Promo banner

A+ A A-

Čestitanje nemuslimanskih praznika

  • Published in
  • Kategorija: Druge religije/međureligijski dijalog
  • Štampa , E-mail

Pitanje:

Esselamu alejkum!

Cijenjeni alime, pročitao sam Vaš odgovor u kome dozvoljavate čestitanje nevjerničkih praznika (konkretno božića). Ja bih volio da ste u Vašem odgovoru citirali mišljenje nekog od hanefijskih autoriteta budući da se obraćate ljudima koji slijede hanefijski mezheb a i Vi se sami pozivate na Ebu Hanifu, rahimehullah. Koliko je meni poznato svi hanefijski učenjaci bez iznimke žestoko osuđuju čestitanje nevjerničkih praznika, a neki od njih taj postupak smatraju nevjerstvom, pa ne znam po kojoj osnovi je dozvoljeno čestitanje vjerskih praznika ljudima koji su iskrivili svoju vjeru i čija "vjerska" ubjeđenja Kur'an i Sunnet tretiraju nevjerstvom?! 

 

Odgovor:

Esselamu alejkum!

Pitanje čestitanja nemuslimanima njihovih vjerskih praznika ne treba dizati na nivo akaidskog pitanja, već ga posmatrati kao praktično-pravno pitanje koje spada u domen sijase šer'ijje ili društvenih odnosa. To što se nekome čestita njegov vjerski praznik ne znači podržavanje bilo čijih doktrina i  vjerovanja s kojima se ne slažemo, jer kad bi se stvari tako posmatrale, onda bi se i poseban status koji Kitabije imaju u muslimanskoj državi, ili Poslanikovo a.s. primanje kršćanskih delegacija u džamiji, mogao tako tumačiti. Tom činu (čestitanju) ne treba davati značenje koje mu ne pripada. Radi se o uobičajenim, kurtoaznim čestitkama koje jedni drugima upućuju sljedbenici različitih religija, ni manje ni više od toga. Stavovi koje ste citirali u Vašem pismu izgrađeni su i izrečeni u drugačijim društvenim i historijskim okolnostima, kada je na snazi bio sistem odnosa "darul-islam: darul-harb" i to pitanje su posmatrali sa akaidskog aspekta.

Evropsko vijeće za fetve je u fetvi broj 133 zauzelo stav da je to čestitanje, kao izraz dobrih međureligijskih i međuljudskih odnosa, dozvoljeno.