Svečano otvorena Bijela džamija u Vrapčićima kod Mostara
U prisustvu oko tri hiljade vjernika u subotu 30.8.2014.g. svečano je otvorena Bijela džamija u Vrapčićima nadomak Mostara. Izaslanik reisu-l-uleme mr. Nusret ef. Abdibegović čast da otvori džamiju prepustio je Alki Skorupan, majci prvog šehida iz ovog naselja.
Džamiju u Vrapčićima je jedina džamija u Hercegovini s dvije munare. Njena gradnja počela je 17. januara 1997.g. Kamen temeljac položio je rahmetli Arif Tule. Muslimani Vrapčića prije rata u BiH su tri puta pokušavali odobrovoljiti relevantne nosioce vlasti da im izdaju potrebne saglasnosti ali nisu pri tom uspjeli. Jednom su čak spržili četiri krečane na ime izgradnje džamije kako bi prikupili novac. O okolnostima koje su pratile muslimane u Vrapčićima prije i nakon agresije govorio je mjesni imam Ćamil ef. Alić. Zahvalio se svima koji su u ovom naselju istrajavali na ideji očuvanja vjere i koji su predano radili na njenoj afirmaciji. „Od početka ideje gradnje džamije do svečanog otvorenja mnogi su s radošću pomagali ali dozvolite mi da izdvojim najaktivnije od njih. Bili su to rahmetli Ćamil Droce, rahmetli Arif Tule, rahmetli Mujo Ačkar, rahmetli Hamza Čolak, rahmetli Halil Marić koji je preselio juče, a dženaza mu je danas“, rekao je ef. Alić. Istakao je kako sada u džematu Vrapčići živi veliki broj doseljenih Bošnjaka iz skoro svih dijelova Hercegovine.
Džamija u Vrapčićima je dimenzija 15x13 m. Rađena je prema tipskom projektu Rijaseta IZ, kakav možemo naći u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Munare visoke po 40,30 metara izradila je firma «Gviso» hadžije Sulajmana Bilalovića. Džamija pored centralnog prostora ima mahfile, imamsku sobu, mektebske prostorije, abdeshanu, gasulhana i šehidsko spomen obilježje. Izgradnje džamije finansirali su brojni pojedinci, privredni subjekti i institucije.“Vrijednost radova na džamiji i džamijskom kompleksu iznosi oko milion maraka. Na karaju želim poručiti svima da ne kalkulišu sa izgradnjom grandioznih objekata već da počnu raditi. Sve što se započne s iskrenim nijetom to se jednog dana i završi“, rekao je Ibrahim Kašić predsjednik građevinskog odbora.
Izgradnja džamije u Vrapčićima jedan je od znakova da Bošnjaci nisu dozvolili da zaborav prekrije sve ljepote Mostara i njegovu burnu historiju. „Mostar svoju ljepotu pored ostalog duguje džamijama, munarama, kubetima, šadrvanima i česmama“, pored ostalog u svom govoru rekao je glavni imam Medžlisa IZ Mostar Suljo ef. Cikotić.
Na svečanom otovrenju Bijele džamije u Vrapčićima, koju je izaslanik reisu-l-uleme mr. Nusret ef. Abdibegović nazvao i šehidijom govorili su još mostarski muftija Salem ef. Dedović i muftija Bošnjaka u Njemačkoj Pašo ef. Fetić.
Mostarski muftija Dedović podsjetio je da je džamija u Vrapčićima, čiji se džemat doseljavao iz svih dijelova Hercegovine, i u oživotvorenom smislu predstavlja simbol jedinstva Bošnjaka Hercegovine. Govorio je i o rezultatima koje je postizao džemat Vrapčići proteklih godina. „Bilo je puno odricanja i nije bilo nimalo lahako uporedo izgrađivati i džemat i džamiju, ali ova današnja slika ovog skupa svjedoči da je na projektu izgradnje džamije u Vrapčićima ova zajednica znala da objedinjava i spaja ljude. To je naša uloga“, poručio je muftija Dedović.
U ime Bošnjaka u Njemačkoj prigodnu čestitku uputio je muftija Bošnjaka u Njemačkoj Pašo ef. Fetić. „Moja čestitka je istovjetna kur'anskom ajetu koji poziva vjernike da se brinu o sebi, da se organizuju kako im ne bi naudili oni koji su zalutali i koji ih ne vole, oni koji bi da ih isele i da ih ponize. Ovaj skup je svjedok naše organiziranosti i istrajnosti“, ocijenio je muftija Fetić.
Historijski izvori koji govore o Vrapčićima donose priče o proslavljenom mostarskom muftiji šejh Juji i njegovom nasljednik muftiji Ali ef. Džabiću koji je početkom prošlog stoljeća stajao na čelu pokreta bosansko-hercegovačkih muslimana za vakufsko-mearifsku autonomiju. Izaslanik reisu-l-uleme mr. Nusret ef. Abdibegović prisjetivši se značaja Džabićevog pokreta u historiji Bošnjaka kazao je kako su muslimani prije stotinu godina imali potrebu da se bore za vjerska prava, a kako je sada pred njima imperativ borbe za njihova politička prava. „U Mostaru se Bošnjaci trebaju boriti za svoja politička prava i slobodu“, kazao je Abdibegović. Pozvao je okupljene vjernike da se još više ujedine, budu jedinstveni te da imaju jedinstven pravac u protivnom su sami odgovorni za svoju sudbinu. „Onaj koji napusti džemat sam po sebi je izgubljen“, rekao je ef. Abdibegović. Govoreći o usudu aktuelnih političkih previranja u Bosni i Hercegovini Abidbegović je ponovio historijske činjenice kako na državu Bosnu i Hercegovinu imaju pravo i Bošnjaci i Hrvati i Srbi. „Bosnu nikada neće riješiti svijet ako je njeni stanovnici ne riješe. Bosna mora ostati onako kako je naslijeđena i Bosna se nikud ne može nositi. Onaj ko misli drugačije nek' izađe praznih ruku. Mi pozivamo da Bosnu gradimo u miru i suživotu i to želimo poručiti svima. Bošnjaci su spremni da se u Bosni živi još bolje i još radosnije“, poručio je Abidbegović.
U kulturno - vjerskom dijelu programa nastupili su horovi El-Kamer i Sejfulah.