Njemački imami - kako ih školovati?

Njemački političari ne žele više da u zemlji nastavu vjeronauke drže imami školovani u drugim zemljama. Do sada je u ovoj zemlji obučeno oko 4.000 imama koji potiču iz Turske, arapskih zemalja ili BiH.

Mnogi političari priželjkuju da se obuka imama u Njemačkoj reguliše ali većina muslimana je skeptična. Kompetentan imam ne mora biti iz Njemačke, smatra Ferid Heider koji je odrastao u Berlinu gdje vodi dvije islamske zajednice. Ipak za obavljanje religioznih zadataka potrebno je ispuniti jasne zahtjeve: "Jezička kompetentnost znači da taj imam mora moći držati predavanja i sudjelovati na interkulturnim manifestacijama. Drugi aspekt je da poznaje društvo, politički sistem zemlje, strukture, načine razmišljanja Nijemaca ali i da zna u kakvoj su situaciji muslimani. Jer, na kraju krajeva, on će se baviti pitanjima muslimana."

Malo imama koji ispunjavaju uvjete
Heider smatra međutim da u Njemačkoj samo mali broj imama ispunjava te uvijete. Većina imama koja radi u Njemačkoj dolazi iz Turske.
Turska religiozna organizacija Dianet šalje imame u njemačke džamije koji ovdje ostaju po četiri godine, a kasnije se vraćaju u Tursku. Veliki broj nemuslimanskog stanovništva je prema njima jako skeptičnan, smatra Melanie Kamp koja u centru moderni orijent vrši istraživanja islamskih centara za obuku: "Uvijek se postavlja pitanje šta i imami predaju u Njemačkoj?
Da li su vrijednosti i normi koje su tokom svog školovanja naučili i koje dalje prosljeđuju zaista u skladu sa ustavom? Stoga i postoji tolika bojazan velikog dijela stanovništva."

Predavanja na njemačkom
Mnogi njemački političari zahtijevaju da se imami školuju u Njemačkoj i da predavanja drže na njemačkom jeziku. No, predavanja na njemačkom jeziku su kod mnogih već ustaljena praksa, kao kod Ferida Heidera.

To ne radi zbog toga kako kaže, jer se boji da bi mogao imati problema sa njemačkim institucijama: "Jednostavno zato što vjerujem da postoji potreba za to zato što ovdje žive muslimani druge, treće, četvrte generacije i više ne govore toliko dobro arapski i zbog toga ne mogu razumjeti predavanje. Ja se želim obratiti i mladima. Pored toga, u našu zajednicu ne dolaze samo ljudi arpskog proijekla, već i turskog, bosanskog, afričkog, tako da i oni žele imati koristi od predavanja."

Kritičan odnos muslimana
Većina muslimana ima vrlo kritičan odnos prema ideji da se imami, isto kao katolički svećenici, obučavaju u Njemačkoj. Postoji također različite struje u okviru šitske i sunitske zajednice, tako da bi objedinjavanje bilo vrlo teško, kaže Melanie Kamp:
"Vjerske zajednice žele same odabrati imame i zato mislim da će različite zajednice staviti svoje sopstvene strukture za obuku."

(www.dw-world.de)