Izbori uspješno provedeni, verifikacija mandata u toku

Razgovarao: Salih Smajlović

Iako su izbori u Islamskoj zajednici uglavnom okončani, mada još uvijek nisu izvršene verifikacije za izvršne odbore i Sabor, sa predsjednikom Glavne izborne komisije Mensur ef. Karadžom razgovaramo o njihovim osnovnim karakteristikama, odnosno o saznanjima koja su do sada došla u Glavnu izbornu komisiju. I mada su neki (dnevni) listovi objavili imena članova novog saziva Sabora Islamske zajednice u BiH, mi to ne činimo sve dok ne bude potpuno okončana njihova verifikacija i proces sasvim dovršen.

Gospodine Karadža, možete li nam reći da li su u svim izbornim jedinicama i okruzima, računajući i bošnjačku dijasporu, održani izbori za organe Islamske zajednice za mandatni peri­od od 2010.-2014. godine i kako je tekla njihova dinamika?

Karadža: Dinamiku provođenja izbora u ovom izbornom ciklusu su okvirno odredili Sabor i Rijaset donijevši odluke da se izbori provedu u 2010. godi­ni, tačnije do kraja 2010. godine. Ovakve odluke su determinirane činjenicom da je krajem 2010. godine istekao mandat dotadašnjim članovima organa Islamske zajednice. Konkretnu dinamiku aktivnosti i provođenja pojedinih radnji u ovom izbornom procesu je donijela Glavna izborna komisija u skladu sa svojim nadležnostima. Tako je odlukom Glavne izborne komisije odlučeno da se 10. decembra održe iz­bori na nivou džemata, 25. decembra da se izvrši izbor izvršnih odbora medžlisa, a 26. decembra izbor sabornika na svakom pojedinom izbornom okrugu. Mogu reći da su ovi rokovi ispoštovani, osim u nekoliko džemata gdje su izbori morali biti prolongirani za drugi termin zbog neadekvatnih i neblagovremenih priprema za njihovo provođenje. Dakle, izbori na području Bosne i Hercegovine su provedeni, a trenutno je u toku verifikacija mandata za iz­vršne odbore i za Sabor.

Mešihati islamske zajednice u Sandžaku, Hrvatskoj i Sloveniji, te islamske zajednice u bošnjačkoj dijaspori, izbore provode u skladu sa svojim normativnim aktima.

Karadža: Mešihati islamske zajednice u Sandžaku, Hrvatskoj i Sloveniji, te islamske zajednice u bošnjačkoj dijaspori izbore provode u skladu sa svojim normativnim aktima zbog specifičnosti njihovog pravnog statusa u zemlja­ma u kojima su registrira­ni. U okviru ovih izbora koji se provode u Bosni i Hercegovini oni vrše izbor svojih predstavnika u Sabor Islamske zajednice. To koordinira Glavna izborna komisija i vrši verifikaciju izabranih članova Sabora.

Biračko tijelo na nivou džemata su svi punoljetni pripadnici džemata

Prisustvujući glasanju za članove Izvršnog odbora Medžlisa IZ Sarajevo, koje je održano 15. decembra 2010. godine u Istiklal džamiji u Sarajevu, predsjednik izborne komisije Ešref ef. Alibegović nam reče da je sve proteklo u najboljem redu i da je odziv birača bio neočekivano velik. Da li je odziv birača bio takav i na drugim iz­bornim mjestima?

Karadža: U kontekstu ovog pitanja, prije sve­ga treba pojasniti način izbora organa Islamske zajednice. Naime, samo su izbori na nivou džemata neposredni izbori, dok su izbori za članove izvršnih odbora i članove Sabora posredni izbori. Biračko tijelo na nivou džema­ta su svi punoljetni pripadnici džema­ta koji čine i skupštinu džemata. Potencijalno, dakle, to su svi punoljetni muslimani u jednom džematu. S dru­ge strane, članove izvršnih odbora bi­ra skupština medžlisa, koju sačinjava­ju predstavnici svih džemata, koji su izabrani na džematskim izborima, a članove Sabora, po dva predstavnika svakog džemata, koji se također bira­ju na neposrednim izborima na nivou džemata. Još uvijek nemamo precizne podatke o izlaznosti na nivou džema­ta, ali je sigurno da je ona na nivou, ili veća, od opće zainteresiranosti muslimana da učestvuju u radu svojih džemata i općenito aktivnostima Islamske zajednice. Izbor članova izvršnih odbora i izbor sabornika, kao što sam rekao, vrše tijela, tako da tu i ne možemo govoriti o odzivu birača, nego o odzivu članova tog tijela na dan ka­da je zakazan izbor. Prisustvo članova u ovim tijelima je svugdje veliko, a u procentima je ono preko 70%.

Potrebna veća zastupljenosti žena na kandidatskim listama

Iako stalno ističemo kako su naše supruge i majke veoma važan faktor i u životu i radu Islamske zajednice, njih uglavnom nema u našim organima. U Izvršnom odboru Medžlisa IZ Sarajevo među 15 članova tog ti­jela, samo je jedna žena, (prof Mina Pleh). Znamo da je slična situacija i u drugim medžlisima, te organima IZ , džematskim odborima, Saboru IZ itd. Zbog čega su žene potisnu­te iz organa Islamske zajednice?

Karadža: Slažem se sa vašom konstatacijom o ulozi žena u aktivnostima i radu Islamske zajednice. Normativno, jednake su mogućnosti i žena i muškaraca da učestvuju u izbornom procesu i da budu kandidati na listama za or­gane islamske zajednice. I aktivno i pasivno biračko pravo jednako imaju i žene i muškarci. Iako je još uvijek u toku verifikacija izbornih rezultata, vidljiv je veliki nesrazmjer između broja žena i broja muškaraca koji su izabrani u organe. Lično sam, i u svojim izjavama za medi­je Islamske zajednice, i prilikom sastanaka sa licima i organima koji su učestvovali u provođenju izbora, ukazivao na potrebu veće zastupljenosti žena na kandidatskim listama. Smatram da je u tom smislu, na ovim izborima, ipak napravljen određeni pomak, iako ne­dovoljan s obzirom na važnost učešća žena u radu organa Islamske zajednice i na njihov dosadašnji doprinos aktivnostima Islamske zajednice na raznim poljima. Moguće je i da nije postojala dovoljna zainteresiranost za kandidi­ranje na izborima pa je ovo i prilika da pozovemo džematlijke za iskazivanje više interesovanja za rad organa džemata ili medžlisa.

Kandidiranje za organe i izbor u organe nije ni na koji način limitiran starošću

Kao što je u organima islamske zajednice malo žena, isto je tako evidentno da u njima, posebno u džematskim odborima, ima malo mlađih osoba. Kakav je Vaš komentar na ovo ?

Karadža: Kandidiranje za organe i izbor u or­gane nije ni na koji način limitirano starošću pripadnika Islamske zajednice, tako da je mogućnost izbora bila jednaka za sve. Pa iako još uvijek ne možemo govoriti o brojkama, evidentan je sve veći broj mlađih osoba u organima Islamske zajednice na svim nivoima, a to je, opet, posljedica sve veće zainteresiranosti mlađih osoba za aktivnosti i rad Islamske zajednice. Posebno radu­je zainteresiranost obrazovanih mlađih džematlija koja se ne ogleda samo kroz izbore nego je to evidentno i u džamijama na namazima i drugim aktivnosti­ma Islamske zajednice.

U prethodnim izborima za period 2006-2010. kandidati za iz­vršne odbore medžlisa predlagani su izravno na skupštinama medžlisa, dok su ove godine članovi skupština imena tih kandidata mogli pročitati na listama, te iste zaokružiti ili izostaviti. Da li ovo znači da sada skupštine medžlisa imaju manjeg utjecaja u tome kakvi će biti sastavi izvršnih odbora medžlisa?

Karadža: U posljednjim izmjenama i dopunama Izbornih pravila težište je, ka­da je u pitanju kandidiranje, stavljeno na džemate. Svaki džemat je imao mogućnost da istakne svoje kandidate za bilo koji nivo izbora. Tako je džemat mogao predložiti svoje kandidate i za izvršni odbor, s tim što su okružne komisije sačinjavale konačne liste na ba­zi dobijenih prijedloga. Dakle, kandidiranje za izvršne odbore je obavljeno prije same sjednice skupštine, a svaki džemat je zastupljen sa nekoliko predstavnika u skupštini koji su kroz džemat imali mogućnost da izvrše kandidiranje.

(Preporod, 15.01.2011. godine)