Obilježena godišnjica polaganja kamena temeljca za džamiju u Ljubljani
Islamska zajednica u Sloveniji, u nedjelju, 14. septembra 2014. godine, obilježila je prigodnom svečanošću, godinu dana od polaganja kamena temeljca za Islamski kulturni centar u Ljubljani.
Prije godinu dana, 14. septembra 2013. godine, učinili smo veliki korak na putu izgradnje Islamskog kulturnog centra u Ljubljani. Postavljen je kamen temeljac i tako je započela izgradnja džamije u Ljubljani. Kako bismo se prisjetili, prema mnogima, najbolje i najvažnije svečanosti koja je ikad pripremljena u historiji Islamske zajednice u Sloveniji (a možda i šire), a koja nosi posebne upomene i oživljava emocije i kako bi članovi Islamske zajednice, donatori i ostali vidjeli kako napreduju radovi na zemljištu, organizirana je spomenuta svečnaost.
Pozivu su se odazvale brojne džematlije, imami, predsjednici izvršnih odbora, sabornici, donatori i ostali zainteresirani, a prisutnima su se obratili muftija dr. Nedžad Grabus i gradonačelnik Ljubljane g. Zoran Janković. Potpuno je jasno da su dr. Grabus i g. Janković, najvažnije karike u cijeloj priči projekta izgradnje džamije od 2006. godine nadalje. Bez njih, težko je povjerovati da li bismo sa projektom džamije stigli do tačke na kojoj se trnutno nalazimo.
Prvi se je obratio gradonačelnik Janković koji nije krio zadovoljstva i radosti zbog napredovanja projekta. U svom govoru prisjetio se kritika i pitanja određenih krugova ljudi, prilikom početka kampanje 2006. godine kada su mu mnogi postavljali pitanje, zašto džamija na prvom mjestu u programu rada. Tada im je odgovarao, a danas to dokazuje i praktičnim primjerom da su suživot i raznolikost bitniji od predsrasuda koje imamo prema drugima.
Nakon radonačelnika riječ je preuzeo muftija dr. Nedžad Grabus koji je između ostalog kazao: ''Želim vam se iskreno zahvaliti što ste se odazvali našem pozivu da se danas sastanemo i obilježimo godinu dana od postavljanja temeljnog kamena za džamiju u Ljubljani. Nakon postavljanja temeljnog kamena najviše smo vremena izgubili čekajući da se uradi detaljni plan za objekte IKC. To nije moguće uraditi bez stručnjaka, a stručnjaci često ne rade sa žaram i punim kapacitetom s kojim smo mi radili i željeli da se razvija cijeli projekt. Zato smo tek polovinom juna (2014.) počeli sa zvaničnim radovima, iskopom zemljišta, premještanjem meteornog kanala, izgradnjom dijelova trajnoga zida za kompleks IKC, ugrađivanjem džetova (jet piloti) i drugih neophodnih radova za ovu fazu izgradnje IKC. Plan je da se ovi radovi okončaju do polovine oktobra ...''
Iako vjerujemo da se i muftija dr. Grabus posebno raduje napretku radova, nije mogao zaobići i upozoriti na daljne izazove koje nas čekaju na ovom projektu: ''Pred nama je još puno teških izazova. Posebno će biti teško izabrati glavnoga izvođača radova na IKC. U toku su pregovori sa potencijalnim izvođačima koje za IZ vodi Inžinjerig firma Elea. To su stručnjaci koji znaju male i velike tajne građevinarstva. Rok za ibor izvođača bio je predviđen do polovine oktobra. Sada već mogu kazati da to nećemo uspjeti do tada završiti. Očekujemo da nam iza Bajrama, oko 10. oktobra dođe dlegacija iz Katara koja će se detaljno upoznati sa svim ponuđenim prijedlozima za izgradnju IKC. Ono što ja mogu iznijeti kao svoj lični sud jeste da je većina ponuda nerealna i izvan naših očekivanja. Mene su sve do 11. februara 2014. uvjeravali u jednu vrijednost projekta, kada sam 11.2.2014. godine čuo kolika bi mogla biti cijena projekta samo me je Božija milost održala da i dalje ostanem muftija i s vama dijelim i dobre i teške trenutke u našem nastojanju da konačno postanemo dio civilizirane i urbanizirane Ljubljane i Slovenije. Ne mogu vam ni danas reći koliko će koštati izgradnja ali mogu potvrditi da je znatno više od onoga što imamo obećanih sredstava za izgradnju od Države Katar. Tačnije izračune imat ćemo nakon što se izabere glavni izvođač radova. Osim snažne vjere u ovo što radim želim naglasiti da ste mi, braćo i sestre, najveća inspiracija za ovaj projekt. U toku ovih 8 godina upoznao sam puno čestitih žena i muškaraca u Sloveniji koji su "ostavili" svoje živote na svojim radnim mjestima ne tražeći nikada za sebe nikakvu priviliegiju. Vaša upornost i predanost najtananijim i najboljim polodovima naše vjere me i dalje obavezuje da ustrajemo u ovom projektu.''
Muftija Grabus nije mogao, a da ne spomene i trenutna globalne aktualne teme, a koje u naviše slučaja, negativno utječu na život i status muslimana u Europi: ''Vrijeme u kojem živimo značajno je po globalnoj medijskoj slici svijeta. Svaki ekstremni događaj u svijetu utiče na našu svijest i okupira naše rasprave o tome. Često se i od nas traži da se izjasnimo o ekstremizmu i terorizmu u svijetu. Jasno i glasno smo uvijek to činili i činit ćemo osuđujući svaki oblik nasilja, pogotovo nasilja koje teroristi čine pod takozvanom islamskom atribucijom. U svijetu ne postoji legalni i legitimni subjekt koji se zove islamska država, zato apeliramo na sve ljude dobre volje da događaje na Bliskom istoku nazivaju tzv. islamska država. Bilo koji čovjek koji nepravedno ugrožava druge živote, ili skrnavi i uništava vjerske objekte (crkve ili džamije) ne može se nazvati vjernikom. Zločini i proganjanja ljudi koje čini teroristi pod islamskim simbolima ne mogu biti i nisu islamski. Zločin u ime vjere je najveći zločin protiv vjere. Naš moto jeste da se u vjeru ulazi samo mirnim putem, kao što učimo iz Kur'ana: La ikrahe fiddin. Primjećujemo pojavu da neodgovorni ljudi nastoje često predstaviti islam kao izvor za zla djela. Uvijek ćemo se jasno i glasno suprotstavljati i takvim tendencijama i manipulacijama.''
Ovakve svećanosti su jedninstvena prilika da se zahvalimo ljudima koji ostavljaju svoj imetak i slobodno vrijeme za džamiju u Ljubljani. Muftija dr. Nedžad Grabus iskreno se zahvalio svim ljudima koji nesebično pomažu projekat i teško je sve ljude pobrojati ali doći će i za to vrijeme. Tom prilikom posebno je izdvojio petoricu ljudi kojima se javno zahvalio i uručio im primjerak Kur'ana kao vid zahvale i pažnje, a to su: Senad ef. Karišk, imam u Ljubljani, h. Midhat Alagić, predsjednik IO Ljubljana i članovima Odbora h. Safet Jakupović, h. Zilhad Kudić i h. Esad Bajrektarević. Za ovih pet ljudi Muftija je kazao da su u posljednjih osam godina pokazali posebno odgovoran i vjernički odnos do Islamske zajednice. ''Oni nemaju nikakvu odgovornost ni do mene ni do Zajednice, ne primaju platu ni honorar, ali kad bih ih nazvao u dva sata nakon ponoći, oni bi sigurno bili spremni da nam izađu u susret'', kazao je Muftija dr. Grabus.
Program je uljepšan učenjem ilahija i kasida u izvedbi hora džemata Ljubljana Alhambra.
Nakon zvaničnog dijela programa nastavljeno je druženje. Ovom prilikom zahvaljujemo sve svim ljudima koji su došli na svečanost, a posebno Sakib ef. Haliloviću iz Ciriha sa svojim džematlijama koji već godinama vjerno pomažu ovaj projekat, donatorima iz Zagreba dr. Gzimu Redžepiju i Hadžiji Halidoviću kao, g. Huski Hajdarpašiću za podršku u organizaciji posluge hrane i pića za ovu priliku i Udruženju žena Zemzem za organizacijsku podršku.
Početak radova na zemljištu za džamiju ne predstavlja okončanje aktivizma članova Islamske zajednice i ostalih simpatizera. Zato ovom prilikom apeliramo na sve ljude dobre volje da se pridruže projektu i pomognu onoliko koliko je to u njihovoj moći, jer sve dok je svijeta i vijeka koristi vakufa ne prestaju, niti se njegovo djelovanje do Sudnjeg dana završava. Vakuf je opća korist koji prelazi granice individualnih želja, prohtjeva i sebičnosti, a donosi napredak, podstiče na solidarnost i jača međuljudske odnose. Molimo Dragog Boga da sve koji pomažu projekat izgradnje džamije u Ljubljani, nagradi za podršku u ovom važnom projektu Islamske zajednice u Sloveniji od koje ćemo svi imati veliku korist.
Ela Porić
