Obilježena godišnjica stradanja Bošnjaka Žulja kod Nevesinja

Devetnaest godina bez istine o stradalim

Učenjem mevluda i poklanjanjem hatma dove jučer je(12.6.2011.g) u selu Žulja obilježena devetnaesta godišnjica stradanja 33Bošnjaka u ovom mjestu. Nakon prvog vojnog poraza jedinica JNA na širem prostoru Mostara i podveleškom platou jedinice JNA i Vojske Srpske su napale na nedužno, nezaštićeno seosko stanovništvo Žulja i Rabine. Masovno mučenje zarobljenih i odvođenje žena, djece i staraca svojstveno tom mračnom periodu naše historije desilo se u ranim jutarnjim satima juna 14. 1992.g. i od tada dosada pronađena su tijela samo tri žrtve. Prije rata u ovom selu je živilo 57domaćinstava sa 291 stanovnikom.

Obraćajući se porodicama stradalih i okupljenim vjernicima Bošnjaka Ibrahim ef. Ćatić, inače predratni stanovnik ovog sela,kazao je kako je svaka godišnjica obilježavanja ovog događaja otvaranje živih rana. „Ovo je dan našeg sjećanja i dan koji dijelimo u mislima sa svima koji su1992-1995.g. odvedeni i nedužni ubijeni. Koristim se prilikom da pozovem sve relevantne organe da konačno otvore pitanje Bošnjaka Žulja i drugih muslimanskih sela nevesinjske općine.", kazao je ef. Ćatić. On je podsjetio prisutne da svi imaju obavezu čuvanja sjećanja na nedužno stradale žrtve, a da žrtve imaju pravo na dostojanstven ukop i vječni mir.  Okupljenim vjernicima tokom vjerskog programa obratili su se još mostarski muftija Seid ef. Smajkić i mr. Salih ef.Čolaković.

Mr. Čolaković je na početku svog obraćanja istakao činjenicu kako je velika odgovornost govoriti pred stanovnicima Žulja s obzirom na njihovu odanost vjeri i državi i na činjenicu da je malo toga učinjeno kako bi se pronašla tijela nedužno ubijenih Bošnjaka. „Ovo stanje od nas traži budnu svijest i promijene. Ovdje se radi o našim šehidima i nama živima. Za šehide znamo iz Kur'anskih tekstova i islamskog učenja, ali pitanje za nas je da li smo mi na njihovoj smrti i krvi izvukli valjane zaključke? Dali smo se popravili?", zapitao se mr. Čolaković. U daljem govoru tumačeći islamske principe Čolaković je istakao kako sjećanje na žrtve  traži odgovor na pitanje da li smo naučili braniti vlastito dostojanstvo. „Jer musliman ne smije dozvoliti da ga zmija ujede dva puta sa istog mjesta", zaključio je mr. Čolaković.

Ističući doprinos Islamu mještana Žulja u vrijeme rigidnog komunizma mostarski muftija se prisjetio povijesnih iskušenja kroz koja su prolazili Bošnjaci ove regije. „Ako se desi da imamo pomanjkanje ljubavi i međusobnog pomaganja onda mi nismo dobro naučili lekciju.", rekao je muftija Smajkić. Komentirajući aktuelnu političku situaciju među Bošnjacima muftija je kazao kako Islamska zajednica zbog česte indolentnosti odgovornih čini velike napore očuvanja nacionalnog i vjerskog jedinstva, što je prečesto meta neutemeljenih napada na Islamsku zajednicu. Na kraju svog govora muftija Smajkić je pozvao prisutne da svoju sudbinu uzmu čvrsto u svoje ruke i da je ne prepuštaju drugima.

Tog 14. juna 1992.g. u selu Žulja zarobljeni su i odvedeni u nepoznatom pravcu i sigurnu smrt:

1.     Ćatić (Alija) Meho                 - 1922.

2.     Ćatić (Alija) Salko                   - 1941.

3.     Ćatić (Alija) Šaćira                 - 1945.

4.     Ćatić (Avdo) Saja                  - 1924.

5.     Ćatić (Bećira) Ramo              - 1930.

6.     Ćatić (Durana) Ramo            - 1949.

7.     Ćatić (Hadže) Fata                 - 1945.

8.     Ćatić (Huso) Zejna                 - 1936.

9.     Ćatić (Hadžija) Hadžira         -1912.    - Nakon identifikacije dženaza obavljena  1997.

10. Ćatić (Juso) Esad                     - 1962.

11. Ćatić (Juso) Ibro                     - 1962.

12. Ćatić (Mujo) Mujo                 - 1912.

13. Ćatić (Mumin) Fatima          -1928.

14. Ćatić (Murat) Fata                - 1932.

15. Ćatić (Mustafa) Smajo         -1941.

16. Ćatić (Omer) Elvedin            - 1984.

17. Ćatić (Omer) Hatidža           - 1971.

18. Ćatić (Rizvan) Juso               - 1922.

19. Delić (Selim) Fata                 - 1915.     - Nakon identifikacije dženaza obavljena  1997.

20. Kaminić (Mujo) Vahid         -1975.

21. Kaminić ( Osman) Fata       - 1928.

22. Kaminić (Salko) Mujo          - 1945.

23. Mravić (Jusuf) Šaćir             - 1935.

24. Mravić (Murat) Mumin      -1923.

25. Mravić (Selim) Bećir             -1955.

26. Mravić (Selim) Ramo           - 1962.

27. Pirušić (Mehmed) Saja        -1909.

28. Pirušić (Mujo) Ibro               - 1941.

29. Toporan (Hasan) Arif           - 1930.

30. Zolj (huso) Mehmed            - 1955.

31. Zolj (Osman) Avdo                -1921.

32. Zolj (Selim) Muškija             - 1934.     - Nakon identifikacije dženaza obavljena  2004.

33. Zolj (Smail) Mujo                 - 1965.

Posebno opterećenje obilježavanju godišnjice stradanja njihovih najmilijih mještanima sela Žulja dolazi od naših medija i političkih krugova u našoj zemlji. Naime, u proteklih devetnaest godina rijetki mediji i rijetki političari su prisustvovali ovom događaju.

 Hasan Eminović