GENOCID NAD BOŠNJACIMA IZUČAVAT ĆE SE U KANADSKIM ŠKOLAMA

Plod inicijative Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike    

     Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA) je kao član kanadske organizacije "Kanađani za muzej genocida" pokrenuo inicijativu da se genocid nad Bošnjacima izučava u torontskim školama

     Član 2. Konvencije o Genocidu iz januara 1951. godine definiše genocid kao činjenje bilo kojeg od dolje navedenih djela pod uslovom da je namjera uništenje, u cjeloosti ili jednog dijela, nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe kao takve:

1. Ubijanje članova grupe.
2. Uzrokovanje ozbiljne fizičke ili psihičke štete članovima grupe.
3. Smišljeno uklanjanje uslova za život grupe, sa namjerom uništenja cijele grupe ili jednog njenog dijela.
4. Uvođenje mjera za sprečavanje rađanja djece kod grupe.
5. Prisilno odvođenje djece iz jedne grupe u drugu.
     Ako se dio grupe svede na dovoljno mali broj članova koji su ubijeni, iz same činjenice što su ubijeni izvlači se zaključak o namjeri. A pošto se svaka vojna akcija pokreće sa ciljem da se ubije određen broj pripadnika neke grupe, nema veze ako su i vojnici jer to ne stoji u definiciji, to znači da se svaka uspješna vojna akcija pri kojoj je stradao određen broj protivnika može definisati kao genocid pošto je u suštini pokrenuta sa namjerom uništavanja te grupe. Na osnovu definicije je više nego jasno da je nad Bošnjacima izvršen genocid.
     Toronto District School Board je u procesu kreiranja predmeta o genocidu za 11. razred. Tačan naziv predmeta je "Genocide: Historical and Contemporary Implication". KBSA smatra da je pitanje genocida i posebno pitanje izučavanja genocida ne samo naučni već i ozbiljan politički i moralni problem, kome treba posvetiti ozbiljnu pažnju. Izučavanje genocida mora biti dignuto na najviši nivo i moralo bi se institucionalizovati, a ne kao do sada prepustiti dobronamjernim pojedincima. Ukoliko se države prema izučavanju genocida budu odnosile nemarno i neodgovorno, posljedice će biti višestruke - koliko moralne, toliko materijalne.
     KBSA, krovna organizacija sjevernoameričkih Bošnjaka koja zastupa interese više od 350.000 američkih i kanadskih Bošnjaka je saznao o izučavanju genocida u torontskim školama od gospodina James-a Kafieh iz organizacije "Canadians for Genocide Education" , ranije "Canadians for Genocide Museum" (CGM). CGM je organizovana 1998. godine i čini je više od petnaest različitih nacionalnih zajednica u Kanadi. KBSA koji predstvalja kanadske Bošnjake je redovni član ove organizacije. Organizacija podržava izgradnju muzeja u Kanadi o genocidima koji su se desili širom svjeta nad različitim narodima. Prve ideje o pravljenju muzeja o genocidu u Kanadi su podrazumjevale da se napravi samo muzej o Holkaustu.  Danas je to, zahvaljujući pored ostalih i KBSA, prošireno na sve narode koji žive u Kanadi nad kojima je izvršen zločin genocida, ukljčujući i Bošnjake. 

Akcija Kongresa Bošnjaka
     Nakon čitanja opisa o novom predmetu KBSA je bilo očito da genocid koji je počinjen u Bosni i Hercegovini (BiH) između 1992 - 1995. skoro nije ni spomenut. Naime, samo na 2 mjesta u opisu predmeta se spominju detalji koji su vezani za BiH:
- na petoj strani se spominje u jednoj rečenici Međunarodni krivični Sud za bivšu Jugoslaviju,
- na dvanaestoj strani se spominje knjiga od Roy-a Gutmana, Witness to Genocide (Svjedok Genocida).
     Predmet je bio fokusiran na tri genocida:
- genocid počinjen nad Jevrejima,
- genocid počinjen nad Aremenima,
- i genocid počinjen u Ruandi.
     Ostali genocidi koji su se desili širom svijeta gotovo da su zaboravljeni u ovom predmetu. Zbog ovih nepravednosti KBSA je priložio molbu Toronto District School Board-u u kojoj je naveo da podržava napore da se uspostavi školski predmet o genocidu, ali da zahtjeva da gradivo ovog predmeta bude ravnopravno prema svim narodima koji žive u Kanadi. To znači, da predmet o genocidu ne može biti skoncentrisan na tri genocida, već mora da sadrži gradivo o ostalim genocidima koji su počinjeni širom svijeta, uključujući i genocid nad Bošnjacima. Molbu smo predali krajem januara ove godine. Gospodin Kafieh je također predao molbu ispred organizacije "Canadians for Genocide Education» u kojoj se traži izučavanje genocida nad Bošnjacima. Toronto District School Board će razmotriti predane molbe i KBSA se nada da će u slijedećih nekoliko sedmica imati priliku da vas obavjesti o povoljnim vijestima u ovom važnom projektu.
     Značaj ovog predmeta i molbe KBSA za izučavanje genocida nad Bošnjacima je neopisiv za kanadske Bošnjake i posebno Bošnjačku zajednicu u Torontu i okolini. Mnogo bošnjačke djece pohađa srednje škole u Torontu. Neka od te djece su rođena u Kanadi, a neka su rođena u BiH ili negdje u izbjeglištvu prije nego što su došli u Kanadu. Tempo života u Kanadi je veoma brz i malo se vremana ima za porodicu. Mnoga naša djeca i ne znaju dovoljno o genocidu koji je počinjen u našoj matici BiH. Ovaj predmet bi pružio idealnu priliku toj djeci da nauče o genocidu koji je počinjen nad nedužnim bošnjačkim narodom. Ovaj predmet bi bio i dio borbe KBSA protiv zaborava, za Istinu i Pravdu, za kažnjavanje zločinaca za nadoknadu štete žrtvama genocida. KBSA neće dozvoliti da se zaboravi genocid nad Bošnjacima, jer ako zaboravimo i ovaj put opet će nam se ponoviti i Srebrenica i Prijedor i mnoge druge strahote.    

Pregled smjernica za izučavanje genocida nad Bošnjacima u torontskim školama

• Dani sjećanja na genocid nad Bošnjacima u međunarodnom kontekstu
  

• Metodološka načela

• Ciljevi i rezultati učenja

Ciljevi i rezultati izučavanja genocida nad Bošnjacima u torontskim školama

     U okviru izučavanja genocida u torontskim školama, obrazovni cilj i za nastavnike i za učenike uključuje:

• Poistovjećivanje sa žrtvama i očuvanje uspomena na njih

• Isticanje važnosti sjećanja na preživjele žrtve

• Stjecanje boljeg razumijevanja povijesti Bošnjaka i BiH

• Podizanje svijesti o bošnjačkom i bosanskohercegovačkom naslijeđu

• Podizanje svijesti o opasnosti od radikalnih, ekstremističkih pokreta i

• Podizanje svijesti o suvremenim oblicima mržnje

• Ukazivanje na druge genocide, genocide nad drugim narodima

• Promidžba poštivanja ljudskih prava, naročito manjina

• Poticanje kritičkog mišljenja i intelektualne znatiželje o zločinu genocida

Praktične obrazovne strategije izučavanja genocide nad Bošnjacima u torontskim školama

     Prije uvođenja učenika u aktivnosti sjećanja na genocide nad Bošnjacima, treba potaknuti same nastavnike da nauče o tom teškom predmetu i da surađuju s kolegama koji su već pohađali seminare za nastavnike o aspektima obrazovanja i sjećanja na genocid nad Bošnjacima. Kad god je to moguće, nastavnici trebaju pohađati tečajeve za stručno usavršavanje o toj temi. Aktivnosti vezane za sjećanje na genocid nad Bošnjacima mogu uvrstiti recitale poezije žrtava, gledanje filmova, posjet izložbama, impresije posjeta učenika autentičnim mjestima genocida ili muzejima, priredbe ili izvorno komponirane pjesme. 

Svjedoci, iskazi i vizualna povijest genocida nad Bošnjacima

     Nastavnici mogu organizirati susrete učenika sa svjedocima (naročito preživjelim žrtvama genocide u Bosni i Hercegovini). Stvarni iskazi su vrlo snažni i mogu doprinijeti dubokom iskustvu učenika. Snimljeni vizualni povijesni iskazi također mogu biti uticajno oruđe za poduku o genocidu. Nastavnici se mogu koncentrirati na ono što su učenici doznali iz slušanja osobnih priča svjedoka, rođaka, prijatelja i na impresije koje su ponijeli sa sobom slušajući svjedočenja preživjelih. 

Posjet autentičnim mjestima, spomenicima i muzejima

     Studijska putovanja na autentična mjesta vezana uz genocide u Bosni i Hercegovini, kao što su bivši koncentracioni logori, mogu imati velik učinak na razumijevanje učenika o onome što se dogodilo. Nadalje, razredni posjet muzeju genocida u Potočarima, drugim spomenicima i obrazovnim centrima također može pružiti priliku da učenici shvate i doznaju o toj temi.  Putovanja na autentična mjesta i/ili muzeje vezane uz genocid se moraju unaprijed dobro pripremiti, a nastavak aktivnosti i diskusija sa učenicima se naročito preporučaju. 

Kontakti sa bošnjačkim zajednicama u Torontu i Kanadi

     Nastavnici i učenici mogu kontaktirati članove lokalne bošnjačke zajednice i zatražiti više informacija o različitim aspektima svakodnevnog života i kulture Bošnjaka. 

Introspekcija učenika

     Pismeni zadaci kao razredna aktivnost mogu potaknuti kreativnost kod učenika, a isto tako i njegovu osobnost, a mogu i stimulirati njegovu intelektualnu znatiželju. Natjecanje u pisanju eseja često se organizira kao poticaj i učenicima i nastavnicima da se usredotoče na teme vezane uz genocid. 

Sjećanje na genocide nad Bošnjacima kroz modernu tehnologiju

     Upotreba moderne tehnologije može biti vrlo dobro oruđe u njegovanju sjećanja na
genocid. Na primjer, organizacija razmjene putem internet foruma među učenicima koji su pročitali iste knjige ili iste tekstove na različitim jezicima o genocidu nad Bošnjacima, ili koordinacija videokonferencija među mladima može uspješno potaći dijalog o značenju sjećanja na genocide nad Bošnjacima. Nadalje, ta virtualna druženja mogu produbiti učenikovu zahvalnost što pripada međunarodnoj zajednica koja izučava zločin genocida nad Bošnjacima. 

Istraživački zadaci

     Nastavnici i njihovi učenici mogu se uspješno uključiti u mnoge istraživačke projekte o komemoraciji genocide nad Bošnjacima. 

Projekti društvenih aktivnosti

     Prijedlozi za društvene aktivnosti uključuju: postavljanje postera koji su posvećeni sjećanju na genocide nad Bošnjacima na stanicama Torontskog javnog prijevoza; prepoznavanje mjesta odakle se vršio genocid, zamolba da lokalna vlast surađuje sa školom u postavljanju malih spomenika genocide nad Bošnjacima. Kampanje za sjećanje na genocide u organizacijama učeničkih saveza, pokreti mladih, vjerske kongregacije ili sadnja parka za sjećanje na genocide, opcije su koje nastavnici mogu dalje razvijati. 

Predaja svjetlosti sjećanja

     Kroz nekoliko slijedećih godina, bit će sve manje svjedoka koji će moći ispričati osobne priče i sjećanja o tome što se događalo tijekom genocida nad Bošnjacima. Kad i posljednji preživjeli preda svoju baštinu, nastavnici će zajedno s učenicima sagraditi most sjećanja za buduća pokoljenja kako bi osigurali da lekcije genocida nikad ne budu zaboravljene.

Emir Ramić, predsjednik UO KBSA

(www.bosnjaci.net)