Vjeroučitelji: Pola miliona KM u socijalne programe

Vjeroučitelji na području Bosne i Hercegovine u protekloj školskoj godini realizirali su skoro pola miliona KM u različite vrste socijalnih programa, kazano je na konferenciji za novinare odrzanoj 08. septembra 2011. u Rijasetu Islamske zajednice u BiH. 

Tema konferencije bila je „Rezultati istraživanja o radu vjeroučitelja u školskoj 2010/2011. godini", a rezultate su predstavili mr. Muharem Omerdić, rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta Islamske zajednice u BiH, i  mr. Nezir Halilović, stručni saradnik u Vjerskoprosvjetnoj službi. Mr. Muharem Omerdić ukazao je na stanje, položaj i doprinose vjeronauke, kao i aktuelni trenutak, izazove i probleme koji se nameću Islamskoj zajednici, pogotovo u pogledu Vjeronauke. Omerdić je izrazio i nadu da ćemo u narednom periodu sa razgovora o „izmišljenim" problemima u domenu vjeronauke preći na razgovor o kvalitetu i doprinosu vjeronauke. 

Mr. Nezir Halilović, stručni saradnik za vjeronauku, putem multimedijalne prezentacije prisutne novinare upoznao sa rezultatima istraživanja o radu vjeroučitelja u prošloj školskoj 2010./2011. godini.

Iz izuzetno iscrpnog i upečatljivog izlaganja mr. Halilovića izdvajamo najznačajnije detalje.

1. Vjerskoprosvjetna služba Rijaseta već godinama studiozno prati rezultat vjeroučitelja na terenu i da bi javnost upoznala sa brojnim paušalnim i tendencioznim izjavama neodgovornih autora koji Islamsku zajednicu, vjeronauku i vjeroučitelje optužuju za sve i svašta.
2. U pitanju su rezultati pažljivo pripremanog, empirijskog istraživanja baziranog na anketnim upitnicima 452 vjeroučitelja (51,45 % ukupne populacije) čiji podaci su provjereni komparacijom sa podacima pedagoških zavoda, odnosno izvještajima koordinatora za vjeronauku pri muftijstvima, što rezultatima daje posebnu težinu i značaj.
3. Rezultati longitudinalnog istraživanja obrazovne strukture vjeroučiteljskog kadra u periodu od 1999. do 2009. godine su pokazali veliku predanost vjeroučitelja u BiH procesima permanentnog cjeloživotnog obrazovanja. Primjera radi, godine 1999. svega 8,48 % vjeroučitelja u BiH je imalo završenu visku stručnu spremu (VII stepen) dok je 2009. taj procent iznosio 47,55% sa tendencijom daljnjeg rasta. NA prikazanim grafikonima jasno se uočava iščezavanje vjeroučitelja sa srednjom, pa i višom školskom spremom, a u zadnjih par godina se otvaraju nove kategorije, pa je tako u uzorku učestvovalo 55 vjeroučitelja koji su u procesu postdiplomskog studija, 6 vjeroučitelja sa titulom magistra i dva vjeroučitelja sa titulom doktora nauka. Očigledno je da u teško možemo naći adekvatan ekvivalent vjeroučiteljima u drugim nastavničkim  pozivima. Posebno raduje činjenica da vjeroučitelji svojim primjerom pokazuju značenje riječi Prve objave: „Uči, čita, poučavaj!", te da su od tako predano usmjereni tokovima cjeloživotnog učenja koje je jedna od najznačajnijih odrednica Evropske Unije, SAD-a, Japana, Kine i drugih naprednih zemalja diljem svijeta. Posebno raduje činjenica da skoro 70 % anketiranih vjeroučitelja ima ugovor o radu na neodređeno, te da njihova predanost procesima stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja nije egzistencijalne, nego vrijednosne prirode.
4. Prošle školske godine Vjerskoprosvjetna služba Rijaseta je za vjeroučitelje u BiH organizirala dva seminara pod naslovima: „Razredna klima u nastavi vjeronauke" i „Digitalna generacija u nastavi vjeronauke", kako bi se vjeroučitelji što boje pripremili za savremene uvjete rada i novonastale okolnosti, kao i da bi što adekvatnije odgovorili potrebama i zahtjevima učenika, te bili što kvalitetnija podrška i potpora roditeljima u odgojnom djelovanju.
5. Na pitanje o uvjetima u kojima rade vjeroučitelji, većina vjeroučitelja (59,09 %) se izjasnila da su im uvjeti za rad dobri, dok se svega 11,04 % vjeroučitelja izjasnilo da ima izuzetno dobre uvjete za rad. Ti podaci zabrinjavaju i jasno govore da je opremljenost naših škola još uvijek na prosječnom ili slabom nivou. Jedan manji broj vjeroučitelja (2,31 %) se izjasnio da su im uvjeti za rad loši, dok je 0,43 % vjeroučitelja reklo da svoj posao obavljaju u izuzetno lošim uvjetima za rad. Detaljnijom provjerom ovih podataka uočeno je da se u tim slučajevima radi o povratničkim mjestima, što nameće potrebu angažiranja šire društvene zajednice kako bi se pomoglo tim ljudima.

1. Jedan od najčešćih optužbi na račun Vjeronauke je da su ocjene iz vjeronauke neobjektivne i da osim petice (odličnog uspjeha) nema druge ocjene. Rezultati istraživanja su pokazali da u slučaju ocjena vjeroučitelja iz svih područja BiH ta optužba ne stoji, te da se ocjene iz vjeronauke nimalo ne razlikuju i značajno ne odudaraju od ostalih „lakših" predmeta. Prosječna ocjena iz vjeronauke koju su u prošloj školskoj godini davali vjeroučitelji u BiH bila je 4,38, pri čemu je najčešća ocjena mod = 4,3, što je sasvim zadovoljavajuće i prihvatljivo za sve stručne organe, ako i za roditelje i učenike.
2. Posebno je značajna činjenica da svi ispitivani vjeroučitelji navode da su im u prošloj školskoj godini času prisustvovao neko od sljedećih osoba: pedagog, direktor škole, stručni saradnik ili koordinator za vjeronauku, a nekima i sve tri. Ono što posebno raduje jeste činjenica da nakon toliko silnog nadzora ne postoji stručna zabilješka niti primjedba na kvalitet realizacije posjećenog nastavnog sata, a koja bi zahtijevala intervenciju nekog od nadležnih prosvjetno-pedagoških ili Rijasetovih organa.
3. Posebno je analizirano pitanje procenata pohađanja vjeronauke, kako na nivou odjeljenja, tako i na nivou škola, i utvrđeno je da u ovom uzorku ispitanika velika većina djece pohađa vjeronauku. Procenti pohađanja vjeronauke se uglavnom kreću od 96 % do 99 %, osim u Sarajevu , gdje je procenat polaznosti nešto niži i iznosi 91,1 %. Međutim, to je i razumljivo jer se samo u Sarajevu vodi aktivna kampanja protiv vjeronauke i samo u Sarajevu se dešavaju najžešći i najotvoreniji ataci i osporavanje vjeronauke.
4. Rezultati istraživanja su pokazali da su vjeroučitelji, pored redovne nastave koja je njihov permanentni posao i redovna zadaća, izuzetno aktivni i na polju organiziranja raznih izleta, ekskurzija i posjeta. Tako su 462 vjeroučitelja obuhvaćena ispitivanjem organizirali 195 ekskurzija, 342 izleta i 465 posjeta. U ovom segmentu se mora istaći da su ove aktivnosti planske i sistemske, te da se predviđene i preporučene Nastavnim planom i programom Vjeronauke. Naravno, bez dobre volje vjeroučitelja sve to ne bi imalo velikog značaja.
5. Ispitivani vjeroučitelji su procjenjivali i svoju saradnju sa roditeljima i u prošloj školskoj godini 198 vjeroučitelja se izjasnilo da je ta saradnja odlična, 195 da je ta saradnja vrlo dobra, 44 da je ta saradnja dobra, te 18 vjeroučitelja je priznalo d a u njihovom slučaju uopće ne postoji saradnja. Sa druge strane konstantno povjerenje roditelja u vjeroučitelje i nastavu vjeronauke dodatno potvrđuje ove podatke.
6. U istraživanju je izuzetno značajno mjesto ostavljeno i pitanju o procjeni efekta vjeronauke na odgajanike, odnosno kako vjeroučitelji procjenjuju efekat vjeronauke na polaznike koji slušaju tu nastavu. U odgovorima na to pitanje vjeroučitelji su indirektno pokazali koliko njeguju svoj kritički stav i koliko su spremni i otvoreni za daljnja iskustva i usavršavanja u svome radu. Tako je 277 ispitanika odgovorilo da je efekat vjeronauke vrlo dobar, dok je manji broj 162 taj efekat procijenilo kao odličan. Svega 23 vjeroučitelja sam traju da je efekat vjeronauke po odgajanike u domenu ocjene dobar, te po jedan vjeroučitelj taj efekat procjenjuje kao dovoljan i nedovoljan.
7. Posebno velika pažnja u svim ispitivanjima se daje kvalitetu nastavnih planova i programa vjeronauke, te su te procjene dobile dovoljno prostora i značaja. Rezultati istraživanja su pokazali da vjeroučitelji kvalitet nastavnih planova i programa za osnovnu školu procjenjuju u rasponu ocjena od 3,5 do 4,5, te da nešto lošije ocjene u odnosu na druge nastavne planove i programe dobija jedino nastavni plan i program za prvi razred osnovne škole, koji će svakako već od iduće školske godine biti zamijenjen novim. Što se tiče nastavnih planova i progama za srednju školu, u procjeni njihovog kvaliteta vlada nešto veća disperzija, te nastavni planovi i programi za treći i četvrti razred srednje škole nešto lošije stoje nego za prve dvije godine, ali novi nastavni planovi i programi i za te razrede su već izrađeni i od iduće školske godine će se početi raditi po njima.
8. Sljedeća vrlo značajna kategorija koja značajno utiče na kvalitet nastave vjeronauke jesu udžbenici, tako da je jedno od pitanja iz anketnog upitnika obavezno bilo posvećeno i procjeni kvaliteta dosadašnjih udžbenika vjeronauke. U ovom pitanju, vjeroučitelji su odgovarali i procjenjivali samo udžbenik po kome rade, odnosno koji su provjerili i „isprobali" u realizaciji nastave. Rezultati istraživanja su pokazali da vjeroučitelji dosta kvalitetno ocjenjuju nove udžbenike za devetogodišnje obrazovanje sa izuzetkom udžbenika za prvi razred koji u odnosu na ostale udžbenike stoji nešto lošije. Ocjene ostalih udžbenika se kreću u dosta visokom intervalu oko 4 i 4,5.
9. Možda najznačajnija i definitivno najzanimljivija dimenzija ovog istraživanja je bila utvrđivanje stanja u pogledu šireg društvenog, humanitarnog i socijalnog angažmana vjeroučitelja. Naime, pored redovne nastave i ostalih redovnih školskih obaveza veliki broj vjeroučitelja se posvetio i zajedno sa svojim kolegama nastavnicima, ako i učenicima uzeo učešće u raznim socijalnim projektima. U nekim od tih projekata vjeroučitelji su se samo pridružili, a neke od njih su lično oni inicirali i sami, ud odobrenje menadžmenta škole, zajedno sa učenicima i uz neizostavnu podršku roditelja realizirali. Tako su u prošloj školskoj godini 462 vjeroučitelja, zajedno sa svojim kolegama iz kolektiva uzeli učešće u 1685 raznoraznih socijalnih akcija. U isto vrijeme i paralelno sa tim aktivnostima vjeroučitelji iz uzorka su inicirali 466 raznovrsnih socijalnih projekata. U tim projektima uz svestranu podršku roditelja, učenika, kolega, privrednika i drugih dobrih ljudi u socijalnim programima je plasirano 481.338 KM. U nekim slučajevima se radilo o gotovom novcu, dok je u nekim vrijednost robe izrađena protuvrijednošću u novcu. U tim dragocjenim socijalnim akcijama aktivno učešće je uzeo 9.281 učenik, te određeni broj kolega i roditelja. Naravno, spomenute akcije su organizirane zbog krajnjih korisnika, a njih je u ovim raznovrsnim socijalnim akcijama bilo 11.149. Dakle, 11.149 osoba je direktno osjetilo blagodat postojanja vjeronauke i ovog plemenitog socijalnog i društvenog angažmana vjeroučitelja i njihovih učenika. Svi komentari o tim socijalnim akcijama su izuzetno pohvalni i u njima se ustrajava na odluci da se sa tom praksom i dalje nastavi, kao i podstiču druge kolege da se uključe u slične aktivnosti.
10. Osim direktnih socijalnih akcija pomaganja potrebnim u raznim oblicima, kao posebno pitanje javilo se i utvrđivanje posjeta starim, bolesnim, usamljenim osobama koje nema ko obići i posjetiti. U tom pogledu rezultati istraživanja su pokazali da je 362 vjeroučitelja iz uzorka, zajedno sa svojim kolegama iz kolektiva učestvovalo u 616 raznih posjeta. U isto vrijeme sami vjeroučitelji su inicirali i realizirali 425 posjeta. Prilikom tih posjeta je potrošeno 41.915 KM.  U posjetama je učešće uzelo 3.776 učenika. Pojedinačnim posjetama posebnim slučajevima je obuhvaćeno 1517 osoba, dok su posjete određenim ustanovama (razni domovi) protekle bez navođenja broja posjećenih osoba.
11. Sve aktivnosti su pokrenute i realizirane sa jasnim ciljem, a to je da se praktično pokaže i pošalje jasna poruka da vjeronauka nije puki teoretski, po nekima "dogmatski" predmet, nego praktični pristup vjeri baziran na jasnoj uputi Muhammeda, a.s.: "Najbolji od vas je onaj ko je najkorisniji ljudima!"
12. Nastavom vjeronauke, kao i ovim rezultatima istraživanja mi šaljemo jasno poruku javnosti, a to je da samo želimo biti od koristi ovome društvu! 

Kompletan izvještaj možete preuzeti na ovdje (PDF): Izvještaj o radu vjeroučitelja za 2010. godinu

N.H.