Govor reisu-l-uleme Kavazovića na otvaranju izložbe posvećene genocidu u Srebrenici

Izložbu “Genocid u Srebrenici: Jedanaest lekcija za budućnost” autora mr. Hikmeta Karčića sinoć je otvorenom proglasio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović te se prigodnim riječima obratio prisutnima: 

Dragi prijatelji, braćo i sestre, es-selamu alejkum!
Dozvolite mi da svoje tople pozdrave i duboko poštovanje uputim braći i sestrama iz Srebrenice, grada najvećeg stradanja s kraja prošlog stoljeća, grada u kojem je na surov i krvav način nastala ta paradigma zla, ubijanja i netrpeljivosti.
Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici nije strašan samo ljudima u Bosni i Hercegovini. Ta tamna mrlja zla prekrila je i Evropu i svijet. U našem sjećanju je duboka brazda, koja ne može zarasti. Ona će nas i, nadamo se, dobrohotne ljude svijeta, podsjećati na to do koje mjere zlo može narasti u ljudima.

Zbog toga, u trajnoj smo obavezi da istrajemo na traženju krivične, političke i moralne odgovornosti onih koji su genocid počinili, planirali ili ga nijemo posmatrali i bili nemarni prema zlu koje se činilo u njihovo ime. Nama, žrtvama genocida, nameće se moralna obaveza da nikad ne zaboravimo.

Zato nam valja stalno o tome govoriti, priređivati umjetničke perfomanse, mirovne šetnje, pisati knjige, snimati filmove... Svijet još uvijek nije spreman da, zarad sebe sama, uči na ovim strašnim primjerima zla.

Nažalost, ni oni u čije ime je on počinjen ne pokazuju želju da čuju i vide razmjere zločina i patnju koja je žrtvi nanesena. Vođstva Srbije i Republike Srpske, kao i veliki dio srpskog naroda, koji su najodgovorniji za ovo zlo, i dalje negiraju da se ono dogodilo. I ne samo to; na svaki način pokazuju da čvrsto stoje iza zlodjela zločinaca. Radovan Karadžić i Ratko Mladić kod njih su idoli i uzori, slavljeni heroji i vojskovođe, a ne krvoloci i bajraktari zla. Njihove poruke su uznemirujuće. Na putu planiranja, počinjenja, skrivanja i negiranja oni su otišli korak dalje: oni veličaju zločince i zlo koje su počinili.

Ove i druge Fotografije, koje upečatljivo govore o razmjerama zločina, mogu nam tek navijestiti razmjeru tuge i boli koju nose ljudi Srebrenice. Dok odajemo počast žrtvama i duboko poštovanje njihovim porodicama, mi ujedno vidimo i ono lice Evrope i svijeta koje nije uspjelo ili nije željelo da ih zaštiti od zločinaca.

Ova izložba je trebala biti postavljena u Briselu. Nije nam dozvoljeno, zbog birokratskih procedura i konstatacija da je na ovih jedanaest panoa mnogo kostiju i lobanja. Da, istina je, neki u Briselu ponovo idu pogrešnim putem, 23 godine nakon 11. jula 1995.

No, zahvalni smo Haškom tribunalu na do sada učinjenom. Istina koju je on utvrdio sada ima priliku da pomalo preraste u prihvatanje i pomirenje među našim narodima.

Pomirenje je naš temeljni cilj. No, i do njega se stiže preko istine i pravde.

Pomirenju moramo dati priliku da raste unutar našeg društva, među našim narodima. Za pomirenje su važni i počinitelj i žrtva. Svako mora izvršiti svoj dio obaveze.

Prije nego proglasim ovu izložbu otvorenom, pozivam vas da žrtvama genocida i zločina u Bosni i Hercegovini proučimo Fatihu.
Proglašavam izložbu otvorenom, kazao je na kraju obraćanja reisu-l-ulema Kavazović.