Reisu-l-ulema na obilježavanju 25 godina od osnivanja Mešihata sandžačkog
Sarajevo, 30. oktobar 2018. (MINA) – Danas je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović sa članovima Vijeća muftija IZ u BiH boravio u radnoj posjeti Mešihatu Islamske zajednice u Srbiji, a povodom svečanosti obilježavanja 25 godina od osnivanja Mešihata sandžačkog.
Ovom prilikom, reisu-l-ulema je predsjedavao redovnom sjednicom Mešihata IZ-e u Srbiji. Na sjednici su podneseni izvještaji o organizaciji hadža i organizaciji kurbanske akcije. Konstatovano je da je osim najvećeg broja hadžija do sada postignut i najbolji kvalitet organizacije obavljanja pete islamske dužnosti, te da je ovogodišnja kurbanska akcija najuspješnija za 25 godina njenog organiziranja. Mešihat izražava posebnu zahvalnost džematlijama na podršci u realizaciji iste.
S obzirom da aktuelnom predsjedniku Mešihata muftiji dr. Mevlud ef. Dudiću uskoro ističe petogodišnji mandat, Mešihat je usvojio Odluku o izboru predsjednika Mešihata koji će se održati 22. decembra 2018. godine.
Nakon toga je održana i svečana sjednica Vijeća muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini kojoj su prisustvovali muftije iz domovine i domovinskih zemlja. Na sjednici je između ostalog razmatrana i fetva o vjerskom statusu prihoda od vakufske imovine, te usvojena Sandžačka deklaracija o jedinstvu muslimana.
U večernjim satima održana je svečana akademija povodom 25 godina od osnivanja Mešihata sandžačkog.
Prepuna sala amfiteatra i biblioteke Fakulteta za islamske studije okupila je brojne delegacije, ambasadore, ugledne Bošnjake Sandžaka i dijaspore, intelektualce iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Albanije, dijaspore, kao i imame, vjernike te građane regije.
Govoreći na akademiji muftija dr. Mevlud ef. Dudić podsjetio je da su aktivnosti oko formiranja Mešihata IZ-e u Srbiji bile u duhu šerijata.
„25 godina Sandžačkog mešihata posjeća nas i na 140 godina od kada je prema Sandžaku učinjena velika nepravda, kada je izdvojen iz svoje matice Bosne i Hercegovine. Godine 1993. na prostoru Sandžaka bilo je 93 svršenika medresa, i 7 svršenika islamskih fakulteta. Od svog osnivanja Mešihat je preuzeo brigu o cjelokupnom vjerskom životu na ovim prostorima.“
Dodao da su u to vrijeme, na prostoru Sandžaka bile 82 džamije, u Novom Pazaru 17. Danas, u Sandžaku, ima 199 džamija, od čega u Novom Pazaru 64. Na prostoru Sandžaka i Srbije je 250 džamija, te podsjetio da je u ovom periodu nastala i Medresa Gazi Isa-beg sa odjeljenjima u Rožajama i Preševu, Fakultet za islamske studije, Internacionalni univerzitet, predškolska ustanova Reuda i Vildan, a u svim sandžačkim gradovima CHR „Hajrat“ i vakufske kuhinje, Škola Kur'ana Časnog, Media centar u okviru kojeg je STV, Ref-Ref radio i novine „Glas islama“. Ukazao je i na niz nepravednih događaja koji su učinjeni, podsjetivši na udar 2007. godine na IZ, kao i negativni utjecaji na neraskidivu vezu sa Rijasetom u Sarajevu.
Muftija dr. Mevlud ef. Dudić je istakao svoju zahvalnost dr. Huseinu ef. Kavazoviću na dugogodišnjoj podršci i zajedničkom djelovanju, pri čemu mu je uručio i posebno priznanje. Muftije je prizanje za doprinos radu Mešihata uručio i narodnom poslaniku akademiku Muameru Zukorliću.
Ovim povodom akademik Zukorlić je istakao značajnost djelovanja Mešihata IZ-e u Srbiji kao institucije koja ima upotpunjen sistem.
“I sada nakon četvrtvijeka imamo zajednicu u Sandžaku koja ima upotpunjen sistem od dječijeg vrtića do Univerziteta i jedina Islamska zajednica koja ima svoj vakufski civilni ili sekularni Internacionalni univerzitet. Formalno, dvije stvari nam jedan vrlo snažan dio našeg okruženja nije mogao oprostiti: odlučnost da kao ljudi, ulema hoda i govori potpuno slobodno i dostojanstveno ovim parčetom ove zemlje, i drugu odluku to je da i praktično i iskreno implementiramo jedinstvo vjersko i organizaciono sa našom maticom Bosnom i Sarajevom.“
Na kraju se prisutnima obratio i reisu-l-ulema Husien ef. Kavazović koji je između ostalog rekao:
„Ako bismo gledali na historiju samo s materijalističkog stanovišta, naš narod je već odavno trebalo da ne postoji. No, to nije tako, i upravo je naše postojanje začuđujuća pojava. Sa sudbinskog aspekta, imamo svoju misiju u Evropi, koja je, prije svega, duhovne i moralne prirode. Naša sudbina se ne može objasniti elementima prilagođavanja, kojima se na materijalistički način pokušava objasniti sudbina naroda. Mi smo jedan od najzagonetnijih naroda Evrope. Kob koja nam je namijenjena ukazuje na posebno mjesto, ali i na duhovne osnove našeg bića i naše historijske sudbine. Za našu sudbinu vezana je evropska drama velikih crkvenih raskola, kao i drama nacionalnih raslojavanja i odvajanja. Postojanje i opstanak našeg naroda s jasnim heretičkim stavovima u vrijeme velike istočne i zapadne inkvizicije, ali i mržnje prema elementima muslimanske kulture i civilizacije na ovim prostorima tokom XIX i XX stoljeća, teško da može biti objašnjena putem tradicionalne historijske kritike. Kod drugih naroda u našem okruženju takva dramatika ne postoji, uprkos njihovom nastojanju da se ona vještački proizvede.
Iako izloženi velikim stradanjima, Bošnjaci su ostali historijski narod. Nikada nismo posezali za tim da sebi dajemo mitske odlike, da sebe prikažemo nebeskim narodom ili vjerskim predziđem. Naprotiv, naš narod je, uprkos svim izazovima, ostao aktivan u historiji, ne bježeći sa historijske pozornice u metapovijest. To je narod volje, ali nije nam nepoznata ni duboka kontemplacijska povezanost s Bogom. U našem shvatanju vjere, kao poveznice između čovjeka i Boga, besmrtan je samo Bog, a čovjek je smrtno biće. Naš čovjek je proizveo svijest o vječitoj borbi, otporu protiv satiranja i zatiranja našeg naroda i uništavanju našeg identiteta. Sandžak je sjajan primjer tog otpora, te naše narodne besmrtnosti.
O historičnosti našeg naroda govore nam politički sukobi pa i raskoli unutar njega. Za veličinu našeg naroda to nisu bili mali historijski izazovi u veoma teškom vremenu, tokom XIX i XX stoljeća. No, uprkos političkim raskolima, koji na prvi pogled izgledaju grubo i dramatično, oni ipak imaju svoje mjesto u učvršćivanju svijesti kod naših ljudi.
Uspjesi i porazi su, ma kako se to nama čudno činilo, podjednako važni za svaki narod. To su duboke brazde koje zasijecaju u svijest naroda s dugotrajnim posljedicama. Propast pokreta Gradaščevića ili poraz otpora muftije Šemsekadića ipak je rezultirala uspjehom borbe Alije Izetbegovića. Velika ostvarenja ne nastaju odjednom, već se baziraju na pokušajima“.- istakao je reisu-l-ulema IZ u BiH.
Nakon obraćanja, reisu-l-ulema je dodijelio posebno priznanje muftiji dr. Dudiću sa ahmedijom, a Mešihatu kao instituciji plakatu, kao dokaz očuvanja jedinstva naroda i Zajednice.