremenosti. U religijskom kontekstu modernizam nastoji čovjeka odvojiti od Boga kroz skretanje pažnje na čovjeka kao centra stvarnosti. Također, nužno je naglasiti da u razmatranju religije  u modernoj i postmodernoj kulturi se pronalazi široki spektar religioznih osjećaja od religijske ravnodušnosti gdje čovjek se osjeća nezavisno od bilo koje religijske pripadnosti, preko doktrinarnoga redukcionalizma gdje je čovjeku bilo koji dokaz dovoljan kao argument što u stvari relativizira religiju, do jednog sasvim novog tipa nejasno iskazane i tretirane, difuzne i subjektivizirane religioznosti karakteristične za fenomen nove religioznosti. Sve je to rezultat, kako zaključuje prof. Silajdžić, dvaju moćnih tokova ideja i ponašanja koja dolaze iz moderne i nastavljaju put u postmoderni čije su ideje utjecale na religiju u smislu njezinog preoblikovanja, riječ je o individualizmu i pluralizmu“- kazao je Islamčević.

U trećem dijelu rada je razmatrao odnos između Tradicije i moderne. Navodi izazove koji, po njegovom mišljenju, proizvode krizu  tradicionalne religioznosti u našem, bosansko-hercegovačkom, kontekstu. Ti izazovi se sastoje iz : pojave sekularizma, pojave novih religijskih pokreta- putem kojih se čovjeku nastoji ponuditi spasenje izvan uobičane, tradicionalne religije. Pojave interpretacija islama stranih bošnjačkoj tradicionalnoj recepciji islama (vehabizam, šiizam, te pojavu reformiranih sufijskih redova), te odsustva religijske prakse u porodicama, gdje neprakticiranje vjere od strane roditelja i ostalih ukućana u velikom broju kod djece rezultira također njihovom apstinencijom od religijske prakse, što je kroz istraživački dio i zaključeno.

Osnova djela iz oblasti kritičkoga motrenja odnosa tradicije i moderne izraženog iz perspektive muslimanske teologije napisao je prof. Adnan Silajdžić. Pored prof. Silajdžića, na ovu temu su pisali još i njegov učenik doc.  Samir Beglerović, kao i prof. Rusmir Mahmutćehajić- ističe Islamčević. On, također, ističe je tradicija, neosporno, vrlo važna za svakog muslimana, pa tako i za muslimane koji žive u Bosni i Hercegovini, te da se putem tradicije čuva vlastiti vjerski i kulturni identitet. Bez Tradicije čovjek prekida svoj kontinuitet trajanja, i pada u zaborav, što ga nesumnjivo dovodi do krize identiteta. Dok moderna kao poseban ideološki konstrukt i način mišljenja u sebi nosi nastojanje prekidanja svake veze sa tradicionalnim, a naročito sa tradicionalnom religioznošću. I u tome se, sa aspekta islama, vidi njena najveća opasnost. No, vrijeme u kojem živimo je nemoguće negirati te je s toga potrebno pronaći modus kako uskladiti vezu našega vremena sa Tradicijom. Za razumijevanje i življenje islama u modernom vremenu važno je i jedno i drugo, drugim riječima, potrebno je prije svega da se pravilno razumijeva koncepcija i suština Tradicije koja je nezamjenljiv faktor u vjerničkom životu, kao i temeljne karakteristike društveno-povijesnih okolnosti u kojima živimo. Nakon teoretskog dijela rada interpretirani su podaci dobiveni tokom istraživanja. Prema Harisu, u cjelini posmatrano, odnos muslimanskih gimnazijalaca Unsko-Sanskog kantona prema tradicionalnoj vjerskoj praksi je u nekim djelovima veoma pozitivan ( npr. zekat, hadž, brak ), dok kod namaza je prisutan negativan odnos koji se manifestira kroz neredovno izvršavanje ili napuštanje ovog važnost segmenta vjerske prakse.

On ističe da u nastojanju poboljšanja odnosa muslimanskih gimnazijalaca Unsko-Sanskog kantona prema tradicionalnoj vjerskoj praksi neophodno je da se svi nadležni za njihov odgoj (roditelji, vjeroučitelji, odgajatelji) još aktivnije uključe u nastojanju da oni svoje vjerske dužnosti uredno i redovno obavljaju. Ključna stvar, po njemu, se krije u našem vlastitom odnosu prema prakticiranju vjere, „jer ukoliko mi kao roditelji i odgajatelji budemo našoj djeci davali pozitivan lični primjer, zasigurno je očekivati da će nas u tome slijediti“-zaključuje.

Nakon prezentacije rada, komisija je dala svoje mišljenje o tezi, te postavili po nekoliko pitanja, koji su nakon dobivenih odgovora povukli se kako bi ocijenili rad i odgovore na pitanja. Komisija je ocijenila Harisov rad visokom ocjenom, te istakli, prof. Silajdžić, da je ovo polaznica za dalja istraživanja religioznosti. Čestitali su kandidatu, kao i mentoru na upuštanje u istraživački rad sa studentima, te na kraju završnu riječ je kazao mentor uvaženi doc. dr. Samir Beglerović.

Biografija magistranta Harisa Islamčevića

Rođen je 31. 08. 1987.  godine, u Banja Luci. Nakon završenog osnovnog obrazovanja u Sanskom Mostu, 2002. godine upisao je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, koju uspješno završava 2006. godine. Te iste godine upisao se na Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, i diplomirao 2010. godine kao prvi student u svojoj generaciji, stekavši zvanje profesora islamske teologije. Akademske 2012./13. upisuje postdiplomski studij na istom Fakultetu, te u roku je položio sve programom predviđene ispite. Magistarski rad na temu „Istraživanje odnosa muslimanskih gimnazijalaca Unsko-Sanskog kantona prema tradicionalnoj vjerskoj praksi“ je odbranio dana, te na taj način stekao akademski gradus magistra islamskih nauka iz oblasti islamske dogmatike.

Od godine 2007. do 2009.,   Islamčević je radio kao vjeroučitelj u osnovnoj školi Hasan Kikić, u Sanskom Mostu. U periodu 2011. – 2014. bio je angažiran kao predavač „Vjeronauke“ u Mješovitoj srednjoj školi u Sanskom Mostu. Bez stalnog je punog radnog odnosa. Tekuće školske 2014./15. godine je uposlen kao vjeroučitelj u Osnovnoj školi “ 5. Oktobar“, „Gimnaziji“, te Srednjoj poljoprivrednoj školi „Sanus Futurum“ sve u Sanskom Mostu. Povremeni je hatib na području Medžlisa Sanski Most.

Uz poznavanje arapskoga i engleskog jezika,  Islamčević je  usmjerio svoj interes prema izradi i održavanju vjerskih internet stranica. Tako je osnivač, urednik i dizajner internet magazina „Islamska Misao“ (www.islamskamisao.info), saradnik nekoliko informativnih portala (sanski-most.info, sanskimost-x.info, rijaset.ba, i kiraet.net), te Islamskih informativnih novina „Preporod“. Pored znanja izrade i održavanja internet stranica, posjeduje izrazite sposobnosti u video i audio produkciji, kao i digitalnoj obradi fotografije, te dizajnu.

 Islamčević u mandatnom perodu 2010-2014 bio član je svoga džematskog odbora. Također, član je  Skupštine Medžlisa Sanski Most  gdje je reizabran za mandatni period 2014-2018.

Haris je prvi od vjeroučitelja magistar islamskih nauka na području USK.

Objavio je nekoliko autorskih djela u različitim izdavačkim kućama i publicistikama. Oženjen je i otac jednog djeteta.

D.B.