U susret bajramovanju: Bajram nije terevenka
Kampanja koja je prije tri godine povedena protiv neprimjerenog bajramskog slavlja i organizacije bajramskih terevenki dala je rezultata, pa su naredni Bajrami bili znatno bliži tradiciji i duhu islama. No, ove godine ponovo se najavljuju tzv. bajramski partyiji, kafanske proslave, pa čak i manifestacije narko-kulture, tako da smatramo za shodno da javnost podsjetimo na kampanju od prije tri godine.
U organizaciji Udruženja Mladi Muslimani, u srijedu je, 27. decembra 2006., na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, održan okrugli sto na temu «Proslava Bajrama - narušavanje bošnjačke tradicije», na kome su govorili reisu-l-ulema dr Mustafa ef. Cerić, Emir Hadžihafizbegović i Fatmir Alispahić. Moderator je bio Anez Džunuzović, koji je raspravu koncipirao za ovdašnje prilike i navike više nego originalno, jer je okrugli sto dobio dinamiziranu formu otvorenog intervjua sa uvodničarima, tako da su se izbjegla dugačka uvodna izlaganja.
Podsjećanja radi, problem neprimjerenog bajramskog slavlja u javnosti je otvorio Fatmir Alispahić nakon ramazanskog Bajrama, kada su u bezmalo u svim mjestima sa bošnjačkom većinom u bajramske dane, a pogotovo noći, zabilježeni izgredi koji narušavaju tradicionalne oblike obilježavanja Bajrama.
Alispahić je tada, 26. oktobra 2006., u otvorenom pismu napisao: „Posljednji ramazanski Bajram u mnogim je mjestima, a posebno u tuzlanskom kraju, proslavljan mimo islamskih običaja i bošnjačke tradicije. U krcatim kafanama su nastupale srbijanske turbo-folk zvijezde, alkohol se točio na ulicama, pucalo se iz vatrenog oružja, događale su se masovne tuče, pa čak i ubistva, a sve to u ime Bajrama, kao krune ramazanskog posta i odricanja. Nikada ni jedan Bajram kao ovaj nije nosio toliko socijalne destrukcije i frustracije, niti je bio u svojoj društvenoj manifestaciji toliko udaljen od islama. Budući da ni u našem komšiluku, a ni kod nas, dosad nije zabilježena takva erupcija autodestrukcije u vrijeme vjerskih praznika, vrijedilo bi upitati se - šta se to događa sa bošnjačkim narodom, a posebno sa bošnjačkom omladinom? Činjenica da je Bajram, za hiljade Bošnjaka, postao pozornica za opijanje, premlaćivanje i maltretiranje slabijih, za vašarsko divljanje svake vrste, ukazuje na upalni proces koji se ne može liječiti ignoriranjem. Mnogi muslimanski vjernici, koji su ispostili ramazan, bajramske su terevenke osjetili kao uvredu i kao blasfemiju svetog muslimanskog mjeseca. Mnogi od njih smatraju da bi u ovom povodu trebala reagirati Islamska zajednica, koja bi konkretnim kritičkim uputama trebala razdvojiti tradicionalnu bajramsku radost od terevenki koje se priređuju u vrijeme Bajrama i koje vrijeđaju svakog iskrenog muslimana."
Nekoliko dana nakon ovog otvorenog pisma Hayajtov je Centralni dnevnik priredio, kako je Senad Hadžifejzović najavio - face to face to face - u kojem su učestvovali slovenački muftija Nedžad ef. Grabus, akademik Esad Duraković i Fatmir Alispahić. U centralnom pitanju građani su masovno osudili bajramske terevenke, te ponajviše osudili gazde kafana koji zbog profita dopuštaju da se u njihovim objektima skrnavi dostojanstvo Bajrama i bošnjačke tradicije.
Oglasio se i Rijaset Islamske zajednice koji je osudio bajramske terevenke te pozvao muslimane da se pridržavaju tradicionalnih i svima dobro poznatih vidova obilježavanja Bajrama. Na sličnom fonu bilo je i nekoliko tv emisija.
Tri dana nakon Hayatovog Centralnog dnevnika emisiju na ovu temu priredila je Tuzlanska televizija, gdje je, kao i na TV Zavidovići, gostovao Fatmir Alispahić, a potom je TV Tuzlanskog kantona priredila emisiju u kojoj su na ovu temu govorili predstavnici sve tri konfesije. Tuzla je, doduše, možda imala i najviše razloga da ovom problemu ustupi adekvatnu društvenu i medijsku pažnju, jer je upravo u Tuzli, u prvoj bajramskoj noći, pred vratima objekta u kojem se odvijao tzv. bajramski party, ubijen jedan mladić. Zaključak ovih emisija je bio jedinstven: poslati jasnu poruku da ni jedan vjerski praznik ne može biti korišten kao poligon za ispoljavanje nasilničkih oblika ponašanja, bilo da se radi o pucanju iz vatrenog oružja, narušavanju reda i mira, korištenju opojnih droga i sl. Bošnjačka javnost je bila jedinstvena u insistiranju da je blasfemično pod bajramsku radost podvoditi točenje i korištenje alkohola, te plasiranje muzičkih sadržaja koji nemaju nikakve veze sa bošnjačkom kulturom.
Okrugli sto na Fakultetu islamskih nauka doimao se kao svojevrsni poziv bošnjačkom narodu na disciplinu i sprječavanje oblika koji narušavaju vjerska i kulturološka značenja Bajrama. Rečeno je da treba biti realan i pretpostaviti da se jednom kampanjom ne može riješiti i ispraviti problem koji je taložen godinama. Kampanju treba nastaviti, i biti zadovoljan ako za nekoliko godina uspijemo potpuno iščistiti zlu pojavu da se Bajram obilježava izvan veoma jasne bošnjačke i islamske tradicije.
J. A.