Bio je ovo 40-ti Kurban-bajram koji se klanjao u malim i tijesnim prostorijama sisačkog mesdžida i Medžlisa. Davne 1974. godine tadašnji muslimani kupili su kuću za potrebe mesdžida i imamskog stana i tada je to za njih bio veliki uspjeh, ostvarenje želje i potrebe. Prošlo je punih 40 godina koje su ispunjene zrelošću, stabilnošću i homogenošću sisačkog džem’ata. 40 kontinuiranih godina izgrađivanja i čuvanja identiteta muslimana na ovim prostorima učinilo je Islamsku zajednicu najstarijom, najorganiziranijom i najvažnijom institucijom muslimana na ovim prostorima.
Dobro došli na jedinstveno mjesto u Sisku, mjesto gdje na 100-ak kvadrata molitvu obavlja 200 ljudi, bile su riječi dobrodošlice glavnog imama predstavnicima lokalne vlasti, grada i Županije te vjerskim predstavnicima koji su se odazvali na bajramsko čestitanje i prijem odmah nakon klanjanja bajram-namaza.
Male slatke bajramluke u obliku kahve i šećera, sa osmijehom i bajramskom čestitkom dijelio je dožupan Zdenko Vahovec koji je dočekivao vjernike na izlazu iz mesdžida. Lijep je to gest poštivanja, uvažavanja vjernika Islamske zajednice koju rukovodstvo Županije već nekoliko godina čini.
U bajramskoj poruci glavni imam Alem ef. Crnkić govorio je o važnosti našeg duhovnog identiteta koji je naše najveće blago i vrijednost, a Islamska zajednica je vjerna čuvarica, baštinik i zaštitnik našeg blaga kroz džem’at koji je prva institucija muslimana na ovim prostorima.
Naš spas je u duhovnom zajedništvu u Islamskoj zajednici, koja omogućuje očuvanje jedinstvenog identiteta svakog muslimana. Pripadnost od samih početaka najboljoj Zajednici, koja se ikada pojavila i prihvaćanje univerzalne Objave duhovno ujedinjuje i oblikuje našu svijest i smisao života. Islamska zajednica je u povijesti muslimana odigrala izrazito značajnu ulogu, jer je kroz stoljeća bila i ostala jedan, ako ne i jedini stub duhovnog, kulturnog i nacionalnog identiteta muslimana. Islamska tradicija muslimana, je blago koje trebamo čuvati, jer sve više zaboravljamo na svoje islamske i duhovne korijene kao i svoju tradiciju, koja nam je omogućila duhovno jedinstvo i zajedništvo suživota u različitosti, istakao je u svojoj poruci Alem ef. Crnkić
Duhovno zajedništvo se osjetilo i kroz čitanje odlomaka iz bajramske hutbe reis-ul-uleme Huseina Kavazovića i bajramske hutbe muftije zagrebačkog dr.sc.Aziza ef. Hasanovića.
Nakon klanjanja bajram-namaza, džem’atlije su prilikom izlaska iz mesdžida u haremu dočekali predstavnici lokalne vlasti, zamjenik gradonačelnice Marko Krička, potpredsjednica Županijske skupštine Sabina Ferderber, dožupan Zdenko Vahovec sa suradnicima kao i župnik Branko Koretić i paroh Veselin Ristić koji su željeli doživjeti bajramski ambijent u prvim bajramskim trenucima. Jedinstven, simpatičan i lijep je prizor za vidjeti predstavnike vlasti i vjerske predstavnike kako darivaju i čestitaju džem’atlijama.
Potom je u prostorijama na spratu Medžlisa organiziran bajramski prijem i čestitanje, a domaćini su bili članovi Izvršnog odbora Medžlisa na čelu sa predsjednikom i glavnim imamom. Međutim, ovaj bajramski prijem je po mnogo čemu bio jedinstven i neobičan.
Obzirom da su sve prostorije Medžlisa namjenski uređene u mesdžidski prostor za klanjanje bajram-namaza, nije bilo ni prostora ni vremena za stolove i stolice te je prijem za uzvanike organiziran u našem ambijentu, sa sofrom ispunjenom bajramskim delicijama i sa jedinom mogućnošću sjedenja na “turski način”.
Naši uzvanici su na kraju izrazili svoje zadovoljstvo ovakvim načinom prijema te za medije podijelili osjećaje topline i ugode koji su osjetili u našim prostorijama što je pokazalo i dokazalo da postoji bereket u sofri i “turskom načinu” sjedenja.
Uzvanici su se potrudili da saznaju mnogo toga o našim bajramskim običajima pa su pored vjernika koji su izlazili iz džamije, nagradili “bajramlucima” i nas domaćine, a posebno smo zahvalni gradu Sisku na “vrijednom” bajramluku u obliku prijenosnog računala za potrebe vjeronaučne nastave.Razgovor i bajramsko druženje proteklo je u znaku upita oko projekta džamije pri čemu je zakključeno da se to pitanje reaktualizira i pospješi daljni tok kako bi se došlo do konačnog rješenja.
