A+ A A-

Modeli organiziranog prikupljanja i distribucije zekata u svijetu

Fikhske teme

 

Mr. Mustafa Hasani

Modeli organiziranog prikupljanja

i distribucije zekata u svijetu

 

Muslimani su u dvadesetom stoljeću različito reagirali na mogućnost da samostalno organiziraju svoje vjerske institucije. Ta različitost jeste rezultat posebnosti i specifičnosti pojedinih muslimanskih država u kulturnom, nacionalnom, ekonomskom, povjesnom, tradicijskom, ali i geografskom smislu. Posebno se to ogleda u političkom smislu i definiranju statusa islama u pojedinim državama. S druge strane, uočavaju se i neka identična rješenja, što se objašnjava činjenicom da se radi o preuzimanju rješenja jednih od drugih, jer je riječ o istom izvoru, Kur'anu i sunnetu, ali i istom poticaju, te je i za očekivati da i rješenja u realizaciji budu identična ili makar bliska.

Mnogobrojna se pitanja danas istražuju i iznalaze razičiti modeli u smislu da se najadekvatnije i najefektivnije realiziraju određene vjerske institucije ili vjerski propisi. Vrlo su važna i značajna iskustva stečena u realiziranju, konkretizaciji, prizemljenju, svođenju u prostor Božije volje. Kazano riječnikom Tarika Ramadana, pitanje glasi: Kako Tekst (Kur'an i sunnet) svesti u kontekst? Kako teoriju svesti u praksu, trajno u vremensko, objektivno u subjektivno, univerzalno u konkretno i sl? Ta su iskustva općenito dragocjena koliko god da su ona u isti momenat posebna i specifična.

Pitanje organiziranog prikupljanja i distribucije zekata jeste jedno vrlo živo i značajno pitanje današnjice. Živo je zato što zekat predstavlja jedan od pet temeljnih ibadeta, te je za njegovo izvršavanje zaiteresiran svaki musliman u svijetu pojedinačno, a država, zajednice muslimana, džemati općenito. Nadalje, specifičnost zekata jeste u tome što je riječ o materijalnom ibadetu koji je usko vezan za ekonomiju, koja je pak u stalnim promjenama i novim oblicima za koje je potrebno iznaći odgovarajuća islamska rješenja. Danas je pitanje zekata značajno jer se oživljavanjem prakse Božijeg Poslanika, a.s., finansijski vrlo značajno utječe na standard pojedinih socijalnih kategorija muslimana kojim se oni materijalno pomažu ali i dodatno vežu za islam i muslimane. Ovakvim vidom vođenja akcije zekata utječe se posebno na neke segmente muslimanskog života, poput obrazovanja općenito a islamskog posebno, kao važnog segmenta očuvanja i izgradnje islamskog identiteta.

Potrebno je naglasiti da se kod nas pisalo o organizaciji prikupljanja zekata u muslimanskom svijetu. Prvi koji je u svome pisanju o zekatu naveo neka konkretna rješenja iz muslimanskog svijeta bio je Husein \ozo, ujedno i inicijator organiziranog prikupljanja zekata kod nas.1 On je u svojim radovima, kojima je objašnjavao da se zekat može i treba dati Islamskoj zajednici za rad njenih obrazovnih institucija, navodio primjere iz nekih muslimanskih zemalja, poput Saudijske Arabije, Libije i dr. Drugi rad, također objavljen u Glasniku dolazi iz pera Ibrahima Džananovića i Fikreta Karčića u kojem je kratko ukazano na prikupljanje i raspodjelu zekata u savremenom dobu, gdje su date osnovne informacije o tome kako su određena pitanja o menadžmentu zekata riješena u Pakistanu, Maleziji i Sudanu.2 Treći rad na ovu temu objavio je mr. Amer Kovačević pod naslovom "Ka primjerenom izučavanju i efikasnijoj mobilizaciji zekata u Bosni i Hercegovini"3, gdje je predstavio organizaciju zekata u Maleziji i ukazao na neka savremena pitanja.

S obzirom na izgradnju i funkcioniranje vlastitog modela menadžmenta zekata koji vodi Islamska zajednica BiH, ali i činjenice da su mnogi građani BiH od 1992. pa nadalje, a neki su još uvijek, bili korisnici sredstava zekata, čini se u najmanju ruku uputnim da se upoznamo s postojanjem različitih modela menadžmenta zekata u naše doba.

 

Tri modela menadžmenta zekata danas

Do pojave različitih modela za organizirano prikupljanje i distribuciju zekata dolazi u drugoj polovini dvadesetog stoljeća. Muslimani su u tom periodu, kao i ashabi u vrijeme prelaska u Medinu, izgradnjom samostalne države bili u mogućnosti da slobodno organiziraju svoj društveni život. Zekat je propisan u medinskom periodu ali i implementiran u društvenom smislu od Božijeg Poslanika, a.s. Od male muslimanske zajednice, s promjenom društvenog ambijenta, prije svega političkog, te stjecanjem slobode, Alejhi-s-selam u narednih deset godina gradi državu. Muslimanski je svijet u dvadesetom stoljeću preživio jednu sličnu transformaciju stjecanjem samostalnosti nakon perioda kolonijalne potčinjenosti.4 U tome će kasnije muslimani shvatiti potrebu rada na oživljavanju prakse Božijeg Poslanika, a.s., o pitanju organiziranog prikupljanja zekata. Muslimani druge polovine dvadesetog stoljeća iskoristili su slobodu da se vlastito izraze, između ostalog, i o pitanju organiziranja zekata. To predstavlja spoj ili zajednički interes kako muslimana pojedinaca koji su duboko razumjeli cjelinu propisa o zekatu tako i vlada muslimanskih zemalja. Naime, vlade su zainteresirane za valjanu organizaciju zekata uvažavajući s jedne strane volju svojih građana, ali ujedno shvatajući zekat kao važan činilac u rješavanju socijalnih, ekonomskih i inih problema društva.

Možemo kazati da je svaka država slijedila vlastiti put izgradnje modela menadžmenta zekata, te da u tom smislu ne postoji jedinstven stav, što je i razumljivo sa stanovišta vlastitog historijskog, kulturnog i tradicijskog naslijeđa, ali i geografskog položaja. Analizirajući savremenu praksu u svijetu može se kazati da je, generalno uzevši, međašni princip status islama u dotičnoj državi. Muslimani koji žive u državama u kojima islam ne uživa status državne religije bili su prepušteni izgradnji vlastitih modela, dok je u drugom slučaju država imala odlučujući utjecaj na izbor modela koji će se slijediti. Prema tome, zaseban organizacijski oblik predstavljaju organizacije za prikupljanje i distribuciju zekata islamkih zajednica, udruženja, društava i sl. u državama u kojima islam ne uživa status državne religije. Modaliteti organiziranja menadžmenta zekata u ovim državama, ako ga je i bilo, različiti su. U nekim državama, kao što je slučaj s Indijom, kako ćemo kasnije vidjeti, došlo je do pojave mnoštva različitih udruženja, društava, organizacija, fondova za prikupljanje i distribuciju zekata. To je stoga što je davanje zekata prepušteno na volju i savjest pojedinca. Ovdje se može ukazati na jednu grupu zemalja koje su bile pod komunističkom vlašću gdje je davanje zekata općenito, a organizirano posebno bilo suzbijano u cilju ekonomskog rušenja islamskih zajednica i vjerskog života muslimana.

Analizirajući današnju situaciju u svijetu moguće je uočiti tri oblika organizacje za prikupljanje i distribuciju zekata:

1. davanje zekata obaveza je propisana pozitivnim zakonom;

2. davanje zekata je dobrovoljno, nije obavezno pozitivnim zakonom, ali se država javlja kao osnivač, supervajzer agencije i fonda za prikupljanje i distribuciju zekata;

3. davanje zekata jeste dobrovoljno, a muslimanima je prepušteno na volju da izaberu na koji će se način organizirati.

 

Prvi model

Zekat je obaveza propisana zakonom u u šest država: Saudijskoj Arabiji, Maleziji, Libiji, Pakistanu, Sudanu i Jemenu. Za razliku od dugih navedenih država, u Jemenu se od vlasti organizirano prikuplja zekat još od vremena Božijeg Poslanika, a.s. Naime, sve su ove zemlje imale prekid u organiziranom prikupljanju zekata od vlasti izuzev Jemena. Ovakav pristup prikupljanju zekata u Jemenu datira od često spominjanog slučaja koji se vezuje za ashaba Muaza b. Džebela, iz osme godine po Hidžri, kada ga je Božiji Poslanik, a.s., poslao kao namjesnika u Jemen i tom prilikom mu dajući instrukcije,5 između ostalog, skrenuo pažnju na namjesničku obavezu prikupljanja i distribuciju zekata.

U ovim državama koje su prihvatile pricip zakonske obeveze davanja zekata primjetan je niz različitih instucionalnih formi za prikupljanje i distribuciju zekata. Tako se ove države mogu podijeliti u dvije grupe:

1. države u kojima su odvojene funkcije prikupljanja i distribucija zekata. Takav je slučaj, npr. u Jemenu, u kojem je prikupljanje zekata u nadležnosti Ministarstva finansija dok je za distribuciju odgovorno Ministarstvo za socijalna pitanja;

2. države koje konbiniraju obje ove funkcije u jednoj organizaciji, instituciji.6

Kako smo već naglasili, svaka je država slijedila svoj vlastiti model koristeći se nekim osnovnim principima, ali uvažavajući svoje kulturne, historijske i druge specifičnosti, ali i geografski položaj. Tako će u Pakistanu posebno naglasiti da je riječ o zekatu i ušuru (što je zekat na poljoprivredne plodove), uvažavajući činjenicu da je u Pakistanu poljoprivreda važan ekonomski činilac, dok će se u drugim državama terminološki sve imenovati zekatom ne naglašavajući razliku sa stanovišta porijekla zekata.

Organizacijski su također u ovim zemljama nađena različita rješenja. Na nivou države u Pakistanu djeluje Centralni savjet za zekat, zatim: Provincijski savjet za zekat, komiteti za zekat na nivou distrikta, Tehsil (Taluqa) komiteti za zekat (obuhvata prostor sela u kojem živi 2.000-3.000 stanovnika) i Lokalni komitet za zekat. Ova organizacijska shema pratila je administrativnu na nivou države.7

Za prikupljanje zekata u Saudijskoj Arabiji na poljoprivredne proizvode, voće i stoku formiran je poseban department pri Ministarstvu finansija. Prikupljači zekata na stoku prikupljaju zekat ljeti i zimi i formirani su u zasebne grupe. Biraju se iskusni sakupljači, verzirani u propise o zekatu i njegovom obračunu i oni trebaju biti doličnog islamskog ponašanja. Njih imenuje Ministarstvo finansija. Zekat prikupljaju u novcu i robi, zavisno od situacije. Prikupljači prihvataju verbalnu izjavu lica koje daje zekat, koju potvrđuje plemenski starješina. [to se tiče ovih jedinica koje prikupljaju zekat na stoku, one obilaze određenu regiju prema programu obilazaka koje pravi Ministarstvo interijera. Za stoku na ispaši jedinica ne treba tražiti dozvolu za obračun zekata od vlasnika stoke, starješine i sl. Jedinica sačinjava pismeni zapisnik o stoci, koju svaki pojedinac posjeduje, čiji jedan primjerak daje vlasniku stoke a drugi šalje u Ministrastvo finansija. [erijatski sud i kadije će procijeniti vrijednost stoke shodno vremenu, mjestu, rodnosti i sl. Cijena i vrijednost bit će preneseni jedinici, i ona će postupiti shodno tome. Zekat na poljoprivredne proizvode i voće ubire se na sličan način putem posebnih jedinica. Ministarstvo poljoprivrede i vode sačinjava planove, daje smjernice i raspored koji primjenjuju ove jedinice. Zavisno od regije, tj. od poljoprivrednog potencijala u njoj zavisi i rad ovih jedinica. U određeno planirano vrijeme, najčešće tri puta u godini, ove jedinice obilaze farme i bašče kako bi pregledale poljoprivredne poslove i shodno tome postupale.8

Razlike u modalitetima primjetne su u obimu na koji se zekat daje, ali i o pitanju distribucije prikupljenih sredstava zekata. Primjetno je da je vrlo čest model da su na lokalnom nivou angažirani volonteri koji pri određenim dobrovoljnim komitetima djeluju i rade na distribuciji dobivenih sredstava, a da su najzastupljenije kategorije lica koja primaju zekat siromasi i nevoljnici. Teorijski je zastupljeno svih osam kategorija primalaca zekata iako se favoriziraju navedene prve dvije. Među posebnostima koje treba istaći jeste rješenje koje se primjenjuje u Libiji. Naime, prikupljanje sredstava u ovoj državi je decentralizovano, a njihova distribucija je centralizovana. Libijski zakon o zekatu određuje da se 50% prikupljenih sredstava dijeli siromasima i nevoljnicima, a da prikupljači i distributeri zekata, kao jedna od osam kur'anski kategorija lica primalaca zekata, primaju do 10%, dok 30% zekata odlazi za kategoriju fi sebilillah, tj. koristi ih vladina organizacija Islamski poziv, specijalizirana organizacija za islamska pitanja formirana s ciljem prezentiranja islamskog učenja. U Saudijskoj Arabiji distribuciju prikupljenog zekata vrši Ministarstvo za socijalna pitanja svim kategorijama primalaca zekata, ali su primjetna dva osnovna oblika ove distribucije: pružanjem stalne i privremene pomoći. Stalna pomoć pruža se konstantno, stalnim davanjem siromašnim porodicama, a privremena je u stvari vanredna ili kratkoročna pomoć u slučajevima bolesti, smrti, nesreće i drugih sličnih situacija.9

Interesantna su zakonska rješenja o tome na koga se odnose zakonske odredbe o zekatu, tj. koji je princip primijenjen, jer je riječ o obavezi koja se tiče dijela stanovništva, tj. samo muslimana. Sudanski zakon predviđa da se obavezno davanje zekata odnosi na svakog Sudanca u zemlji i inostranstvu, kao i na svakog nesudanca muslimana koji radi i boravi u Sudanu. Ovim rješenjem prihvaćem je kombinirani model nacionalnog i teritorijalnog principa. U Pakistanu Zakon o zekatu odnosi se samo na muslimane građane Pakistana, a ne strance muslimane i nemuslimane Pakistance. Naime, sudanski zakon predviđa da nemuslimani Sudanci trebaju platiiti taksu solidarnosti. Pakistanski Zakon o zekatu ne predviđa takvu odrednicu, međutim, isti zakon uvažava različitost mezhebske pripadnosti. Iako je u Pakistanu zvanični mezheb hanefijski, dopušta se da davalac zekata izvrši plaćanje na osnovu učenja pravne škole (mezheba) kojoj pripada. Saudijski propisi o zekatu odnose se na građane Saudijske Arabije, Bahreina, Kuvajta i Katara, dok drugi plaćaju porez na prihod.10

 

Drugi model

Drugi oblik organiziranog prikupljanja i distribucije zekata u muslimanskim zemljama ogleda se u djelovanju institucije specijalizirane za ovaj vid aktivnosti. Principijelno država ima ulogu osnivača takve institucije koja djeluje na njenom teritoriju na osnovu propisanih zakonskih akata. Među zemljama u kojima djeluju ove instutucije su Kuvajt, Jordan, Oman, Katar, Bahrein, Bangladeš i Indonezija. Takav slučaj je bio i s Irakom, za koji danas nemamo informacije. Egipat se izdvaja u odnosu na navedene zemlje time što su 1971. osnovali Nasser Social Bank of Egypt, koja u zasebnom odjelu radi na prikupljanju i distribuciji zekata. Potrebno je naglasiti da ovi fondovi nisu jedine institucije u ovim državama koje prikupljaju zekat. Brojne se dobrotvorne i druge organizacije koje također prikupljaju zekat, te se usljed tog mnoštva razvija takmičarski duh u cilju što obimnijeg prikupljanja zekata.

Bitna osobina organizacije zekata u ovim zemljama jeste ta što zekat nije obligacija propisana pozitivnim zakonom dotičnih zemalja, te je njegovo davanje ostavljeno na svijest i savjest građana muslimana. Vlade ovih država u određenom obimu pomažu rad ovih institucija i fondova dajuću godišnju subvenciju, a kao osnivači imaju i ulogu nadležne institucije, koja pak zakonski reguliše rad ovih institucija. Najčešće su ove institucije i fondovi u nadležnosti Ministarstava vakufa i islamskih poslova kao što je npr. slučaj s Fondom zekata u Jordanu formiranom 1978. ili sličnom organizacijom u Bahrejnu za čiji je rad i osnivanje 1979. donesen zakon. Sljedeća značajna osobina jeste ta da u nadeležnost i obim poslova ovih fondova i agencija spada zajedno prikupljanje i distribucija zekata. Ove institucije ostvaruju saradnju sa ministarstvima i drugim vladinim organizacijama poput Ministarstva za socijalna pitanja ili Ministarstva zdravlja i sl. u cilju što efikasnije realizacije distribucije zekata, ali u osnovi distribucija kao i prikupljanje zekata u nadležnosti su jedne organizacije.

Nasser Social Bank of Egypt prikupljanjem i distribucijom zekata ima za cilj da pospješi socijalnu solidarnost među ljudima uvodeći zajedno socijalne i ekomske aktivnosti. Od 1972. ova banka prikuplja dobrovoljno dati zekat, donacije i druge oblike pomoći i kroz razne programe distribuira ga određenim kategorijama. Prije svega riječ je o siromasima i nevoljnicima u njihovom materijalnim zbrinjavanju, ali i u nalaženju posla i njihovom zapošljavanju, medicinskom pomaganju istih, pa sve do pomoći oko troškova ukopa umrlih i sl. U cilju uspješnijeg rada osnovani su centri za različite vidove pomoći: za edukaciju, traženje posla ili za građane sa posebnim potrebama, kao što su jetimi, hendikepirani i sl. Banka prima zekat od fizičkih i pravnih lica. U svome radu Banka se oslanja na pomoć preko 4.000 lokalnih komiteta u kojima uposlenici dobrovoljno rade na prikupljanju i distribuciji zekata. Ovi lokalni komiteti učestvuju u realizaciji programa i projekata koje Banka vodi u cilju adekvatnije distribucije zekata. Lokalni komiteti smješteni su u džamije, škole, univerzitete, na radnim mjestima, klubovima i dobrovoljnim organizacijama, čime je obuhvaćeno cijelo stanovništvo.11 Inače, angažman dobrovoljnih aktivista vrlo je važan sa stanovišta smanjenja troškova rada na prikupljanju i distribuciji zekata. Na taj način efektivno ostaje više sredstava za podjelu ostalim kategorijama primalaca. U 1985. godini bilo je 3.000 lokalnih komiteta (u kojima je djelovalo od 15.000 volontera) registrirano je 580.000 davalaca zekata koji su svoje povjerenje i zekat dali ovoj banci, dok je iste godine ovim kanalom zekat dobilo 690.000 korisnika.

Vrlo važno pitanje kod ovih organizacija, bez obzira kojem modelu pripadale, jeste pitanje na koji se način ostvaruje tumačenje islamskog prava i shodno tome kontrola rada u svjetlu islamskih propisa. Nasser Social Bank predstavlja jedinstven oblik jer nema instucionalno strukturirani vjerski ili islamskopravni nadzor i kontrolu rada Odjela za zekat. Pravilima nije predviđen angažman uleme ili poznavalaca islamskog prava u organima za prikupljanje i distribuciju zekata kao niti neki nadzor rada od vjerskih eksperata. Ovo ne znači da Odjel ne drži do vjerskog mišljenja, čak naprotiv. Banka ima uspostavljene stalne odnose s Ministarstvom vakufa i Uredom za izdavanje fetvi (Daru-l-ifta') kojima se obraća u slučaju prijepornih pitanja. Međutim, ovdje je riječ o tome da u strukturi Odjela za zekat nema izgrađen sistem direktnog angažmana vjerskih eksperata i kontrole, iako poznavaoci prava i imami džamija rade u lokalnim komitetima.12 Za razliku od Banke, Fond zekata iz Kuvajta (Bejtu-l-mal) u svojoj strukturi ima stalnu Komisiju za pravna pitanja kao jedan od četiri komiteta pri Upravnom odboru. Ova komisija formirana je 30. aprila 1983. rezolucijom Upravnog odbora s ciljem nadzora i kontrole rada i aktivnosti FZ-a u smislu njihove usklađenosti s normama islamskog prava, ona izdaje fetve i daje odgovore na pitanja koja postavlja administracija FZ-a i građani. Komisija broji šest članova, alima specijalista u islamskom pravu.13 U cilju što boljeg i adekvatnijeg rada formirana je Islamska pravna kancelarija.14

U tehničnom smislu ponuđena je vrlo raznovrsna mogućnost uplate sredstava na račun FZ-a, te se te uplate mogu izvršiti u bilo koje doba dana i noći, na šalterima, ali i na posebno postavljenim bankomatima koji se nalaze u poslovnicama FZ-a. U svrhu prikupljanja priloga postavljene su kutije u kooperativna udruženja i supermarkete koje podstiču ljude na davanje zekata. Sredstva također mogu biti uplaćena na račune direktno u poslovnicama FZ-a ili u bankama. FZ djeluje na cijelom teritoriju Kuvajta, u doslovnom smislu, jer je razvijen poseban sistem pokretnih FZ-ureda. Ovi timovi u autokućama po predviđenom planu i programu s kojim je javnost upoznata obilaze teren zadržavajući se po jednu sedmicu na svakom planiranom odredištu. I na kraju, instalirana je posebna telefonska linija otvorena dvadeset i četiri sata na koju se može obratiti svaki onaj koji želi uplatiti zekat. Poslije razgovora u kojem je klijent naveo svoju adresu uprava šalje svoga predstavnika da preuzme zekat.

Oblici ili tipovi distribucije zekata razvijeni u ovim organizacijama veoma su slični bez obzira o kojem modelu je riječ. Primjera radi, kuvajtski Fond zekat, osnovan 1982, vrši distribuciju prikupljenog zekata na dva načina: lokalnom i međunarodnom nivou. Lokalna distribucija ostvaruje se putem više oblika pružanja pomoći:

1. mjesečna pomoć daje se određenim kategorijama kojima je ova stalna pomoć neophodna, kao što su: siročad, razvedene žene, stare i hendikepirane osobe, bolesna lica i sl.;

2. kratkoročna pomoć uplaćuje se licima, porodicama koje su trenutno zapale ili se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji. Ovaj se oblik koristi za plaćanje: školovanja, medicinske njege i liječenja, pravnih usluga, troškova izgradnje, naknade štete, ekonomske rehabilitacije, opremanje stana i sl.;

3. beskamatni zajmovi daju se onim licima kojima trenutno trebaju sredstva i u mogućnosti su da ga pod uvjetima ugovora vrate u predviđenom roku;

4. prikladna pomoć jeste specifična vrsta pomoći za određene kategorije korisnika. Naime, aplicirati da bi se dobio zekat ili pomoć može svako lice koje smatra da ima pravo na zekat ili neki vid pomoći. Prema postojećoj proceduri, nakon što se prilikom aplikacije daju osnovne informacije i dokumenti, slučaj se zavodi pod posebnom šifrom, a potom poseban istraživač vrši službeno istraživanje o opravdanosti zahtjeva, tačnosti navedenih informacija i piše svoj izvještaj o tome da li dotično lice zadovoljava ili ne kriterije za dobijanje zekata ili prikladne pomoći. U slučaju da službenik ocijeni da podnosilac zahtjeva ne ispunjava kriterije za dobijanje ovih sredstava ili nije dostavio odgovarajuću dokumentaciju, takvom licu ne ispunjava se zahtjev. Međutim, FZ ne daje svoju pomoć samo onima koji se obrate zahtjevima za to, nego uvažavajući činjenicu da ima i onih siromaha i potrebnika koji se iz određenih razloga stide ili su pak ponositi, pa ne žele zatražiti pomoći i sl., nastoji da i tim familijama pruži pomoć. Uposlenici FZ-a na različite načine i prikladnim metodama pronalaze takve familije i utvrđuju oblik pomoći koji im je najpotrebniji i daju istu ali na način da se očuva obraz i dostojanstvo tih ljudi;

5. donacije u robi kao što su: odjeća, hrana, namještaj, bijela tehnika i sl. FZ prima u obliku zekata i sadake kroz sekciju odgovornu za donacije u robi. Kasnije se ta roba klasificira i distribuira putem lokalnih aktivnih odjela familijama koje imaju potrebu za ovom vrstom donacija.

FZ vrši distribuciju tokom čitave godine s tim da određene projekte realizira periodično, uvažavajući prirodu tih projekata. U ove sezonske aktivnosti FZ-a spadaju: organiziranje iftara (aktivnost početa 1983. godine i traje do danas), sakupljanje i distribucija kurbanskog mesa (od 1983. godine pa naovamo), odjeće za jetime (od 1984. godine pa na ovamo), prikupljanje i distribucija zekatu-l-fitra u robi i novcu, gdje se FZ javlja kao posrednik između davaoca zekatu-l-fitra i korisnika. Sezonska aktivnost FZ-a od 1989. godine je također i slanje siromašnih na hadž koju vrši u saradnji s kuvajtskim hadžskim kompanijama, koje na zahtjev FZ-a ostavljaju slobodna mjesta za ovakve slučajeve, a odabir takvih lica vrši FZ.

Vrlo važno pitanje koje zaokuplja umove muslimana jeste mogućnost da se sredstva zekata investicijski ulože u cilju razvoja samostalnog finansijskog resursa ili za ekonomsku rehabilitaciju pojedinca ili porodica. Kako učiniti da sredstva zekata ekonomski budu pokretački, a ne samo potrošački činilac, a da se pri tome ništa ne oduzme od zekata u smislu ibadeta? Fond zekata iz Kuvajta pokrenuo je 1987. program s ciljem finansijske produktivne rehabilitacije siromašnih porodica koje trebaju od korisnika zekata prerasti u davaoce zekata, tj. transformirati ih iz oblasti potrošnje u oblast proizvodnje. Od osnivanja Produktivne rehabilitacijske sekcije pa do sredine 1989. godine program rehabilitacije završilo je 99 familija. Program se sastoji u osiguranju nastave, obuke i sredstava u visini do 25% troškova za vrijeme trajanja teorijske i praktične nastave za porodice za koje se ustanovi da imaju mogućnosti ili sklonosti da uspješno okončaju program. Ovaj se program najčešće sastoji u osposobljavanju takvih porodica u zanatskim vještinama. Produktivnom rehabilitacijom poboljšava se društveni i ekonomski status takvih porodica i FZ ima ulogu posrednika u realizaciji njihovog boljeg života, što je i jedan od ciljeva davanja zekata. Da bi u tome uspio, FZ iznalazi metode kojima bi mogao da otkrije skrivene ali produktivne kapacitete u društvu, da ljude obrazuje, pruža šansu takvim licima i iskoristi njihov radni potencijal. U konačnici, takvim licima nudi se sigurnija budućnost i pruža nova perspektiva, a to svakako ima pozitivan utjecaj na moral tih ljudi i razvija jak osjećaj solidarnosti i pripadnosti, u kojem FZ stječe potpuno povjerenje.15

 

Treći model

Važna osobina trećeg modela menadžmenta zekata jeste u tome da država nema nikakva utjecaja na profil i način rada ovih organizacija. Ta, uvjetno kazano, sloboda organiziranja rezultira mnogobrojnošću kako tipova organizacija tako i njihovog broja, koje zauzimaju prostor od lokalnog, preko regionalnog do državnog nivoa. Primjera radi, u Indiji djeluju tri različita tipa organizacija koje se bave prikupljanjem i distribucijom zekata. Ovome treba pridodati da dobar dio muslimana još uvjek ovu vjersku obavezu izvršava na tradicionalan način ličnim davanjem ili neoficijelnim kanalima.

Prvi vid organizovanog davanja zekata jeste davanje zekata za potrebe rada vjerskih škola. Sredstvima zekata ove škole zajedno s donacijama i ulaganjima članova muslimanske zajednice pokrivaju troškove svoga rada. Ovo je jedan od najvećih problema za muslimane u Indiji jer medrese ili islamsko vjersko obrazovanje nije u nadležnosti države, što znači da se država ekonomski ne brine o njima, te je stoga ovo stalan problem.16 Važna je činjenica da je riječ o stotinama medresa po gradovima i selima u kojima radi jedan ili dva profesora, premda ima i škola s visokom reputacijom kakvu uživaju institucije i medrese visokog ranga u muslimanskom svijetu. Pored sredstava zekata ove medrese žive od prihoda s poljoprivredne zemlje, donacija, vakufa sadake i sl. Međutim, svi ovi nezekatski prihodi pokrivaju od 20% do 25% godišnjih troškova ovih institucija. Tome treba pridodati da mnoge od ovih medresa nemaju vlastite vakufe niti poljoprivrednu zemlju. Između ovih nezekatskih sredstava najveći prihod ostvaruje se od sadake, s tim da je ovaj oblik finansiranja teško pratiti s obzirom da bezbrojne forme. Neke od njih su: pozivi na večeru, što je veoma često, ili plaćanje hrane i odjeće za učenike. Kod muslimana u Indiji uobičajeno je da se učenici medresa pozivaju da uče Kur'an prilikom nekih godišnjica, poput sjećanja na umrle. Nakon učenja Kur'ana učenici bivaju nagrađeni hranom i odjećom. Najveći obim prihoda medrese ostvaruju od primljenog zekata. Veoma je važno istaći da većina učenika ovih medresa potječe iz siromašnih porodica te im školovanje ne bi bilo moguće bez ovih sredstava. Drugi važan činilac koji se treba naglasiti jeste da ovaj vid vjerskog obrazovanja nema alternativu. Iako u Indiji postoje neke visoko obrazovne institucije koje pružaju neko vjersko obrazovanje, po svome su karakteru daleko od običnog stanovništva, marginalne su i predstavljaju substandard. Većina uleme, hafiza Kur'ana, pravnika, znalaca hadisa kao i mnogi imami završavali su ove tradicionalne škole. Bez njih indijski muslimani izgubili bi svoj identitet.

Drugi tip ili grupa organizacija koje djeluju u Indiji i rade na prikupljanju i distribuciji zekata jesu organizacije koje svoje aktivnosti usmjeravaju na širenje islamske misli (dava), koje su još poznate i kao islamski pokreti. Ove organizacije smatraju, s obzirom da nema političkog islamskog vođstva, da se najbolji vid menadžmenta zekata ostvaruje kroz ove organizacije. Oni se pozivaju na kur'ansku kategoriju fi sebilillah (i na Allahovom putu) smatrajući za sebe da trud koji ulažu u širenju islamske misli jeste aspekt džihada. Jedna takva organizacija jeste Džemaa al-islami, koja od svojih članova traži da zekat daju u njen Bejtu-l-mal i da na to trebaju navesti svoje simpatizere. Naravno, sredstva koja prikupljaju ove organizacije ne potječu isljučivo od zekata. Džemaa al-islami, sama i u saradnji s različitim institucijama i društvima specijaliziranim za pomoć u nekim oblastima, vrši distribuciju zekata. Posebno se to odnosi na pružanje pomoći bolnicama i klinikama u njihovom radu, kao i plaćanje troškova bolničkog ili običnog liječenja, zatim na davanje finansijske dotacije društvima za socijalnu pomoć u pružanju socijalne pomoći jetimima, odnosno organizacijama i ustanovama za njihovu brigu i za rehabilitaciju i sl.

Treći tip jesu organizacije specijalizirane za prikupljanje i distribuciju zekata kao što je Bejtu-z-zekat (Fond zekata) iz Bombaja ili dobrotvorna zaklada "Crescent Charitable Trust" iz Aligarha. Ove specijalizirane organizacije za prikupljanje i distribuciju zekata se historijski posljednje javljaju u Indiji. Njihova pojava datira u kasnim sedamdesetim i ranim osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Broj ovih samostalnih, specijaliziranih organizacija naglo je rastao, na desetine. Osnivači ovih fondova vrlo često znale su biti neformalne grupe muslimana ali i pojedinci. Većina ovih fondova nema nikakva pravila o radu, po svom djelokrugu su lokalni, po obimu prikupljenih sredstava minorni. Neki su od ovih fondova organizacijski, administrativno i rezultatski uspješni, dok drugi rade pod krovnom organizacijom AICMEU (All India Council of Muslim Economic Upliftment) Sveindijskom savjetu muslimana za ekonomski razvoj. Ove organizacije, pored pomoći siromašnim putem zekata koji im se daje, ulažu sredstva u pružanje medicinske njege, pomažu u odjeći, stambenom zbrinjavanju, u alatima, adaptaciji stambenih prostora, udaji siromašnih djevojaka, edukaciji i sl.17

U trećem modelu primjetno je odsustvo jedinstva indijskih muslimana o pitanju menadžmenta zekata. Povećavajući broj organizacija i modela, smanjuje se obim prikupljenih sredstava zekata na jednom mjestu, a time i efekat njihove upotrebe. Iako neke organizacije djeluju na cijelom teritoriju Indije, ipak je naglašen lokalni karakter, čime se onemogućava jedinstvena ili opća vizija, sistemsko i strategijsko djelovanje.

 

Zaključak

Danas djeluju tri različita modela prikupljanja i distribucije zekata u svijetu. Prvi je model na snazi u šest država: Saudijskoj Arabiji, Maleziji, Libiji, Pakistanu, Sudanu i Jemenu. Po ovom modelu davanje je zekata obaveza propisana pozitivnim zakonom. Važna osobina ovog modela jeste u tome da je prihvaćen princip odvojenosti institucija ili organa za prikupljanje od institucija za distribuciju zekata. Tako je prikupljanje zekata najčešće u nadležnosti Ministarstva finansija, dok je distribucija u nadležnosti Ministarstva za socijalni rad.

Model po kojem je davanje zekata dobrovoljno, tj. nije obavezno pozitivnim zakonom prisutan je u većem broju muslimanskih zemalja. Uloga države jeste u tome što se ona javlja kao osnivač, supervajzer agencije i fonda za prikupljanje i distribuciju zekata i daje godišnju subvenciju kojom pospješuje rad fonda. Ove su agencije jedinstvene sa stanovišta prikupljanja i distribucije zekata. Razvijeni su široki oblici nastupa prema građanima muslimanima u cilju njihovog motiviranja da svoj zekat daju putem ovih organizacija, a, s druge strane, također su razvijeni različiti oblici distribucije prikupljenih sredstava, kako smo to na primjeru kuvajtskog Fonda zekata vidjeli na lokalnom, ali i međunarodnom nivou.

Treći tip menadžmenta zekata specifičan je za države u kojima islam ne uživa status državne religije. Princip slobode vlastitog organiziranja u ovim državama rezultirao je mnogobrojnim modelima, tipovima specifičnim po prostoru djelovanja, od izrazito lokalnog do državnog nivoa, od administrativno uređenih do onih čiji osnivači i voditelji mogu biti čak i samopozvani pojedinci, zatim, fondovima i organizacijama koje su specijalizirane za prikupljanje zekata te organizacijama koje nisu takve, već se u sklopu raznih aktivnosti bave i prikupljanjem i distribucijom zekata. Poseban tip prikupljanja zekata jeste zekat koji se ukuplja za potrebe rada mnogobrojnih tradicionalnih medresa. Ove medrese nemaju alternativu u očuvanju islamskog identiteta muslimana Indije, a njihov bi rad bio, kako je u radu istaknuto, onemogućen bez sredstava zekata.

 

 

 

 

Fusnote:

1 Rad Huseina \oze pod naslovom "Značaj i šerijatska osnova akcije ubiranja zekata" objavljen je u Glasniku VIS-a 1976., a potom i separatno u zborniku pod naslovom Zekat i sadekat ul-fitr - islamske obaveze, u kojem su pored ovog objavljeni i drugi radovi podneseni na sastanku predstavnika najviših organa Islamske zajednice u SFRJ, održanom u Sarajevu 15-16. jula 1976. povodom akcije prikupljanja zekata, zekatu-l-fitra i kurbanskih kožica. Također su u ovom zborniku objavljeni i doneseni zaključci s tog sastanka.

Vidi: Zekat i sadekat ul-fitr - islamske obaveze, Vrhovno islamsko starješinstvo u SFRJ, Sarajevo, 1976.

2 Ibrahim Džananović i Fikret Karčić, "[erijatski propisi o prikupljanju i distribuciji zekata", Glasnik, Rijaset IZ-e, Sarajevo, 1991., br. 1, str. 12-17.

3 Mr. Amer Kovačević, "Ka primjerenom izučavanju i efikasnijoj mobilizaciji zekata u Bosni i Hercegovini", Glasnik, Sarajevo, 2002., br. 7-8, str. 719-731.

4 Korisno je spomenuti da je iza Prvog svjetskog rata gotovo sav muslimamski svijet u svom tradicionalnom okviru bio kolonijaliziran. Izuzetak su bili: centralni dio Arabijskog poluotoka, Hidžaz i prostor Rijada, Turska, u manjem okviru u odnosu na njen današnji teritorij, te Afganistan i Jemen.

5 Ibn Abbas prenosi da je Božiji Poslanik, a.s., rekao Muazu kada ga je slao u Jemen: "Ti ćeš doći narodu koji slijedi nebeske Knjige. Pozovi ih na šehadet da nema boga osim Allaha i da sam ja Božiji Poslanik, pa kada se pokore, obavijesti ih da im je Allah propisao pet namaza u toku dana i noći, pa kada proklanjaju, obavijesti ih da im je Allah propisao izdvajanje zekata, koji se uzima iz njihove imovine i dijeli njihovim siromasima. Kada se ovome pokore, ubiri zekat od njih i čuvaj se da ne uzmeš najvredniji dio imovine od ljudi, čuvaj se dove onoga kome je učinjena nepravda, jer između nje i Allaha nema zastora."

Muslim, Sahih, broj hadisa 1308, 1325, 1401.

6 Monzer Kahf, "Applied Institucional models for zekah collection and distribution in islamic countries and communities", Institutional framework of zakah, Dimensions and implications, Islamic development bank, Islamic research and training institute, Džeda, 1995., str. 197.

7 I. A. Imtiazi, "Organization, of zekah : The Pakistan model and experience", Menagment of zekah in modern muslim society, Islamic development bank, Islamic research and training institute, Džeda, 2000., str. 168-167.

8 Ahmad Ali Abdullah, "Zakatable funds of the state and models of their collection", isto, str. 135-137.

9 Vidi: Monzer Kahf, "Introduction to the study of the economics of zekah", Economics of zekah, Islamic development bank, Islamic research and training institute, Džeda, 2002., str. 29-35.

10 Dr. Fuad Abdullah al-Omer, "General, Administrativ and organizational aspects", Institutional framework of zakah: Dimensions and implications, str. 52.

11 Isto, str. 35-37.

12 Monzer Kahf, "Applied institutonal...", str. 204.

13 Fuad Abdullah al-Omar, "Managment of zakah through semi-gouverment institution", Management of zakah in modern muslim society, str. 137.

14 Ovu komisiju ne treba poistovjećivati s Međunarodnom islamskom pravnom organizacijom za zekat, kojoj je sjedište također u Kuvajtu i pod ingerencijom je Ministarstva za vakufe i islamska pitanja. Ova je organizacija osnovana 30. septembra 1987. Okuplja alime koji se bave pitanjem zekata, ali i stručnjake koji se naučno bave srodnim disciplinama. Njen osnovni zadatak jeste pitanje zekata u savremenom dobu. Pruža svoje usluge institucijama i vladama ali i pojedincima.

Vidi: Aýkàm wa fetàwà al-zakàh wa al-sadaqàt 1419. god po H. - 1999. god., Bayt al-zakàh, Kuvajt, 1999., str. 11-13.

15 Abd al-Qader Dahi Al-Ajeel, Institutional..., str. 269-270.

16 Fazlur Rahman Faridi, "Indija", isto, str. 236.

17 Isto, str. 37-39.

 

Glasnik, br. 9-10, 2004

FaceBook